Na neizgrađenoj zgradi Agencije za sigurnost željezničkog prometa izgubljeno 600 tisuća eura iz europske blagajne

Gabrijela Galić

Više od 600 tisuća eura, odnosno 4,5 milijuna kuna koštat će HŽ Infrastrukturu propali projekt izgradnje poslovne zgrade Agencije za sigurnost željezničkog prometa (ASŽ), projekt koji je sufinanciran sredstvima Europske unije (EU). Ta sredstva na ime vrijednosti projekta i troškova arbitražnog postupka, koji je prema našim informacijama nedavno dovršen, HŽ Infrastruktura još uvijek nije uplatila tužiteljima s kojom je u travnju 2013. godine potpisala ugovor o izradi projektne dokumentacije.

HŽ Infrastruktura prije devet godina s EU novcem krenula u projekt

Priča o projektu izgradnje poslovne zgrade Agencije za sigurnost željezničkog prometa otvorena je još prije devet godina. Tada je s konzultantskom kućom PLANET iz Grčke potpisan okvirni ugovor za izbor vanjskih konzultanata za članove Odbora za ocjenu ponuda za radove za pripremu projekta izgradnje poslovne zgrade Agencije za sigurnost željezničkog prometa. Ugovorena vrijednost projekta iznosila je nešto više od 81 tisuće eura, pri čemu je 85 posto vrijednosti financirano EU sredstvima, dok je 15 posto pokriveno iz nacionalnih izvora. Taj je posao trajao dvije godine (od 12. travnja 2010. do 11. travnja 2012. godine) i na kraju je plaćen nešto više od 31,4 tisuće eura.

Godinu dana kasnije potpisan je ugovor temeljem kojeg danas HŽ Infrastruktura treba isplatiti više od 600 tisuća eura izvođačima. Posao izrade projektne dokumentacije, za 550 tisuća eura, dobila je grčka tvrtka PLANET u zajednici ponuditelja s Ove Arup & Partners International iz Velike Britanije i portugalskom tvrtkom Consulgal-Conslutores de Engenaria e Gestao.

Zajednica ponuditelja svoj je posao izrade projektne dokumentacije napravila, no hrvatska strana nije ispunila ugovorne obaveze, niti je zajednicu ponuditelja isplatila. Naime, kako doznajemo, od projekta se odustalo jer HŽ Infrastruktura nije ishodila lokacijsku dozvolu za izgradnju poslovne zgrade ASŽ-a. Ona je trebala biti izgrađena u blizini zagrebačkog Zapadnog kolodvora, ali je Grad Zagreb odbio izdati lokacijsku dozvolu za izgradnju. A bez lokacijske dozvole, nema ni gradnje.

Sama HŽ Infrastruktura nakon „odbijenice“ iz Grada Zagreba nije niti pokušala s grčkim izvođačem i njegovim partnerima mirno riješiti spor. Naše informacije kazuju da su Grci pokušavali stupiti u kontakt s predstavnicima HŽ Infrastrukture, ali čak dvije uprave nisu imale interesa s njima razgovarati. Točnije, aktualna Uprava na čijem je čelu Ivan Kršić, kao i prethodna koju je od kolovoza 2014. do prije tri godine vodila Renata Suša.

Zagreb odbio lokacijsku dozvolu

Kada im je dosadilo kucati na vrata koja se ne otvaraju, grčki PLANET i portugalski Conslutores de Engenharia e Gestao pokrenuli su postupak na Stalnom arbitražnom sudištu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, a pravorijek je donesen u korist zajednice ponuditelja.

„Isplata temeljem arbitražnog pravorijeka bit će izvršena mirnim putem sukladno dogovoru sa tužiteljima“, odgovoreno nam je iz HŽ Infrastrukture na pitanje jesu li, odnosno kada će isplatiti gotovo 600 tisuća eura tvrtki PLANET i njenim partnerima. Pritom iz HŽ Infrastrukture navode i da se „od ukupnog iznosa dosuđenog arbitražnim pravorijekom koji HŽ Infrastruktura treba platiti, cca 10 posto odnosi na troškove postupka“.

Potvrdili su nam i da je lokacijska dozvola razlog zbog kojeg projekt nije proveden.

„Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole odbijen je od strane Grada Zagreba, Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet s obzirom da se lokacija objekta nalazila na prostoru gradskog projekta definiranog GUP-om Grada Zagreba, a postupak gradskog projekta nije proveden“, odgovorili su nam iz HŽ Infrastrukture.

Iz te kompanije navode i kako je projekt zgrade ASŽ-a „ugovorila i provodila HŽ Infrastruktura za potrebe krajnjih korisnika, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Agencije za sigurnost željezničkog prometa“. Projektni zadatak „izradilo je Ministarstvo te je njihov predstavnik u konzultacijama s Gradom Zagrebom i utvrdio lokaciju“.

Nejasno je zbog čega je onda Grad Zagreb odbio izdati lokacijsku dozvolu, ako je ona utvrđena u konzultacijama s resornim ministarstvom. Jednako kao što je nejasno zbog čega je HŽ Infrastruktura dozvolila da se problem godinama kotrlja i da u vjetar baci 550 tisuća eura, odnosno preko 600 tisuća eura s troškom arbitražnog postupka.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"