Aktualno

Program “Zaželi”, perjanica ministra Pavića, u ozbiljnim je problemima

Foto Hina/ Dario GRZELJ/ dag

„Zaželi – program zapošljavanja žena“, za kojeg je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava iz Europskog socijalnog fonda ESF) osiguralo milijardu kuna, ima ozbiljnih problema.

Otvoreni natječaj za taj projekt službeno traje od 30. lipnja 2017. i zatvara se 31. prosinca 2020. godine. Međutim, od sredine ožujka prošle godine projekt je praktično obustavljen, a iz niza obavijesti i Poziva „Zaželi – program zapošljavanja žena“, pa i one zadnje od 29. ožujka ove godine kojom se obustava produljuje do kraja rujna, evidentno je da nadležna tijela – nemaju kapaciteta za obradu projektnih prijedloga.

“Zaželi” je, inače, jedan od najvećih i ključnih projekata zapošljavanja koje ministar Marko Pavić rado ističe za promociju rada svog ministarstva.

Za program je odgovorno Ministarstvo rada, odnosno Ured za financiranje i ugovaranje projekata Europske unije (CES OFC) pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ), kao posredničko tijelo razine 2 u provedbi Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ iz kojeg se „Zaželi“ financira.

„Zbog iznimno velikog broja zaprimljenih projektnih prijedloga te činjenice kako do trenutka predmetne obavijesti za sve projektne prijedloge postupak dodjele nije u potpunosti okončan, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Upravljačko tijelo Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.“, sukladno točci 5.5. Obustava, ranije zatvaranje i produženje roka za dostavu projektnih prijedloga važećih Uputa za prijavitelje, objavljuje produljenje obustave zaprimanja projektnih prijedloga do 30. rujna 2019. godine (uključujući cijeli taj dan) za otvoreni trajni poziv ‘Zaželi – Program zapošljavanja žena’“, navodi se u informaciji objavljenoj 29. ožujka ove godine. To je ukupno osmo produženje obustave projekta, evidentno je iz svih informacija koje su o projektu „Zaželi“ javno objavljene na nacionalnim stranicama ESF-a.

Predujmovi se istopili

Projekt „Zaželi“, za koji je prvotno bilo osigurano 400,9 milijuna kuna, pri put je privremeno obustavljen u rujnu 2017. godine – dva mjeseca nakon otvaranja – i obustava je trajala do veljače prošle godine kada je ministarstvo rada i mirovinskog sustava osiguralo dodatna sredstva za projekt u iznosu od 599,1 milijun kuna. No, već 15. ožujka prošle godine, projekt je obustavljen i od tada se obustave produžavaju.

U međuvremenu, gomilaju se problemi za neprofitne organizacije čiji su projekti odobreni, potpisani i u provedbi. Jedna razina problema je spora obrada zahtjeva za naknadom sredstava (ZNS) koji se predaje svaka tri mjeseca, dok je druga razina problema – pravdanje rasta plaća. Naime, sve žene koje zaposlene u projektu primaju minimalnu plaću čiji se iznos iz godine u godinu mijenja, što znači da Udruge na štetu drugih aktivnosti iz projekta trebaju osigurati ta dodatna sredstva.

„Nama je to veliki problem. Iako smo u startu planirali veći iznos za isplatu plaća, od iznosa minimalne plaće, sada smo već na ‘gubitku’ i mjesečno trebamo dodatnih dvije tisuće kuna za plaće naših 10 korisnica. To možemo jedino ‘štipati’ s drugih stavki projekta“, vele nam u jednoj od Udruga s istoka zemlje u kojoj strahuju da će doći u ozbiljne probleme, odnosno da će ostati bez novca za provođenje projekta. Tim više jer su nedavno predali drugi ZNS, a prvi im još nije obrađen.

Prema našim saznanjima ima udruga kojima ZNS nije obrađen i više od pet mjeseci, u međuvremenu šalju nove i čekaju povrat sredstava, a predujam za projekt se polako topi ili se istopio.

„Tijekom prošle godine ZNS je obrađivan u rokovima, ali to se više ne događa. Mi naše obaveze po ugovoru moramo poštivati, a ministarstvo ne. To nije pošteno“, reći će nam jedna od  sugovornica. Njeno ime, kao ni imena drugih sugovornika i Udruga koje predstavljaju, ne objavljujemo zbog njihove bojazni da bi zbog javnog istupa „mogli imati problema“.

„Svi koji su projekte pisali ‘na knap’ bit će u problemu“, reći će nam u jednoj od udruga koje djeluju na području Dalmacije. U toj udruzi još uvijek troše 40 posto predujma po projektu, pa nemaju financijskih problema, ali primjećuju da bi ih mogli imati jer, kako vele, prije godinu dana ZNS-ovi su im odobravani u kraćem roku od propisanih 45 dana, a „sada se to malo produžilo“.

Razliku u plaćama nadoknađuju iz drugih stavki projekta ili kreditima

Neslužbeno se može čuti da je, osim podkapacitiranosti službi zaduženih za realizaciju projekta „Zaželi“, za sve duži postupak obrade zahtjeva za naknadu sredstava “zaslužna” i provjera postupaka javne nabave. Naime, prihvatljive aktivnosti u „Zaželi“ su „zapošljavanje žena iz ciljnih skupina u svrhu potpore i podrške starijim osobama i osobama u nepovoljnom položaju u lokalnoj zajednici, obrazovanje i osposobljavanje žena iz ciljanih skupina koje će pružati potporu i podršku starijim osobama i osobama u nepovoljnom položaju u njihovim kućanstvima te osiguranje materijalnih uvjeta za provedbu aktivnosti pri pružanju potpore i podrške starijim osobama i osobama u nepovoljnom položaju“ što podrazumijeva, primjerice, nabavu higijenskih potrepština, potrepština za održavanje kućanstava osoba za koje će žene skrbiti, kao i bicikala. Udruge koje su projekte dobile, higijenske i ostale potrepštine, kao i bicikle za žene koje će skrbiti o nemoćima, trebaju nabaviti putem javne nabave. Isto je i u slučaju da se žene šalje na obrazovne aktivnosti.

„Mi do sada nismo imali problema, ali zadnji ZNS nam kasni. Dobili smo informaciju da je to zbog kontrole javne nabave“, vele nam u jednoj udruzi koja se nada da se takva praksa neće nastaviti. S minimalnom plaćom, odnosno dodatnim sredstvima za plaću za sada nemaju problema, ali nemaju ni jasnu sliku što će se događati. Kad su se o tome raspitivali, rečeno im je da „za sada troše kako je, a na zadnjem ZNS-u će se vidjeti hoće li biti odobrena dodatna sredstva ili će se porast minimalne plaće pokriti iz nekih neutrošenih sredstava projekta“.

No, što u slučaju da se druge projektne stavke potroše u planiranom, a ne nižem iznosu i država ne osigura dodatna sredstva i potpiše anekse ugovora s Udrugama? Razliku će vjerojatno trebati pokriti same udruge, što će za mnoge značiti da se trebaju zadužiti.

Udruge su već bile u situaciji da pokrivaju razliku rasta minimalne plaće. To je jasno iz pitanja i odgovora koje su postavljale na projektni prijedlog „Zaželi“. Naime, u dokumentu Pitanja i odgovori Zaželi – set 6 netko pita hoće li organizacije koje zaposle žene u sklopu projekta u slučaju zakonskog povećanja minimalne plaće morati same platiti iznos razlike, kao što se dogodilo u javnim radovima 2016. godine. U odgovoru se navodi kako je rast minimalne plaće prihvatljiv trošak i bit će priznat kroz ZNS-ove.

Ugovaranje traje li ga traje

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u šturom odgovoru na naša pitanja, priznaje da problem postoji i navode kako su „akcijskim planom osigurali kontinuirano praćenje projekata do njihovog završetka i dinamiku isplata kako bi se svi projekti mogli nesmetano provoditi i isplatiti plaće zaposlenima unutar zakonskih rokova“.

Na niz naših konkretnih pitanja, dobili smo samo promidžbene odgovore. A pitali smo, među ostalim, zbog čega obrada ZNS-ova umjesto 45 dana traje i po nekoliko mjeseci; zbog čega udruge imaju problema, kao i što će napraviti kako bi se posao obrade ZNS-a provodio u rokovima. Upit smo poslali i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) i Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, koje je putem HZZ-a odgovorilo:

„Projekt ‘Zaželi’ sufinanciran je sredstvima Europskog socijalnog fonda u vrijednosti od 1 milijardu kuna, s time da ugovaranje novih projekata još traje, a njima se osiguravaju dvogodišnje plaće za oko 7.000 žena. Do sada su ugovorena 272 ugovora kojima je prema pravilima Europskog socijalnog fonda po potpisivanju ugovora isplaćen predujam u iznosu 40% ukupne vrijednosti projekta, a ostatak se isplaćuje po obradi kvartalnih izvješća. Ukupno je do sada isplaćeno korisnicima preko 439 milijuna kuna“.

Nakon toga slijedi uvijeno priznanje o „akcijskom planu“ i onda opet malo promidžbe u kojoj navode da se kroz projekt zapošljava oko sedam tisuća žena u ruralnim krajevima Hrvatske koje će brinuti o 35 tisuća starijih osoba i osoba u potrebi te da je projekt „prepoznat i u EU od strane Europske komisije, kao i nekoliko zemalja članica koje ga žele implementirati“.

Na naš upit koliko udruga, unatoč činjenici da su im projekti prihvaćeni i prije više od godinu dana, još čeka na potpisivanje ugovora, konkretan odgovor nismo dobili. Tvrde kako „ugovaranje novih projekata još traje“. Kako je natječaj obustavljen od 15. ožujka prošle godine, stvarno im treba vremena za proučavanje projekata.

 

*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.