Vlada je na sjednici 14. travnja donijela odluku o raspisivanju lokalnih izbora (1, 2, 3), a od srijede 16. travnja kandidati su mogli Državnom izbornom povjerenstvu podnositi kandidacijske liste. Premda je neslužbeni dio kampanje počeo i prije travnja, službena kampanja počela je DIP-ovom objavom kandidatura.
Očekivano, najveći dio dosadašnje kampanje usmjeren je prema postojećim gradskim vlastima i temelji se uglavnom na kritici. Na TikToku se razvila značajna mreža profila koji koriste razne metode napada na vladajuću stranku, od ruganja i satire do širenja dezinformacija. Također očekivano, najčešće teme oko kojih se vrti kampanja jesu: migracije i strani radnici, prometne gužve, upisi u vrtiće i škole, lokalni porezi, “rodna ideologija” i financiranje udruga.
O potonjem se na TikToku i Facebooku oglasio Mostov Krešimir Rotim. U videu koji je na TikToku pregledan gotovo 19 000 puta te ima više od tisuću reakcija i 76 komentara (arhiviran ovdje), a na Facebooku preko 1 300 pregleda i 79 reakcija (arhiviran ovdje), Rotim je komentirao “najluđe donacije Tomislava Tomaševića” te u jednoj rečenici spomenuo nekoliko teorija zavjere.
“Najveći dio novca otišao je na promicanje degrowtha – odrasta po naški, sustava koji preko ukidanja gotovine i uvođenja digitalnog novca, 15-minutnih gradova i sličnih metoda želi uvesti neototalitarni sistem kontrole ljudi, njihovih kretanja i emocija, a mi Zagrepčani plaćamo pripremanje terena za to”, navodi Rotim.
Zatim je dodao:
“7.000 eura za udrugu Crosol koja traži prihvat afganistanskih izbjeglica s posebnim naglaskom na afganistanske aktiviste za ljudska prava, LGBT osobe i ostalih koji su zbog svojih rodno-seksualnih identiteta ugroženi. Takvih je u Afganistanu koliko i muškaraca koji luče testosteron u koloni zagrebačke Povorke ponosa. Relativno nula.”
Potom je u video ubacio grafikon tražitelja azila za 2023. u Hrvatskoj prema kojoj je bilo oko 18.000 Afganistanaca i koristeći potpuno neprimjeren rječnik i usporedbu, ustvrdio:
“Čudno, samo mladi i vojno sposobni muškarci pohrlili prema zapadu. Afganistanske lezbače su valjda ostale u domovini kad već afganistanske tetkice ilegalno prelaze zemlje jugoistoka Europe.”
U videu koji traje gotovo četiri minute slijedi i izjava:
“Tomašević financira udrugu koja smatra kako Hrvatska treba primiti ilegalne afganistanske migrante. Sjetite se samo što se dogodilo i što će se događati Njemačkoj. U terorističkom napadu afganistanskog muškarca u Münchenu preminula je majka i dvogodišnja kći. Nedugo prije toga Afganistanac je u parku u Offenburgu nožem ubio muškarca i mališana od dvije godine. Prije toga Manheim. Ritualno ubojstvo nožem policajca od strane pripadnika istog naroda. Ovo je suludo i sad već govorimo o financiranju nacionalnih izdajnika i ovdje imamo materijal za istragu policije i sigurnosnih službi. Tomašević doslovno financira udrugu koja želi potencijalne teroriste uvesti u našu državu.”
Referirajući se na “bandićevo kumstvo” rekao je i sljedeće:
“Naš gradonačelnik je nadmašio bilo kakvu priču s Bandićevim kumstvom. Tomašević je kum svim udrugama koje vode njegovi ljudi iz sekte Možemo. Na desetke udruga i preko 140 milijuna kuna isplatio je u posljednje četiri godine svojim članovima i simpatizerima”.
Poznate teorije zavjere
Na samom početku svojeg izlaganja, u samo jednoj rečenici pozvao se na nekoliko teorija zavjera. Kritizirajući raspodjelu gradskog novca Rotim je zamjerio Tomaševiću da je najveći dio sredstava “otišao na promicanje degrowtha, odrasta po naški” pojašnjavajući da se radi o sustavu “koji želi kontrolirati ljude, njihova kretanja i emocije” uvođenjem digitalnog novca, ukidanjem gotovine i 15-minutnim gradovima.
O pojmu odrasta Faktograf je već pisao. Radi se o alternativi postojećem sustavu društvenog uređenja i neograničenog ekonomskog rasta na planeti ograničenih resursa. Dio hrvatskih novinara (1, 2) objasnio je ovu ideju kao radikalno lijevu kojom se promovira potpuno odustajanje od gospodarskog rasta i razvoja, no koncept odrasta nema jedno značenje niti jednu jasnu definiciju. Općenito, bavi se pitanjima bogatstva, redistribucije resursa, ograničavanja potrošnje i produktivizma, redefiniranjem značenja napretka koji “mora značiti poboljšanje položaja za sve, a pogotovo one siromašnije”.
Ono što odrast sigurno ne podrazumijeva jest, kao što Rotim ističe, “kontrola ljudi, njihova kretanja i emocija” uvođenjem “digitalnog eura, ukidanjem gotovine i 15-minutnim gradovima”. Ideja da iza uvođenja digitalnog eura i koncepta 15-minutnih gradova stoji želja za kontrolom ljudi, njihovih misli i emocija, proizlazi iz poznatih teorija zavjera o kojima je Faktograf također već više puta pisao (1, 2, 3, 4, 5). Projekt digitalnog eura ne znači ukidanje gotovine, već njenu nadopunu. Ni Europska središnja banka ni javne vlasti neće imati ovlasti postavljati nikakva unaprijed definirana ograničenja na to gdje, kada, za što ili kome možete platiti svojim digitalnim eurima. Osim toga, datum uvođenja digitalnog eura još uvijek nije poznat. Jednako tako, ni koncept 15-minutnog grada nije osmišljen kako bi se kontroliralo građane, već kako bi oni mogli svoje osnovne potrebe, poput odlaska u trgovinu, vrtić ili školu, kupovinu odjeće, obuće ili slanja pošte, zadovoljiti u kratkoj šetnji, u trajanju od najviše 15 minuta od kuće.
Financiranje Crosola nema veze s krizom u Afganistanu
Iduća stvar koja je zasmetala Rotimu, financijska je potpora udruzi Crosol koja, po njegovoj interpretaciji, “traži prihvat afganistanskih izbjeglica s posebnim naglaskom na afganistanske aktiviste za ljudska prava, LGBT osobe i ostalih koji su zbog svojih rodno-seksualnih identiteta ugroženi”. Istina je da je Grad Zagreb jedan od donatora udruge Crosol, no osim Grada donatori su i Vlada RH, Europska unija te Fond za aktivno građanstvo. Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske, Crosol, je nestranačka i neprofitna organizacija civilnog društva koja je aktivna u području međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći, stoji u opisu na njihovoj stranici.
Rotim se u svojoj objavi referira zapravo na njihovo priopćenje iz kolovoza 2021. godine koje se odnosilo na konkretnu situaciju i krizu u Afganistanu. Manipulativno iznosi podatak da udruga traži prihvat određenih skupina afganistanskih građana što uspoređuje s ulaskom 18 000 muškaraca iz Afganistana dvije godine kasnije.
Naime, situacija je u Afganistanu u kolovozu 2021. značajno eskalirala i dovela do velike krize. Nakon potpisivanja mirovnog sporazuma između američke vlade i talibana u Dohi 2020., SAD je počeo povlačiti svoje trupe iz Afganistana, no talibani se nisu pridržavali svog dijela dogovora o prekidu vatre i pregovorima s afganistanskom vladom. Sukobi su se nastavili da bi eskalirali u kolovozu 2021. kad su talibani brzim napadima preuzeli kontrolu nad zemljom i zauzeli glavni grad Kabul. U Kabul su ušli 15. kolovoza, afganistanski predsjednik Ashraf Ghani pobjegao je iz zemlje i vlada je pala. Isti su dan talibani objavili da su preuzeli kontrolu nad Kabulom. I dok su građani pokušavali masovno pobjeći iz zemlje, ne želeći ponovno živjeti pod strogim šerijatskim zakonima, u dva samoubilačka napada kraj aerodroma u Kabulu 26. kolovoza poginulo je najmanje 169 Afganistanaca i 13 američkih vojnika.
U rujnu iste godine, nakon potpunog povlačenja američke vojske iz Afganistana, raseljeno je oko 120 000 Afganistanaca. Ministarstvo vanjskih poslova sudjelovalo je tad u izvlačenju Hrvata iz Afganistana. Oni koji su ostali, svjedočili su zatiranju svih sloboda i prava koja su posljednjih 20 godina gradili – djevojčicama je zabranjeno srednjoškolsko obrazovanje; žene u javnosti moraju imati pokriveno lice i biti u pratnji muškarca; zabranjena je glazba; žene koje se usprotive pravilima, podvrgnute su mučenju, prijetnjama, uhićenjima, a uvedena su opet i javna bičevanja, sakaćenja i egzekucije.
Google pretragom točnog citata kojeg navodi Rotim, pronašli smo da je upravo zbog opisane situacije Crosol u otvorenom pismu 16. kolovoza 2021. od hrvatske Vlade zatražio da izbjeglicama iz Afganistana hitno pruži utočište te da im osigura potporu u evakuaciji. Međutim, osim što propušta spomenuti da je Crosol apel uputio prije četiri godine, zavaravajući korisnike i navodeći ih na pogrešan zaključak da se to dogodilo nedavno, Rotim također propušta spomenuti žene kad govori o ranjivim skupinama i ugrožene svodi na “rodno-seksualni identitet”. Prema njegovoj interpretaciji, Crosol je tražio prihvat “afganistanskih izbjeglica s posebnim naglaskom na afganistanske aktiviste za ljudska prava, LGBT osobe i ostalih koji su zbog svojih rodno-seksualnih identiteta ugroženi”.
No, u otvorenom pismu Crosola ističe se da od Vlade očekuju “doprinos zbrinjavanju izbjeglica iz Afganistana s posebnim naglaskom na ranjive skupine kao što su žene, aktivisti za ljudska prava, LGBT osobe, kao i svi ostali koji su zbog svojeg djelovanja ili identiteta na bilo koji način životno ugroženi”. Zato se Rotimov komentar u kojem Afganistance naziva “tetkicama koje ilegalno prelaze zemlje jugoistoka Europe”, ne može protumačiti drugačije nego kao zlonamjeran.
Navodeći odmah potom tri primjera kaznenih djela koje su počinili Afganistanci u Njemačkoj, Rotim zaključuje da Tomašević “doslovno financira udrugu koja želi potencijalne teroriste uvesti u našu državu”.
Iz udruge Crosol su nam u odgovoru na upit jesu li od Grada dobili 7 000 eura i za koji projekt, istaknuli da financiranje nema veze s njihovim apelom Vladi iz 2021. Tada su tražili od Vlade RH da u okviru svojih mogućnosti pruži zaštitu osobama koje su, zbog talibanskog preuzimanja vlasti u Afganistanu, bile životno ugrožene – neovisno o tome je li razlog njihov identitet, profesija, političko djelovanje ili druge okolnosti. Poseban naglasak stavljen je na ranjive skupine poput žena, djece, novinara, osoba koje se bore za ljudska prava, LGBT osoba, kao i suradnika međunarodnih institucija. “Dakle, tvrdnja da se zalažemo za “uvoz terorista” je krajnje neodgovorna i neutemeljena te predstavlja opasnu stigmatizaciju svih izbjeglica”, poručili su iz Crosola.
Iznos koji je iznesen u videu doista su dobili od Grada, ali na javnom natječaju na koji su se prijavili kao i druge udruge. “Što se tiče sredstava Grada Zagreba, istina je da se CROSOL svake godine prijavljuje na javne natječaje Grada Zagreba za financiranje programa i projekata organizacija civilnog društva. U 2024. godini prijavili smo projekt pod nazivom “Jačanje kapaciteta civilnog društva zapadnog Balkana i istočne Europe za zagovaranje prema EU institucijama” kojim želimo doprinijeti jačanju uloge organizacija civilnog društva iz regije u procesima donošenja politika na razini Europske unije. Za provedbu ovih aktivnosti odobreno nam je 6 800 eura, a to je ujedno i najveći iznos koji smo od Grada Zagreba dobili za neki projekt”, pojasnili su i dodali: “Grad Zagreb nije ni na koji način financirao naše javne stavove o Afganistanu – ti su stavovi rezultat našeg kontinuiranog zalaganja za ljudska prava i međunarodnu solidarnost, što je i temeljna vrijednost organizacije.”
Udrugama je tijekom mandata otišlo ukupno 103,5 milijuna eura
Krešimir Rotim ustvrdio je da je Tomašević posljednje četiri godine “isplatio preko 140 milijuna kuna svojim članovima i simpatizerima”.
Poslali smo upit Gradu Zagrebu koliko je ukupno izdvojeno za udruge u posljednje četiri godine.
U detaljnom odgovoru o dodjeli sredstava u ovom mandatu gradske uprave iz Grada su objasnili da se svake godine raspisuju natječaji za programe udruga u različitim područjima prema Zakonu o udrugama i Pravilniku o financiranju udruga (1, 2, 3, 4). Osim toga, Skupština Grada Zagreba donosi posebne programe javnih potreba na godišnjoj razini odakle se sufinanciraju programi organizacija civilnoga društva kroz javne pozive i natječaje, a najmanji dio sredstava dodjeljuje se temeljem ostalih propisa.
U 2022., 2023. i 2024. godini, dakle u vrijeme mandata aktualne zagrebačke vlasti, za programe organizacija civilnoga društva dodijeljeno je ukupno 103,5 milijuna eura putem javnih poziva, a ne 140 milijuna kuna kako tvrdi Rotim.
Samo u 2024. godini Grad Zagreb proveo je 28 natječaja i javnih poziva putem kojih su financiraju programi organizacija civilnoga društva.
Na temelju Pravilnika o financiranju udruga iz Proračuna Grada Zagreba putem godišnjeg javnog natječaja, Grad Zagreb sufinancira programe udruga iz različitih područja. Kao što se vidi iz grafikona, financiraju se programi udruga kao što su udruge branitelja, promicanje ljudskih prava, mladih, socijalne zaštite, vrhunskog sporta, kao i programi umjetničkih organizacija i drugih neprofitnih subjekata.
U prošloj godini iz Proračuna Grada Zagreba putem javnog natječaja najviše sredstava za sufinanciranje otišlo je za dodjelu financijske potpore vrhunskom sportu (4.000.000 eura 2024.); potom socijalnoj zaštiti i humanitarnim programima u koje su uključeni projekti udruga iz područja socijalnog i humanitarnog značenja, posebno za osobe s invaliditetom, beskućnike i osobe žrtve obiteljskog nasilja (1.644.645 eura 2024.); zatim mladim izviđačima (292.000 eura 2024.), udrugama branitelja (263.000 eura 2024.), udrugama iz područja zaštite zdravlja (262.800 eura 2024.), udrugama iz područja zaštite okoliša, zaštite životinja, poljoprivrede, šumarstva te promocije inovatorstva (153.912 eura 2024.), udrugama iz područja promicanja ljudskih prava (109.300 eura 2024.), udrugama iz područja sustava civilne zaštite (100.000 eura 2024.), udrugama iz područja međugradske i međunarodne suradnje (50.952 eura 2024.), udrugama iz područja zaštite potrošača (20.000 eura 2024.) te na koncu izravnom dodjelom temeljem članka 6. Pravilnika dodijeljeno je 65.780 eura.
Grad Zagreb jednom godišnje raspisuje i Javni poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi te posebne pozive. Kroz javne pozive temeljem Programa javnih potreba u kulturi, dodijeljena su sredstva sljedećim programima:
Od toga, sredstva koja su dodijeljena korisnicima koje su po pravnom statusu udruge raspoređena su na idući način:
Kroz Program javnih potreba u tehničkoj kulturi Grada Zagreba putem javnih poziva financiraju se udruge koje djeluju na području tehničke kulture, inovatorstva, astronomije, modelarstva, fotografije i filma i slično. Na temelju odluka ove uprave dodijeljeno je 857.258 eura u 2022. godini, 858.718 eura u 2023. godini te 942.800 eura u 2024. godini.
Uz to, kroz javne pozive financira se i Program javnih potreba u sportu Grada Zagreba. Sportski savez raspisuje javni poziv za svaku godinu, a u trenutnom mandatu dodijeljeno je 19.579.297 eura u 2022. godini, 19.603.867 eura u 2023. godini te 27.920.485 eura u 2024. godini.
Budući da se financijska sredstva dodjeljuju ili putem natječaja ili putem javnih poziva, nakon čega se ocjenjuju i vrednuju, manipulativno je tvrditi da je “Tomašević isplatio sredstva svojim članovima i simpatizerima”. Rotim ni u jednom trenutku ne pruža dokaze za svoje tvrdnje.
Takva teza ide u korak s diskursom nametnutim u kampanji prema kojem, kad se govori o udrugama, riječ je o “sumnjivim projektima” i “sumnjivim organizacijama” premda su sva financiranja Grada javno objavljena.
Zaključno, Rotim manipulativno sugerira da Tomašević preko politike odrasta nastoji kontrolirati Zagrepčane, netočno povezuje projekt za koji je sredstava dobio Crosol s pitanjima krize u Afganistanu te navodi netočan iznos kojeg su udruge dobile za vrijeme mandata Tomislava Tomaševića.
