„Prosječna plaća je u zadnje tri godine rasla 15,4 posto. Najviše su rasle plaće upravo onima koji imaju najmanja primanja, između 22 i 23 posto u zadnje tri godine. To je dokaz kako slika nekad može biti pogrešna. Prosječna plaća je u međuvremenu porasla za 760 kuna“, izjavio je Zdravko Marić, ministar financija gostujući u studiju 24 sata.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) na razini 2015. godine prosječna bruto plaća iznosila je 8.055 kuna, dok je prosječna neto plaća na godišnjoj razini bila 5.711 kuna. Usporede li se ti iznosi s podacima za svibanj ove godine, a to je zadnji poznati podatak o isplaćenim plaćama, ministrova računica je točna. Prosječna svibanjska bruto plaća iznosila je 8.794 kune te je u odnosu na prosjek 2015. godine porasla za 739 kuna. S druge strane, prosječna neto plaća u svibnju iznosila je 6.476 kuna, što znači da je u odnosu na prosjek 2015. godine porasla 765 kuna.
Međutim, podaci o prosječnim bruto i neto plaćama su varljivi jer je riječ o podatku koji se izračunava dijeljenjem ukupnih isplata s brojem zaposlenih koji su ih primili. Drugim riječima, prosječnu plaću podižu visoke isplate. Stoga je medijalna plaća puno realniji pokazatelj stanja.
U svibnju ove godine medijalna bruto plaća iznosila je 7.303 kune, dok je neto medijalna plaća iznosila 5.590 kuna. U odnosu na prosječnu neto plaću, neto medijalna plaća tako je gotovo 1,5 tisuća kuna niža.
Plaću u iznosu medijana ili nižu prima 50 posto radnika u zemlji. Kako je u svibnju bilo zaposleno 1 390 438 osoba to znači da je 695 219 zaposlenih u zemlji na ruke primilo maksimalno 5.590 kuna.
Medijalnu plaću domaća statistika prati od siječnja 2016. godine i ona je kroz godine rasla. Usporedi li se ovogodišnja svibanjska medijalna plaća onom iz svibnja 2016. godine došlo je do njenog porasta. Tako je neto medijalna plaća porasla za 631 kunu sa 4.959 na 5.590 kuna. Bruto medijalna plaća u tom je periodu rasla 879 kuna, odnosno s 6.405 kuna na 7.302 kune.
