„Željeznice nisu nikakav gubitaš. Uopće niti ne mogu biti gubitaš, one su javna usluga. HŽI je upravitelj željeznicama, one posluju stabilno, solventno“, ustvrdio je Žarko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture tijekom saborske rasprave o konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regulaciji tržišta željezničkih usluga i zaštiti prava putnika u željezničkom prijevozu.
Netočna je tvrdnja Žarka Tušeka da željeznice ne mogu biti gubitaš jer su javna usluga. Domaći željeznički sektor, unatoč nizu projekata restrukturiranja, desetljećima je bio gubitaš, a to je vidljivo i iz povijesnih financijskih izvještaja javnih poduzeća.
Danas u Hrvatskoj djeluju tri nacionalne kompanije u željezničkom sektoru, a to su HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo, tvrtka za prijevoz tereta koja posluje na otvorenom tržištu.
Te tri tvrtke nastale su iz nekadašnjih Hrvatskih željeznica, formiranih 1991. godine, odnosno HŽ Holdinga koji je osnovan 2005. godine i unutar kojeg su djelovale četiri kompanije – HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz, HŽ Cargo i HŽ Vuča vlakova.
Današnje stanje posljedica je restrukturiranja provedenog 2012. godine kada je HŽ Holding ukinut, dok je nekadašnja Vuča vlakova podijeljena između HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Carga (1, 2, 3, 4, 5).
„Željeznička poduzeća u vlasništvu države nalaze se u složenoj financijskoj situaciji. Posljednjih deset godina uglavnom završavaju s gubitkom, ponekad i većim od milijarde kuna. Posljedica je to svjetske financijske krize, ali i neuspješnog restrukturiranja“, jedan je od zaključaka istraživanja pod nazivom „Restrukturiranje željezničkih poduzeća u vlasništvu Republike Hrvatske“ (1, 2) u kojem je pokojni Anto Bajo analizirao postupke restrukturiranja željezničkih poduzeća do 2016. godine.
Pritom se naglašava da je je od 2006. veći naglasak stavljen na formalno-pravnim promjenama u željeznicama zbog usklađivanja s EU-om, nego na stvarnoj provedbi restrukturiranja. Osim toga, likvidnost društava je nakon restrukturiranja provedenog od 2012. do 2016. godine bila lošija nego prije provedbe programa te ciljevi restrukturiranja nisu ostvareni, a „željeznička poduzeća i dalje se u financiranju operativnih i investicijskih aktivnosti u velikoj mjeri oslanjaju na subvencije, pomoći države i kredite dobivene zahvaljujući državnim jamstvima“.
HŽ Infrastruktura i HŽ Putnički prijevoz posluju pozitivno
Restrukturiranje željezničkog sustava nastavilo se do današnjih dana. Jedan od ključnih elemenata za razvoj željeznice i povlačenje EU sredstava je Pismo sektorske politike kojeg je Vlada donijela 2021. godine nakon višegodišnjih najava i odgađanja. Potom je donesen i strateški Nacionalni plan upravljanja željezničkom infrastrukturom i uslužnim objektima i razvoja usluga željezničkog prijevoza za razdoblje do 2030. godine (1, 2, 3).
HŽ Infrastruktura i HŽ Putnički prijevoz, dvije od tri nacionalne željezničke kompanije, prema podacima o poslovanju s njihovih mrežnih stranica kao i Registra godišnjih financijskih izvještaja kojeg vodi Fina zadnjih godina uglavnom posluju pozitivno.
Podaci za 2024. godinu još nisu javno dostupni. No, prema ranijim izvještajima o poslovanju, HŽ Infrastruktura je 2023. godinu završila s 203 tisuće eura dobiti, dok je HŽ Putnički prijevoz ostvario dobit od 940 tisuća eura. Obje kompanije od 2019. godine kontinuirano posluju s dobiti, pri čemu je dobit HŽ Infrastrukture iz 2022. godine u cijelosti rezultat računovodstvenog evidentiranja nagodbe s HŽ Cargom, odnosno duga koji se „vukao“ još iz vremena razdvajanja željezničkih kompanija.
Kada se pogledaju malo stariji podaci, evidentno je da je HŽ Putnički prijevoz u plusu kontinuirano od 2016. godine, dok je HŽ Infrastruktura s minusom poslovala kako u toj godini tako i u 2018. godini kada je ostvaren gubitak od tadašnjih 99,64 milijuna kuna.
Ovi podaci odnose se samo na HŽ Infrastrukturu i HŽ Putnički prijevoz, ali ne i na njihove tvrtke kćeri, odnosno konsolidirana financijska izvješća.
HŽ Cargo je 2023. završio s dobiti, prvi put u 10 godina
Kada je, pak, riječ o HŽ Cargu, ta je kompanija 2023. godinu završila s dobiti, prvi put u deset godina od liberalizacije tržišta u teretnom prometu željeznicom (1, 2, 3).
Kada Tušek govori o „upravitelju željeznicom“ valja napomenuti da je željeznička infrastruktura javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu države, kojeg pod jednakim uvjetima mogu koristiti svi zainteresirani željeznički prijevoznici. Ne postoji upravitelj željeznicom, već upravitelj željezničkom infrastrukturom, a tu djelatnosti od javnog interesa obavlja HŽ Infrastruktura.
HŽ Putnički prijevoz obavlja djelatnost javnoga prijevoza putnika u unutarnjem i međunarodnom željezničkom prijevozu. Do 2028. godine HŽ Putnički prijevoz ima s državom sklopljen Ugovor o javnim uslugama za usluge od općeg gospodarskog interesa u javnom željezničkom prijevozu u Republici Hrvatskoj, a nakon toga je moguća liberalizacija tržišta.
Za razliku od putničkog prometa, u teretnom željezničkom prometu tržište je liberalizirano 2013. godine s ulaskom Hrvatske u EU te HŽ Cargo ima konkurenciju na tržištu.
Zaključno, netočno je da željezničke kompanije ne mogu poslovati s gubitkom jer obavljaju javnu uslugu. To pokazuje povijest poslovanja kako nekadašnjih Hrvatskih željeznica tako i tvrtki koje su restrukturiranjem sektora nastale iz nekadašnje jedinstvene kompanije, odnosno HŽ holdinga. Točno je, međutim, da HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo trenutačno posluju s dobiti.
