Predsjednik Vlade Andrej Plenković ipak se odlučio osvježiti Vladu, odnosno ambicioznije je rekonstruirati premda u detalje svojih namjera za sada ne ulazi.
O rekonstrukciji Vlade široj od pronalaska zamjena za dvoje odlazećih ministara – Lovre Kuščevića, ministra uprave koji je pod pritiskom nekretninskih afera podnio ostavku i Marije Pejčinović Burić, ministrice vanjskih poslova koja na jesen preuzima funkciju glavne tajnice Vijeća Europe – raspravljalo se i na jučerašnjem sastanku koalicijskih partnera.
Danas je HSLS-ov Darinko Kosor otkrio kako je na sastanku s predsjednikom Vlade bilo riječi o smanjenju broja ministarstava te da će rekonstrukcija na dnevnom redu biti najesen kada se saborski zastupnici vrate s ljetne stanke.
Za koalicijske partnere rekonstrukcija stiže na jesen, Vlada bi iskoristila ljetno zatišje
“O rekonstrukciji će odlučiti predsjednik Vlade, a rekonstrukcija ide na jesen. Imamo dva mjeseca da se o tome ozbiljno razmisli, kao što je jučer rekao i premijer, i dobro je da je on to prvi rekao, a ne koalicijski partneri. Ići će se u rekonstrukciju, a kakvu i koliko ljudi, on će to predložiti koaliciji na jesen”, rekao je Kosor novinarima uoči sjednice užeg kabineta Vlade. Dodao je kako je on sam za smanjenje broja ministarstava jer se za to HSLS zalaže godinama. Napominje i kako je premijeru važna rekonstrukcija, a „shodno tome i koaliciji, a time i HSLS-u“.
Tijekom dana, pak, iz Vlade je puštena neslužbena informacija da bi do rekonstrukcije moglo doći već tijekom ljeta, na izvanrednoj sjednici Vlade. Ovog petka, kako je najavljeno, Vlada će u Saboru zatražiti potvrdu za zamjenu Lovre Kuščevića, dok bi se o nasljedniku Pejčinović Burić, ali i mogućim drugim promjenama u Vladi, raspravljalo u narednim tjednima.
Hoće li u toj nešto obuhvatnijoj rekonstrukciji Vlade koja se najavljuje nastradati Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i EU fondova, Goran Marić, ministar državne imovine i Tomislav Tolušić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, za sada nije jasno, kao što nije jasno ni hoće li se smanjiti broja ministarstava. To je tema koja se sporadično otvara, pa je tako otvorena i prije nekoliko mjeseci, uz poruku da Hrvatska ima najglomazniju Vladu. Tako se pisalo i o mogućnosti spajanja nekih ministarstava, primjerice socijale sa zdravstvom, turizma s gospodarstvom.
Međutim, u sveobuhvatniju rekonstrukciju Vlada se teško može upustiti zbog postojećeg sustava povlačenja sredstava iz EU fondova jer je većina ministarstava zadužena za projekte financirane EU fondovima, odnosno ona su posrednička tijela prve razine.
Ta činjenica pokopala je svojedobno nastojanja Mosta, koji je od svog koalicijskog partnera HDZ-a tražio da se smanji broj ministarstava. Kako je Božo Petrov, čelnik Mosta početkom 2016. godine poručivao, reorganizacija, kako ministarstava tako i smanjenje broja agencija, mogla bi potrajati pola godine. Ta se koalicija u tom razdoblju raspala. No, upravo su EU fondovi i ministarstva kao nositelji projekata bili ključni argument protiv Mostova zahtjeva.
Sporazum o partnerstvu s EU štit za veći dio ministarstava
Taj argument i danas stoji jer je dogovoren Sporazumom o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije za korištenje EU strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-2020. godine. U tom dokumentu stoji: „Za Operativni program Konkurentnost i kohezija i Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali koji se financiraju iz EFRR-a (Europskog fonda za regionalni razvoj, op.a.), Kohezijskog fonda i ESF-a (Europskog socijalnog fonda, op.a.), strukturni dizajn te dodjeljivanje uloga i odgovornosti u SUK-u (Sustavu upravljanja i kontrole, op.a.) za razdoblje 2014.-2020. temelji se na sustavu upravljanja koji je uspostavljen u prethodnom programskom razdoblju (razdobljima), uključujući delegiranje određenih funkcija istoj razini Posredničkih tijela (PT-ova), u svrhu izbjegavanja remećenja i umnažanja provedbenog sustava u ograničenom vremenskom okviru u kojem se preklapaju dva programska razdoblja te daljnjeg jačanja postojećih administrativnih kapaciteta i stručnosti.“
Uredbom o tijelima u sustavima upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda propisana su posrednička tijela prve i druge razine. Posrednička tijela prve razine su ministarstva gospodarstva, znanosti i obrazovanja, regionalnog razvoja i EU fondova, poljoprivrede, zaštite okoliša i prirode (kojem je u međuvremenu pridodana i energetika), socijalne skrbi, demografije, obitelji, mladih i socijalne politike (koje je zamijenilo Ministarstvo socijalne politike i mladih), rada i mirovinskog sustava, turizma, kulture, zdravstva, te pomorstva, prometa i infrastrukture koje je i jedino ministarstvo posredničko tijelo druge razine.
Od aktualnih 20 ministarstava svega ih osam nisu posrednička tijela i to ministarstva pravosuđa, graditeljstva, uprave, branitelja, financija, državne imovine, unutarnjih poslova te obrane. Ako se Vlada ne želi dovesti u probleme s financiranjem iz EU fondova, u proračunskom razdoblju koje završava s krajem iduće godine, može se igrati s osam ministarstava koja nemaju status posredničkih tijela.
Primjerice, tako bi danas samostalno Ministarstvo uprave moglo biti spušteno na razinu središnjeg ureda ili biti pripojeno pravosuđu, gdje se u nekim ranijim vladama i nalazilo*. Ministarstvo državne imovine, pak, izmišljeno je za Gorana Marića, iako postoje institucije koje su zadužene za skrb o toj imovini. Ministarstvo branitelja, a o čemu se špekuliralo i prije godinu dana, moglo bi biti pripojeno Ministarstvu obrane. S druge strane, priče o tome kako će se Vlada riješiti HNS-a jer je javno zatražio smjenu Lovre Kuščevića, mogle bi se lagano realizirati ukidanjem ministarstva graditeljstva i njegovim pripajanjem zaštiti okoliša, gdje je nekada i bilo.
*U originalnoj varijanti članka pogrešno je bilo navedeno da je uprava bila sastavni dio Ministarstva pravosuđa do 2011. godine. Ministarstvo pravosuđa i uprave postojalo je kao jedno ministarstvo do 1993. godine (u vladama Stjepana Mesića, Josipa Manolića, Franje Gregurića, Hrvoja Šarinića i početka mandata Nikice Valentića) te ponovo u vladama Ivice Račana u razdoblju od 2000. do 2003. kada je to ministarstvo djelovalo kao Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave.
Kao samostalno Ministarstvo uprave postojalo je u vrijeme vlada Zlatka Mateše, Zorana Milanovića, Tihomira Oreškovića i Andreja Plenkovića. Za vrijeme vlada Ive Sanadera i Jadranke Kosor upravom se rukovodilo kroz Središnji državni ured za upravu.
