Koliko Hrvatska daje, a koliko dobiva iz proračuna Europske unije?

S.D.

Premijer Andrej Plenković, pozivajući se na Ministarstvo financija, iznio je podatak da je Hrvatska od 1. srpnja 2013. pa do 1. travnja 2019., u europski proračun uplatila 19,7 milijardi kuna, dok smo istodobno iz europskog proračuna primili 34,1 milijardu kuna, što bi značilo da smo u plusu od 14,4 milijarde kuna, odnosno nešto manje od 1,9 milijardi eura.

„Dakle, za sve one koji dvoje o tome da li imamo više ili manje koristi od članstva u Europskoj uniji dobro je podsjetiti da smo na današnji dan u plusu 14, 4 milijarde kuna, a taj plus će se povećavati s obzirom da ide apsorpcija sredstva za vrijeme našeg mandata puno dinamičnije nego prije – od devet posto ugovorenih na 66 posto, a do kraja godine bit će 85 i ono što je važno, sve one alokacije koje se odnose na prve godine članstva – govorimo o 2014., odnosno ovoj financijskoj perspektivi, 2014., 2015., su stopostotno ugovorene i te isplate će slijediti onako kako je i predviđeno odgovarajućim procedurama, što znači da ćemo do kraja ove financijske perspektive, ja vjerujem, iskoristiti praktički sva sredstva koja su nam na raspolaganju i tu apeliram na sve resore da se maksimalno angažiraju“, kazao je Plenković na sjednici Vlade te rezimirao: „Hrvatskoj su potrebne dvije financijske perspektive + 3, otprilike do 2030., kako bi ta dodatna vrijednost europskih sredstava koja, kao što znamo, predstavlja 80 posto javnih investicija u Hrvatskoj, potaknula gospodarski razvoj i smanjenje nejednakosti, osobito pomogla onim krajevima gdje dodatne investicije su nužne“.

U europski proračun uplaćujemo gotovo pola milijarde eura godišnje

Prikaz iz kojeg bi se jasno vidjelo dobivamo li iz Europske unije više sredstava nego što uplaćujemo u budžet nije jednostavan već i stoga što se europski proračun formira na godišnjoj razini, dok sredstva iz Europske unije u Hrvatsku pristižu ovisno o ugovaranju, odnosno završetku i pravdanju pojedinih projekata, pri čemu su se miješali razni oblici pretpristupnih i strukturnih fondova EU.

Za 2019. godinu, Hrvatska u proračun EU mora uplatiti 496.596.756 eura.

Zbroj je to sredstava koje se ubiru carinom (80 posto carine odlazi u europski budžet, a 20 posto ostaje članicama) u visini od 46.087.877 eura, postotka sredstava koje se ubiru kroz PDV u visini od 78.574.650 eura, sredstava koja se izračunavaju na bazi procijenjenog bruto nacionalnog dohotka u visini od 341.111.233 te korekcija koje se primjenjuju na Dansku, Nizozemsku, Austriju i Švedsku te Ujedinjeno Kraljevstvo u razini od nešto preko 30 milijuna eura.

Iako zvuči kao pozamašna suma, bitno je primijetiti da manje od nas uplaćuju samo zemlje koje su stanovništvom znatno manje od Hrvatske – Estonija, Litva, Latvija, Cipar, Luksemburg, Malta i Slovenija.

Usporedbe radi, zemlje koje bi se po veličini i broju stanovnika i mogle mjeriti s nama – poput Slovačke ili Irske, zbog boljeg stanja gospodarstva uplaćuju znatno više od nas (Slovačka preko 868 milijuna eura, a Irska, zemlja u gospodarskom usponu, gotovo 2,5 milijardi eura).

Uplate Hrvatske u proračun EU variraju na godišnjim razinama, ali ne radi se o naročito značajnim razlikama.

Svake smo godine bili u plusu

U publikaciji koja je u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU objavljena prošle godine povodom petogodišnjice članstva Hrvatske u EU konstatirano je kako je Hrvatska od prve godine članstva bila u neto plusu.

Treba, ipak spomenuti kako je prve, 2013. godine, taj plus iznosio jadnih 6 milijuna eura – odnosno, u proračun smo za polugodišnje razdoblje (u Uniju smo ušli 1. srpnja 2013.) uplatili  240 milijuna eura, a primili smo te godine – iz ranijih pretpristupnih fondova – 246 milijuna eura.

Prema spomenutoj publikaciji, 2014. smo okončali s plusom od 85 milijuna eura, 2016. s plusom od 433 milijuna eura, do polovice 2018. ta se razlika popela na 1,12 milijarde eura, da bismo – po podacima koje je iznio premijer – sada bili na razlici od 1,9 milijarde eura.

Dok su uplate u europski proračun na godišnjoj razini otprilike slične, sredstva koja pristižu nisu ujednačena, odnosno rastu kako odmiče vrijeme pojedine financijske perspektive, ovisno o porastu stupnja ugovorenih i/ili završenih projekata. Kada bi se te razlike zanemarile, ispalo bi da smo u prosjeku godišnje bili u plusu od tristotinjak milijuna eura.

Hrvatska je po isplatama zadnja u EU

Neto plus od 1,9 milijardi eura možda bi izgledao impresivno kada bi se zanemarilo koliko nam zapravo novca stoji na raspolaganju.

Za cijelo financijsko razdoblje 2014-2020 Hrvatskoj na raspolaganju stoji čak 10,7 milijarde eura, a do sada je uplaćeno manje od 2,3 milijarde, odnosno 21 posto sredstava koje su nam na raspolaganju. Europski se prosjek kreće na 30 posto, a Hrvatska po isplatama drži zadnje mjesto.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Analize"