Dvojica radnika DIV-a uključila se u crnu statistiku – ove godine na radnom mjestu smrtno je stradalo najmanje 13 radnika

Gabrijela Galić

Dvojica radnika kninske tvornice vijaka DIV smrtno stradala tijekom rada nastavak su crne ovogodišnje statistike stradavanja radnika. Prema pisanju medija, do nesreće je došlo tijekom čišćenja bazena u pogonu galvanizacije kada je jednog radnika zahvatio strujni krug, dok je drugi poginuo pokušavajući mu pomoći.

Od početka godine, prema tekstovima objavljenim u medijima, na radnom mjestu je stradalo najmanje 20 radnika. Pritom je 13 radnika poginulo obavljajući svoje radne zadatke, a ostali su zadobili ozljede nerijetko opasne po život. Najveća ovogodišnja nesreća zbila se početkom godine kada su u HE Dubrovnik trojica radnika poginula spašavajući se od požara koji je zahvatio hidroelektranu. Zbog te tragedije i inspekcijom utvrđenih propusta, prema pisanju medija, podignute su kaznene prijave protiv odgovornih.

Preko milijardu kuna ušteda na zaštiti na radu

Stradavanje preko 20 radnika u svega četiri mjeseca ove godine ne može ne ukazivati na kvalitetu zaštite na radu u Hrvatskoj. Upravo je sustav zaštite na radu, jedno od najznačajnijih područja rasterećenja gospodarstva, a Akcijskim planom rasterećenja od prije dvije godine u tom je sustavu planirana ušteda od preko milijardu kuna. Kako su olakšane „administrativne barijere“ u sustavu zaštite na radu ove godine stupile na snagu, posljedice će se tek vidjeti.

Poslodavci od ove godine, među ostalim, umjesto dva radnika osposobljena za pružanje prve pomoći na 20 zaposlenih trebaju osposobiti jednog radnika na 50 zaposlenih. Privremenim radilištima se smatraju ona na kojima radovi traju kraće od 60 dana (umjesto 30), a takva radilišta ne trebaju na licu mjesta imati procjenu rizika, upute za siguran rad, dokaz o osposobljenosti radnika, dokaza da radnik može obavljati određene poslove s povećanim rizicima, zapisnike o ispitivanju radne opreme. Zapošljava li stranog ili ustupljenog radnika, poslodavac ne mora provjeravati njegovu osposobljenost, smanjen je broj sastanaka odbora za zaštitu na radu, otvorena mogućnost da više poslodavaca koji posluju na istoj lokaciji međusobno ugovore zajedničko obavljanje poslova zaštite na radu.

Iz godine u godinu sve veći broj prijavljenih ozljeda na radu

Od 2015. godine, dok su još vrijedile strože zakonske odredbe, raste broj prijavljenih ozljeda na radu. Prema podacima Hrvatskog zvoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) u 2015. godini prijavljeno je 16 228 ozljeda na radu, iduće godine bilo je 200-tinjak prijava više, da bi u 2017. broj prijava skočio na preko 18 tisuće, a lani na 19 154. Dakle, samo u godinu dana broj prijava porastao je za gotovo 10 posto.

Prema podacima inspektora rada, lani su u prostorima poslodavca teže ozlijeđene 1.504 osobe, a među njima i troje maloljetnika. Zbog akutnih ili kroničnih bolesti 32 radnika su teško ozlijeđena u prostorijama ili prostorima poslodavca, a 13 ih je umrlo. Na radnom mjestu lani je poginulo 44 radnika.

„Poginuli radnici nikada neće doživjeti nikakvu mirovinu. Radnici koji su pretrpjeli teške ozljede na radu neće moći raditi do 67. i skupiti 41 godinu staža. Radnici koji su zbog teškoga rada izgubili zdravlje neće moći raditi do 67. Vlada će ih penalizirati jer ista ta Vlada zaštitu njihovoga zdravlja i sigurnosti smatra troškom“, upozorila je inicijativa „67 je previše“ ističući kako je osnovni preduvjet duljeg ostanka u svijetu rada upravo kvalitetna zaštita na radu, sigurno i zdravo radno mjesto od prvog radnog dana do mirovine što većina radnika nema.

Nacionalni program zaštite na radu pet godina u izradi

U kojoj je mjeri u zemlji prisutna svijest o zaštiti zdravlja na radu, svjedoči i podatak da Hrvatska punih pet godina ne donosi Nacionalni program zaštite na radu, strateški dokument koji je obaveza prema ratificiranoj  Konvenciji 155 (Konvencija o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu i o radnom okruženju) Međunarodne organizacije rada (MOR). Nacionalni program, doduše, nakratko se prije dvije godine pojavio u javnoj raspravi i nestao. Danas sindikati okupljeni u inicijativu „67 je previše“ upozoravaju kako je Hrvatska jedina članica Europske unije koja nema nacionalnu strategiju zaštite na radu. Upozoravaju i na činjenicu da još nisu doneseni svi provedbeni propisi Zakona o zaštiti na radu koji je donesen prije pet godina, a to je „samo još jedan pokazatelj da Vladu ne zanima zdravlje radnika“.

Koliko je zaštita zdravlja i sigurnost na radu bitna, upozorava i Međunarodna organizacija rada. Prema njenim podacima svake godine 2,78 milijuna radnika u svijetu umre od nesreća na radu i bolesti koje su povezane s radom. Dodatnih 374 milijuna radnika ozlijeđeno je na radnom mjestu. Sva ta stradavanja posljedica su loših radnih uvjeta.

 

*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

 

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"