Kada bi Marija Pejčinović Burić prošla, bila bi to najviša funkcija u Europskoj uniji koju je itko iz Hrvatske do sad obnašao“, ustvrdio je Željko Reiner, potpredsjednik Sabora tijekom gostovanja u programu N1, u kojem nije potvrdio nagađanja da bi zbog njenog eventualnog odlaska moglo doći do veće rekonstrukcije Vlade.
Spomenuta Reinerova tvrdnja potpuno je pogrešna, a s obzirom na to da se hrvatska ministrica vanjskih poslova nije kandidirala ni na koju funkciju u institucijama Europske unije, već za glavnu tajnicu Vijeća Europe, organizacije koja nije institucionalno povezana s Europskom unijom.
Vijeće Europe najstarija je europska organizacija sa sjedištem u Strasbourgu. Obuhvaća 47 država članica (sve europske države osim Bjelorusije), a glavni joj je cilj promicanje suradnje, ljudskih prava i temeljnih sloboda te demokracije i vladavine prava. Hrvatska je u Vijeće Europe ušla još 1996. godine. Temeljni dokument VE je Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950. godine u skladu s kojom je 1959. godine utemeljen Europski sud za ljudska prava. Odluke tog suda obvezujuće su za sve članice Vijeća Europe.
Glavno izvršno tijelo VE je Odbor ministara koji okuplja ministre vanjskih poslova država članica, a kojem je Hrvatska prošle godine predsjedala. Glavno savjetodavno tijelo je Parlamentarna skupština Vijeća Europe. U njoj sjede izaslanici iz parlamenata zemalja članica.
Za administrativno djelovanje Vijeća Europe zaduženo je Tajništvo, odnosno glavni tajnik ili glavna tajnica Vijeća Europe, a važnu ulogu predstavlja i Povjerenica za ljudska prava. Za povjerenicu je prošle godine izabrana Dunja Mijatović iz BiH.
Upravo tijekom ovotjednog zasjedanja Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, tijekom kojeg se proslavlja i 70 godina postojanja te organizacije, provest će se izbori za novog glavnog tajnika, odnosno tajnicu.
Marija Pejčinović Burić za funkciju je zajedno s troje drugih kandidata predložena u siječnju, a u uži krug je ušla u ožujku, s belgijskim potpredsjednikom vlade i ministrom vanjskih poslova Didierom Reyndersom.
Smatra se favoritkinjom s obzirom da je 13. lipnja 150 uglednih profesora i znanstvenika poslalo otvoreno pismo Vijeću Europe u kojem izražavaju svoje protivljenje Reyndersovu imenovanju zbog njegova zalaganja da se iz sirijskih izbjegličkih kampova prihvate samo ona djeca koja su ostala siročad. Takva osoba, smatraju potpisnici, nije prikladna za vođenje organizacije u čijem su fokusu ljudska prava.