Pod povećalom

Koliko Hrvatska daje, a koliko dobiva iz proračuna Europske unije?

Damir SENČAR /ds

Premijer Andrej Plenković, pozivajući se na Ministarstvo financija, iznio je podatak da je Hrvatska od 1. srpnja 2013. pa do 1. travnja 2019., u europski proračun uplatila 19,7 milijardi kuna, dok smo istodobno iz europskog proračuna primili 34,1 milijardu kuna, što bi značilo da smo u plusu od 14,4 milijarde kuna, odnosno nešto manje od 1,9 milijardi eura.

„Dakle, za sve one koji dvoje o tome da li imamo više ili manje koristi od članstva u Europskoj uniji dobro je podsjetiti da smo na današnji dan u plusu 14, 4 milijarde kuna, a taj plus će se povećavati s obzirom da ide apsorpcija sredstva za vrijeme našeg mandata puno dinamičnije nego prije – od devet posto ugovorenih na 66 posto, a do kraja godine bit će 85 i ono što je važno, sve one alokacije koje se odnose na prve godine članstva – govorimo o 2014., odnosno ovoj financijskoj perspektivi, 2014., 2015., su stopostotno ugovorene i te isplate će slijediti onako kako je i predviđeno odgovarajućim procedurama, što znači da ćemo do kraja ove financijske perspektive, ja vjerujem, iskoristiti praktički sva sredstva koja su nam na raspolaganju i tu apeliram na sve resore da se maksimalno angažiraju“, kazao je Plenković na sjednici Vlade te rezimirao: „Hrvatskoj su potrebne dvije financijske perspektive + 3, otprilike do 2030., kako bi ta dodatna vrijednost europskih sredstava koja, kao što znamo, predstavlja 80 posto javnih investicija u Hrvatskoj, potaknula gospodarski razvoj i smanjenje nejednakosti, osobito pomogla onim krajevima gdje dodatne investicije su nužne“.

U europski proračun uplaćujemo gotovo pola milijarde eura godišnje

Prikaz iz kojeg bi se jasno vidjelo dobivamo li iz Europske unije više sredstava nego što uplaćujemo u budžet nije jednostavan već i stoga što se europski proračun formira na godišnjoj razini, dok sredstva iz Europske unije u Hrvatsku pristižu ovisno o ugovaranju, odnosno završetku i pravdanju pojedinih projekata, pri čemu su se miješali razni oblici pretpristupnih i strukturnih fondova EU.

Za 2019. godinu, Hrvatska u proračun EU mora uplatiti 496.596.756 eura.

Zbroj je to sredstava koje se ubiru carinom (80 posto carine odlazi u europski budžet, a 20 posto ostaje članicama) u visini od 46.087.877 eura, postotka sredstava koje se ubiru kroz PDV u visini od 78.574.650 eura, sredstava koja se izračunavaju na bazi procijenjenog bruto nacionalnog dohotka u visini od 341.111.233 te korekcija koje se primjenjuju na Dansku, Nizozemsku, Austriju i Švedsku te Ujedinjeno Kraljevstvo u razini od nešto preko 30 milijuna eura.

Iako zvuči kao pozamašna suma, bitno je primijetiti da manje od nas uplaćuju samo zemlje koje su stanovništvom znatno manje od Hrvatske – Estonija, Litva, Latvija, Cipar, Luksemburg, Malta i Slovenija.

Usporedbe radi, zemlje koje bi se po veličini i broju stanovnika i mogle mjeriti s nama – poput Slovačke ili Irske, zbog boljeg stanja gospodarstva uplaćuju znatno više od nas (Slovačka preko 868 milijuna eura, a Irska, zemlja u gospodarskom usponu, gotovo 2,5 milijardi eura).

Uplate Hrvatske u proračun EU variraju na godišnjim razinama, ali ne radi se o naročito značajnim razlikama.

Svake smo godine bili u plusu

U publikaciji koja je u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU objavljena prošle godine povodom petogodišnjice članstva Hrvatske u EU konstatirano je kako je Hrvatska od prve godine članstva bila u neto plusu.

Treba, ipak spomenuti kako je prve, 2013. godine, taj plus iznosio jadnih 6 milijuna eura – odnosno, u proračun smo za polugodišnje razdoblje (u Uniju smo ušli 1. srpnja 2013.) uplatili  240 milijuna eura, a primili smo te godine – iz ranijih pretpristupnih fondova – 246 milijuna eura.

Prema spomenutoj publikaciji, 2014. smo okončali s plusom od 85 milijuna eura, 2016. s plusom od 433 milijuna eura, do polovice 2018. ta se razlika popela na 1,12 milijarde eura, da bismo – po podacima koje je iznio premijer – sada bili na razlici od 1,9 milijarde eura.

Dok su uplate u europski proračun na godišnjoj razini otprilike slične, sredstva koja pristižu nisu ujednačena, odnosno rastu kako odmiče vrijeme pojedine financijske perspektive, ovisno o porastu stupnja ugovorenih i/ili završenih projekata. Kada bi se te razlike zanemarile, ispalo bi da smo u prosjeku godišnje bili u plusu od tristotinjak milijuna eura.

Hrvatska je po isplatama zadnja u EU

Neto plus od 1,9 milijardi eura možda bi izgledao impresivno kada bi se zanemarilo koliko nam zapravo novca stoji na raspolaganju.

Za cijelo financijsko razdoblje 2014-2020 Hrvatskoj na raspolaganju stoji čak 10,7 milijarde eura, a do sada je uplaćeno manje od 2,3 milijarde, odnosno 21 posto sredstava koje su nam na raspolaganju. Europski se prosjek kreće na 30 posto, a Hrvatska po isplatama drži zadnje mjesto.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.