„Vi ste sedam godina ministar, najvažnija pozicija, važnija od premijera Plenkovića. Uvjeren sam da ste toga svjesni. Međutim, kako objašnjavate da je u vašem mandatu ovršeno 242 tisuće građana i mi nismo napravili apsolutno ništa da u sedam godina, ajmo reći, barem smanjimo za tisuću taj broj. (…) Fina je iznijela službeni podatak. U sedam godina vašeg mandata niste smanjili broj za jednog ovršenog građana. To su brojke“, poručio je Milan Vrkljan, saborski zastupnik iz Kluba za pravednu Hrvatsku, Zdravku Mariću, ministru financija, tijekom saborske rasprave o Konačnom prijedlogu zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Međutim, tvrdnja zastupnika Vrkljana nije točna. Prije sedam godina u Hrvatskoj je pod ovrhama bilo oko 80 tisuća građana više nego danas.
Broj blokiranih jest smanjen
Prema podacima Financijske agencije (Fina), na kraju ožujka ove godine, zbog neizvršenih osnova za plaćanje, u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje bilo je evidentirano 240.165 potrošača. Njihov ukupan dug iznosio je 18,2 milijarde kuna (glavnica).
Najveći dio duga građana odnosi se na dug prema bankama. Ukupno, građani bankama duguju 5,6 milijardi kuna (bez kamata), a kada se pridodaju i druge financijske institucije taj dug se penje na 6,4 milijarde kuna.
„Udio duga potrošača prema bankama kao vjerovnicima, 31. ožujka 2022. godine u ukupnom dugu bio je 30,6 posto, a prema svim financijskim institucijama udio duga je 35,2 posto“, navodi Fina.
Prije sedam godina, odnosno 2015. godine, u blokadi je bilo ukupno 321.580 građana s dugom od 36,52 milijarde kuna. Drugim riječima, prije sedam godina pod ovrhom je bilo preko 81,4 tisuće građana više nego na kraju ožujka ove godine.
Ministar financija Zdravko Marić na toj je funkciji od siječnja 2016. godine. Funkciju ministra preuzeo je u prvoj koalicijskoj vladi HDZ-a (kojeg je tada vodio Tomislav Karamarko), odnosno Domoljubne koalicije i Mosta. Predsjednik Vlade bio je Tihomir Orešković, a Sabor je Vladu potvrdio 22. siječnja 2016. godine. Ta se koalicijska Vlada vrlo brzo raspala. Ministar financija je funkciju zadržao i u narednim vladama koje je formirao HDZ pod vodstvom Andreja Plenkovića.
Na kraju 2016. godine, u blokadi je bilo 327.176 građana ili 87.011 građana više od zadnjeg poznatog podatka. Njihov ukupan dug prema vjerovnicima iznosio je 41,16 milijardi kuna.
Prisilnu naplatu Fina je preuzela provoditi od 2011. godine. Tada je u blokadi bilo nešto više od 77 tisuća građana s ukupnim dugom od šest milijardi kuna. No, već do kraja 2011. godine broj blokiranih je dosegnuo 200 tisuća i u godinama koje su uslijedile nastavio je rasti. Na rast blokada tada je utjecala gospodarska kriza. Jedan od razloga rasta broja građana u blokadi tada je bilo i zatvaranje obrta. Naime, dug obrta, nakon njegova zatvaranja, ne evidentira se na obrtu nego na njegovom dotadašnjem vlasniku kao građaninu (1, 2, 3).
Kako se smanjivao broj blokiranih
S izlaskom iz recesije broj blokada počeo se lagano smanjivati. Tako su učinci gospodarskog oporavka na podacima o blokiranim građanima postali vidljivi sredinom 2016. godine, kada se broj građana s računima pod ovrhama počeo smanjivati.
Tom trendu pomogao je i Zakon o stečaju potrošača koji je u primjeni od 2016. te je do danas doživio manje izmjene. S ciljem rješavanja dugogodišnjeg problema rasta blokada od 2018. godine u primjeni su i Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama i Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima te je izmijenjen Ovršni zakon.
Tako je u ljeto 2018. godine, nakon tadašnjih zakonskih izmjena s ciljem rješavanja problema blokiranih, broj građana u blokadi nakon niza godina pao je ispod 300 tisuća. Godina je zaključena s 264.751 građana pod ovrhom koji su samo za glavnicu dugovali 17,6 milijardi kuna. Na kraju 2019. godine u blokadi je bilo 231.311 građana koji su dugovali 16,8 milijardi kuna bez kamata. Do kraja 2020. godine broj blokiranih porastao je za 291 osobu da bi 2021. zaključili s 239,3 tisuća građana u blokadi (1, 2, 3).
