I dalje je SOR glavna mjera, a ugovor na neodređeno dobije 42 posto mladih

Gabrijela Galić

Kakvi se poslovi nude mladim ljudima nakon što iziđu iz neke od mjera aktivne politike zapošljavanja? Sudeći prema evaluaciji Inicijative za zapošljavanje mladih (IZM) za prošlu godinu, poslovne ponude su „umjereno zadovoljavajuće“.

U slučaju tri četvrtine onih koji su po izlasku iz intervencije dobili ponudu za posao, 62 posto ih danas još uvijek radi na tom poslu, a dodatnih 14 posto je na tom poslu ostalo više od godinu dana. U prilog tome da su sudionici intervencija dobili relativno kvalitetne ponude, kako se navodi u dokumentu što ga je izradio Ipsos, idu i podaci koji govore o karakteristikama posla: 94 posto sudionika je dobilo posao s punim radnim vremenom, preko 80 posto kaže da su većinu vremena ili sve vrijeme obavljali radne zadatke za koje smatraju da ih obavlja osoba na radnom mjestu njihove razine kvalifikacije i područja djelatnosti, 70 posto ih je uglavnom ili u potpunosti (bilo) zadovoljno na tom poslu, a isto toliko taj posao opisuju kao „pristojan posao“.

No, iako je 97 posto sudionika koji su prošli kroz neku od mjera poticanja zapošljavanja po izlasku iz mjere doista i zaposleno temeljem ugovora o radu, manjina su oni koji su „zaradili“ stalan posao. Evaluacija pokazuje da je svega 42 posto mladih osoba potpisalo ugovor na neodređeno vrijeme, dok ih je 55 posto zaposleno na određeno vrijeme. Također, navodi Ipsos, tek polovica njih navodi da je „plaća (bila) u skladu s njihovim očekivanjima za plaću na takvom radnom mjestu“.

„Od dvije glavne grupe planiranih aktivnosti usmjerenih direktno na mlade kao krajnje korisnike, predviđene za financiranje unutar evaluiranih intervencija, do sada su provođene isključivo mjere aktivne politike zapošljavanja u nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), što u najvećem dijelu predstavlja provedbu već postojećih mjera aktivne politike zapošljavanja“, navodi se u dokumentu. Te mjere su stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), potpore za mlade, potpore za samozapošljavanje, obrazovanje i javni radovi za mlade kao i pripravništvo koje se provodi od lani. Početak provođenja druge grupe mjera usmjerenih na povratak mladih u obrazovanje, što će voditi Ministarstvo znanosti i obrazovanja, očekuje se do kraja godine.

Dok je novca za SOR, potpore za zapošljavanje slabo će se koristiti

I evaluacija mjera za prošlu godinu ukazuje kako je SOR najzastupljeniji, ali i da se planirano  smanjenje SOR-a ne događa. Autori analize podsjećaju da je krovnim dokumentom – Smjernice za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u razdoblju od 2018.  do 2020. godine planirano povećanje potpora za prvo zapošljavanje/pripravništvo za mlade između 15-29 godina s ciljane vrijednosti od 939 u 2017. na 8271 do kraja 2020., uz „istovremeno smanjenje ciljnih vrijednosti za mjeru SOR s početne vrijednosti od  6596 u 2017. na samo 700, odnosno 50 u 2020., u slučaju dugotrajno nezaposlenih mladih“.

„Međutim, trenutne projekcije željene potrošnje mjera IZM/ESF intervencije govore da je unutar  IZM-a u periodu od 2018. do 2020. planirano uključivanje ukupno 16.327 sudionika mjere SOR do 2020., što je značajno više od ciljanog pokazatelja predviđenog Smjernicama za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja koji za period 2018.-2020. planira uključivanje 6.850 sudionika u mjeru SOR“, navodi se u evaluaciji.

Pritom se ističe kako postoji konsenzus „ključnih dionika (uključujući sindikate i relevantne predstavnike civilnog društva), da je riječ o mjeri koja je imala svrhu u fazama najviše nezaposlenosti mladih, te ju je potrebno smanjivati u smjeru pružanja stimuliranih prilika za prvo zapošljavanje“, što je kao strateško opredjeljenje definirano i samim Vladinim Smjernicama za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja.

„Dok i dalje postoje značajna sredstva za provedbu mjere SOR ne može se očekivati široka zamjena za potražnju mjera potpora za zapošljavanje, s obzirom na veću financijsku atraktivnost mjere SOR za poslodavce“, zaključuje se u evaluaciji.

Zaposlili se kod onih koji su ih ionako planirali zaposliti

Iako je najzastupljeniji, SOR prema analizi, ima neutralan učinak na zaposlenost, negativan na nezaposlenost, „ali taj učinak donekle kompenzira poticanjem na ostanak u sustavu HZZ-a“, odnosno ostanak u aktivnom statusu.

Najuspješnije su mjere potpora za zapošljavanje „jer jedine imaju povoljan neto efekt na zapošljavanje, mali, odnosno neutralni efekt na nezaposlenost, ali i vrlo povoljan efekt na ostanak u sustavu HZZ-a“.

Najnepovoljniji neto efekt imaju javni radovi jer je utvrđen njihov negativni efekt i na zapošljavanje i na nezaposlenost, što, „ako se gleda u kontekstu toga da javni rad kao mjera nije niti zamišljen kao mjera za održivo zapošljavanje, aktivacije najteže zapošljivih osoba, ne mora nužno predstavljati loš rezultat“.

Analiza IZM-a procjenjuje i jesu li sredstva upotrijebljena na one kojima su najpotrebnija, odnosno promatra se njihova adekvatna usmjerenost na „ranjive skupine kroz pojmove ‘mrtvog tereta’ i ‘ubiranja vrhnja’“. Iz perspektive nezaposlenih sudionika, u provedenoj  anketi, njih 10-20 posto izražava slaganje s tvrdnjama koje sugeriraju da bi se zaposlili i bez mjere. Iz aspekta poslodavaca, taj je postotak još veći, budući da ih trećina navodi kako su one osobe koje su kod njih koristile mjeru poznavali i od ranije, imali su ih namjeru zaposliti te su ih stoga uputili da se prijave na HZZ kako bi imali pravo na mjeru.

Ipsosu za evaluaciju Inicijative za zapošljavanje mladih 239 tisuća kuna

Evaluacija IZM-a za prošlu godinu provedena je u razdoblju od prosinca 2018. do ožujka ove godine, a Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, kao Upravljačko tijelo Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020., odabralo je agenciju Ipsos koja je u postupku javne nabave dostavila „ekonomski najpovoljniju ponudu“. Prema odgovoru kojeg nam je dostavilo Ministarstvo rada, ocjena provođenja IZM-a u prošloj godini plaćena je 238,75 tisuća kuna s PDV-om, pri čemu je je iz proračuna plaćeno nešto više od 37,3 tisuće kuna, a ostatak je pokriven iz tehničke pomoći Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali.

 

*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"