VELIKA ANALIZA FAKTOGRAFA: Hrvatski zastupnici su među najaktivnijima u Europskom parlamentu

Sanja Despot

Dok se zahuktava kampanja za izbore u Europski parlament, a u kojoj se osim čudotvornih obećanja o budućem korištenju europskih fondova malo što konkretno govori, Faktograf u velikoj analizi želi podsjetiti kako zapravo izgleda rad u Europskom parlamentu i koliko je tom radu doprinijelo 11 zastupnika koliko ih je Hrvatska imala u dosadašnjem sazivu.

Analizu smo sačinili na osnovi dva glavna pokazatelja – statistike o aktivnostima koja se vodi preko MEP Rankinga te, ne želeći ostati samo na kvantiteti, na osnovi odjeka pojedinih poteza i vlastite procjene samih zastupnika. Zamolili smo naše eurozastupnike da sažmu najbitnije. Ruža Tomašić i Ivica Tolić nisu se odazvali na naše upite pa smo podatke o njihovom djelovanju izvukli iz ranije objavljenih informacija.

Rekorder Jakovčić

Iako se među hrvatskim građanima provlači teza da se u Europskom parlamentu za velike plaće ne radi ništa, iz naše analize proizlazi da je većina hrvatskih zastupnika bila aktivnija nego što bi se to očekivalo od predstavnika, u europskim razmjerima, male zemlje. Ivan Jakovčić, primjerice, do jeseni 2017. kitio se titulom najaktivnijeg od svih 749 zastupnika u Europskom parlamentu. Tu je titulu izgubio zbog drugačije postavljenih kriterija vrednovanja – prestale su se, naime, samo brojati aktivnosti poput prisustva na sjednicama ili glasanju, izrade legislative ili postavljanja zastupničkih pitanja Europskoj komisiji, već je u izračunu znatna težina pripisana funkciji koju neki zastupnik obnaša pa je na prvo mjesto liste iskočio Antonio Tajani, predsjednik Europskog parlamenta.

Poremetilo je to Jakovčiću poredak i među hrvatskim zastupnicima – na prvo je mjesto izbila Ruža Tomašić koja je u jesen 2017. postala koordinatorica svoje grupacije Europski konzervativci i reformisti (ECR), inače treće po snazi u Europskom parlamentu, u Odboru za regionalni razvoj (REGI).

Uz njih dvoje, među natprosječno aktivnim zastupnicima bili su i Dubravka Šuica (koju je Votewatch proglasio najutjecajnijom hrvatskom zastupnicom u EP-u), Davor Škrlec i Ivana Maletić, dok su, suprotno njima, pri samom dnu rangiranja svih zastupnika u EP-u dvoje koje su se putem Strasbourga, odnosno Bruxellesa, uputili tek na polovici mandata dosadašnjeg saziva – Željana Zovko i Ivica Tolić, koji su zamjenili Andreja Plenkovića i Davora Ivu Stiera.

Osim MEP Rankinga, dobar pokazatelj zalaganja su i tzv. EU Oskari, ugledna nagrada za zastupnika godine koju u dvadesetak kategorija dodjeljuje Parliament Magazine. Ove godine nagradom se okitila Marijana Petir u kategoriji poljoprivreda, ruralni razvoj i ribarstvo, dok je godinu ranije Oskara dobila Biljana Borzan za ustrajno zalaganje za prava žena i rodnu ravnopravnost. Spomenimo i trećeg našeg oskarovca – Davor Ivo Stier tu je nagradu dobio 2015. u kategoriji razvojne politike zbog, kako je to tada sam protumačio, rada na borbi protiv siromaštva i nejednakosti te promicanja zaštite prirode.

Zabrana različite kvalitete proizvoda u starim i novim članicama

„Izglasana zabrana različite kvalitete svih vrsta proizvoda u Europskom parlamentu! Nakon šest godina rada to je velika pobjeda za građane iz novijih članica EU! Možda nismo svi isti, ali svi moramo biti ravnopravni!!!“, tim je komentarom Biljana Borzan prije nepunih mjesec dana obilježila donošenje Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi i zabrani različite kvalitete proizvoda na istoku i zapadu Europske unije za koju su najzaslužniji upravo ona i njena češka kolegica Olga Sehnalova koje su na tome ustrajno radile.

„Prije šest godina, kada sam počela raditi na problemu različite kvalitete proizvoda činilo se nevjerojatnim da ćemo danas imati zakon o zabrani te prakse koja je duboko nepravedna. To je rezultat šest godina uvjeravanja, istraživanja, izvješća i preporuka. Nitko više neće moći tvrditi da primjerice Hrvati ili Bugari baš eto žele manje zdravu hranu, deterdžente koji slabije peru ili pak tehniku koja je lošije kvalitete“, rekla je u govoru na zadnjoj plenarnoj sjednici ovog sastava Borzan.

Biljana Borzan provela je prvo istraživanje za hrvatsko i njemačko tržište koje je pokazalo kako je trećina proizvoda na našem tržištu niže kvalitete, a često skuplja. Borzan je potom postala izvjestiteljica Europskog parlamenta za različitu kvalitetu hrane. U jednom nedavnom intervjuu iznijela je detalje svojih borbi s multinacionalkama i političarima koji su stali u zaštitu industrije.

Kao teme na kojima je najviše postigla u njenom uredu ističu i smanjenje bacanja i povećanje doniranja hrane, gdje je nakon njenog izvješća Europska komisija napravila smjernice za doniranje hrane te otvaranje digitalnog tržišta, odnosno postizanje jednakih uvjeta pri online kupovini za kupce iz svih članica EU koje je, velikim dijelom zbog njenog zalaganja, na snazi od prosinca 2018.

Biljana Borzan je u Europskom parlamentu od ulaska Hrvatske u EU. Djelovala je u grupaciji europskih socijalista, ponovno je na listi SDP-a za izbore, a vrlo je izgledno da će osvojiti još jedan mandat.

Potpredsjednica utjecajnog Odbora za vanjske poslove

Borbom za ukidanje razlike kvalitete proizvoda na istoku i zapadu Europe, kroz rad Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, borila se i Dubravka Šuica najaktivnija hrvatska pučanka, koja se nalazi i u gornjoj četvrtini aktivnih kad je riječ o predstavnicima cijele grupacije Europske pučke stranke. Nakon odlaska Andreja Plenkovića, naslijedila ga je u studenom 2016. na prilično utjecajnoj funkciji potpredsjednika Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta.

Kroz rad tog odbora, Šuica se posebno zalagala za približavanje BiH Europi; bila je autorica Nacrta mišljenja o Jadransko-jonskoj regiji, u sklopu koje je i Pelješki most te je radila na ulasku Hrvatske u Schengenski informacijski sustav.

Među svojim najvažnijim aktivnostima Šuica nabraja i rad na ukidanju roaminga na prostoru EU te angažman pri uvođenju „WiFi4EU“ programa. Za ovaj pilot projekt Europska unija izdvojit će 120 milijuna eura do 2020. godine kako bi se omogućio besplatan Wi-Fi na javnim prostorima.

“Posebno sam ponosna na svoju javnozdravstvenu kampanju za borbu protiv raka”, podsjeća Šuica na program „Fight&Win“ u kojem se zalaže za jednaka prava u liječenju na području cijele EU zbog kojeg je bila nominirana za zastupnicu godine u kategoriji zdravlja. Šuica naglašava i svoju borbu za obitelj, ali i bolji položaj žena.

Unatoč svojim dosadašnjim zaslugama, Dubravka Šuica nije osvanula kao nositeljica liste HDZ-a, već se smjestila na drugo mjesto iza mladog Karla Resslera, ali izvjesno je da će osvojiti mandat.

Petir s izuzećem za šume proračunu uštedila više stotina milijuna eura

Marijana Petir i u Parlamentu i na domaćem terenu zapažena je kao velika protivnica Istanbulske konvencije i „rodne ideologije“. U sjeni svjetonazorskih bitki ostao je njen rad na drugim poljima.

Među svojim najvažnijim postignućima Marijana Petir izdvaja besplatne zdrave obroke za osnovnoškolce – u Europskom parlamentu izborila se za europske subvencije za zdrave obroke mlijeka, voća i povrća za školsku djecu koji se trebaju dobavljati s naših OPG-ova.

„Amandman kojim sam tražila izuzeće za hrvatske šume koje su bile okupirane za vrijeme Domovinskog rata i mirne reintegracije, dobio je podršku Europskog parlamenta i to je prvo zakonodavno izuzeće koje je dobila Republika Hrvatska, čime sam uštedjela više stotina milijuna eura državnom proračunu i omogućila da i dalje možemo gospodariti svojim šumama na održivi način“, spominje Petir i amandman kojim je izboreno da Hrvatska svoju referentnu razinu za šume izračuna uzimajući u obzir učinke rata i njegovih posljedica na praksu gospodarenja šumama na njezinu teritoriju.

Interese hrvatskih poljoprivrednika branila je kroz 100 amandmana na reformu Zajedničke poljoprivredne politike.

Uz već spomenuti EU Oskar, navodi i priznanje pakistanske Kršćanske demokratske stranke zbog zauzimanja za progonjene kršćane te počasnu nagradu „Makedonski senator“ zbog kontinuiranog zauzimanja za makedonski narod na njihovom putu prema euroatlantskim integracijama. Međutim, o vrijednosti spomenute nagrade svojedobno je detaljno izvjestio portal Lupiga.

Marijana Petir u Europski parlament je ušla kao članica HSS-a iz kojeg je u međuvremenu izbačena, a s obzirom da je HDZ nije stavio na svoju listu za ove izbore izlazi sa samostalnom listom i dosta neizvjesnim ishodom.

Borba za malu plavu ribu

Ruža Tomašić, kao što smo već spomenuli, na čelu je hrvatskih zastupnika kad je riječ o MEP Rankingu. Iako je ranije znala najavljivati da se povlači, ostaje, kako sada tvrdi, dok se ne dovrši višegodišnji plan upravljanja malom plavom ribom u Jadranu. Protivi se kvotama koje bi smanjile dozvolljeni ulov, a njen je izvještaj prošao Europski parlament, ali još nije na trijalogu Europska komisija – Parlament – Vijeće EU.

„Ako nam preko noći prepolove dozvoljeni ulov, naša ribarska industrija naći će se u velikim problemima, a deset tisuća ljudi završit će na Zavodu za zapošljavanje. Cijena male plave ribe će rasti, a povećat će se i uvoz“, obrazložila je za Jutarnji list.

Tomašić je tijekom mandata, također, inzistirala da se Srbiji ne smije olakšavati put u EU, prije ispunjavanja svih uvjeta.

Ruža Tomašić glavna je zvijezda liste Suverenista, ali veliko je pitanje hoće li osvojiti novi mandat.

Iz Parlamenta u Revizorski sud

Ivana Maletić kao glavne naglaske svog rada ističe rad na fondovima i novom proračunu EU.

U svom osvrtu na mandat ističe kako je kao članica Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, Odbora za regionalni razvoj i Odbora za proračune rad u Europskom parlamentu posvetila smanjivanju razlika u razvijenosti među članicama, odnosno temama vezanim uz EU fondove i povoljne izvore financiranja.

Kao izvjestiteljica za mišljenje o Godišnjem izvješću o financijskim aktivnostima Europske investicijske banke (EIB), upozorila je da EIB ne ispunjava svoju temeljnu ulogu podupiranja ravnomjernog razvoja, s obzirom da je 54,11 % svih zajmova odobrenih u 2016. dobilo pet država članica – Španjolska, Italija, Francuska, Njemačka i Velika Britanija. Od EIB-a je zahtijevala  poduzimanje hitnih mjera za promjene u distribuciji sredstava. Rezultat je, navodi, povećanje ulaganja EIB-a u Hrvatskoj, uvođenje prvog fonda venture capital te povoljni zajmovi za poduzetnike, obrtnike i poljoprivrednike.

U raspravama o novom sedmogodišnjem proračunu protivila se prijedlogu Komisije da se smanje sredstva za kohezijsku i poljoprivrednu politiku. Kao izvjestiteljica za mišljenje REGI odbora o Prijedlogu uredbe u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama usprotivila se prijedlogu Europske komisije te, navodi, zatražila novo rješenje po kojem će svaka država biti jednako penalizirana u slučaju nepoštivanja vladavine prava.

Kao izvjestiteljica EPP-a usprotivila se prijedlogu Europske komisije da se sredstva raspodjeljuju prema broju stanovnika te za razinu razvijenosti kao kriterij, temeljem čega će, navodi, Hrvatskoj biti dodijeljen veći iznos.

Ivana Maletić nije se ponovo našla na HDZ-ovoj listi za Europski parlament. Umjesto toga, karijeru bi trebala nastaviti u Revizorskom sudu EU-a za što je već dobila potporu u Parlamentu, iako uz opaske da se prilikom imenovanja ljudi koji bi trebali sudjelovati u radu tog tijela sa sjedištem u Luksemburgu radi više o političkim nego o stručnim kriterijima.

Picula „izvezao“ pilot projekt za otoke

Pri početku mandata, Tonino Picula je postigao da Europski parlament 2015., nakon usvajanja njegovih amandmana, zauzme stav (koji je preuzela i Europska komisija), da se hrvatskim poduzetnicima osigura tradicionalan obujam trgovine s BiH kao jednim od najvažnijih izvoznih tržišta, iako je BiH izvan EU i Schengena, a Hrvatska je ulaskom u EU morala izaći iz CEFTA-e. Time su u Hrvatskoj, kažu u njegovom kabinetu, spašene tisuće radnih mjesta.

Picula se kroz amandmane i druge oblike rada snažno zalagao za što skoriji ulazak Hrvatske u Schengen

Naglasak Piculina mandata bio je na kvaliteti života otočana. Nakon osnivanja Međuparlamentarne skupine za otoke u EP inicirao je osnivanje Tajništva za otoke pri Europskoj komisiji 2018. Kao pilot projekt provedbe energetske tranzicije odabrano je pet cresko-lošinjskih otoka, a nakon što je zastupnik u lipnju 2018. organizirao posjet Komisije otočju.

Nastavno na Piculinu inicijativu, Komisija je odobrila dodatnih 10 milijuna eura za energetsku tranziciju kroz tzv. „Facility“ kroz koji će otoci izravno moći povući sredstva za projekte.

Picula je inicirao donošenje Rezolucije o posebnoj situaciji otoka, kojom su Europski parlament i Europska komisija priznale potrebu donošenja posebnih politika za otočane, koje ranije nisu postojale, posebno u sferi kohezijske politike. Također, pokrenuo je Water Saving Challenge projekt (WASAC), u kojem su uz švedski Kraljevski tehnološki institut sudjelovali Vis i Lastovo, gdje je kroz pametno upravljanje resursima pokazano kako otoci mogu uštediti i 25 posto vode. Projekt je preuzela i Otočka koordinacija Nordijskog vijeća ministara, koja okuplja osam švedskih i finskih regija te pokreće projekt štednje vode na baltičkim otocima.

Tonino Picula nositelj je SDP-ove liste za Europski parlament, s vrlo velikim izgledima da će tamo nastaviti svoju političku karijeru.

Aktivni liberali i zeleni

Ivan Jakovčić u zadnje se vrijeme uglavnom povukao iz javnosti, radi saniranja afere oko poslovno-lobističke suradnje s nesuđenim strateškim partnerom Uljanika Darkom Končarom. Iz njegova ureda poslali su nam ipak popis važnih tema koje je Jakovčić, preko svoje liberalne grupacije ALDE, uspio staviti na dnevni red Parlamenta: Rasprava u povodu 20-te godišnjice genocida u Srebrenici (srpanj 2015.); Stanje u Italiji nakon potresa (studeni 2016.); Gužve na hrvatsko-slovenskim graničnim prijelazima (svibanj 2017.); Zabrana nacističkih i fašističkih simbola u svim zemljama članicama EU (prosinac 2017.); Rad i naslijeđe Haškog suda (veljača 2018.); Budućnost europske brodogradnje (travanj 2018.) i Proglašenje Dana Europe nacionalnim blagdanom u svim zemljama članicama EU (rujan 2018.)

Njegov liberalni kolega Jozo Radoš imao je također nekoliko značajnih poteza. Na njegovu inicijativu je u Rezoluciju o poboljšanju povezanosti i dostupnosti prometne infrastrukture u srednjoj i istočnoj Europi uvršten prijedlog o uključenju Luke Rijeka u prometni koridor Baltik-Jadran.

U Uredbu o uspostavi Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane uključeni su: prijedlog da stvaranje zajedničkih standarda razvoja obrambenih proizvoda bude uvjet prihvatljivosti projekta te prijedlog da poduzeća uključena u projekte EDIDP-a moraju imati poslovni nastan u EU, kako bi poduzeća-kooperanti iz Hrvatske imali prioritet pri ugovaranju poslova vezanih uz proizvodnju vojne opreme i druge projekte u području obrane.

Jozo Radoš nalazi se na drugom mjestu na listi Amsterdamske koalicije, ali nije baš izvjesno da će mu to donijeti i novi mandat u Europskom parlamentu.

Davor Škrlec u Europski parlament otišao je na listi ORAH-a te je vrijedno branio interese Zelenih u Europskom parlamentu. Kao izvjestitelj ili izvjestitelj u sjeni Zelenih sudjelovao je u kreiranju EU javnih politika koje su pretočene u nove ili izmijenjene direktive i uredbe EU-a, organizirao brojne konferencije i akcije i u Bruxellesu i u Hrvatskoj, a u središtu svih aktivnosti bila mu je zaštita prirode i kružna ekonomija. Među ostalim, istakao se u kampanji protiv korištenja glifosata, a pritisak Zelenih na razini EU-a rezultirao je odlukom Komisije i država članica da se dozvola za glifosat umjesto 15 godina odobri na pet godina.

„Također, u konačni tekst Direktive i Uredbe o tržištu električne energije ugrađeni su moji amandmani koji omogućavaju građanima proizvodnju električne energije u domaćinstvima, prodaju viška proizvedene električne energije i udruživanje u svrhu kolektivne proizvodnje i prodaje električne energije. Države članice zakonski moraju građanima ukloniti sve administrativne prepreke i diskriminatorni pristup elektroenergetskoj mreži“, ističe. Kao član posebne radne skupine Europskog parlamenta zalagao se za ukidanje polugodišnjeg pomicanja sata,  što je u konačnici rezultiralo prijedlogom Komisije da države članice ukinu tu praksu.

Usprkos svemu, Škrlec se nije našao ni na kojoj novoj listi za europske izbore.

Najslabije rangirani

Na dnu liste našli su se oni koji su zadnji došli. Željana Zovko u Parlament se preselila s mjesta bh veleposlanice nakon formiranja nove Vlade RH, na listu HDZ-a stavljena je kao predstavnica Hrvata u BiH, o čijim je interesima najčešće i progovarala, a na taj adut zaigrat će se i na ovim izborima.

Ivica Tolić bio je najmanje aktivan hrvatski zastupnik i nije se ponovno našao na HDZ-ovoj listi za Europski Parlament.

 

 

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Analize"