Bandićeva tvrdnja da je Zagreb najmanje zadužena jedinica lokalne samouprave je netočna

G. G.

„Grad Zagreb je najmanje zadužen od svih jedinica lokalne samouprave s obzirom koliko nas gute“, izjavio je Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba odgovarajući prije nekoliko dana na kritike oporbe koja navodi da se grad u ovoj godini zadužio za 1,9 milijardi kuna.

Da je Zagreb najmanje zadužen od svih jedinica lokalne samouprave nije točna tvrdnja. Na temelju Zakona o proračunu, općine i županije se mogu zadužiti za investiciju koja se financira iz njegova proračuna, ali godišnje obveze mogu iznositi “najviše 20 posto ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje umanjenih za prihode od domaćih i stranih pomoći i donacija, prihoda iz posebnih ugovora: sufinanciranje građana za mjesnu samoupravu te prihoda ostvarenih s osnove dodatnih udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija“.

Ministarstvo financija na svojim mrežnim stranicama objavljuje financijske izvještaje i bilance poslovanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Tako se iz bilanci (otvara se na ovom linku) mogu vidjeti elementi poslovanja lokalne uprave i samouprave. Međutim, ti podaci ne daju stvarnu sliku zaduženosti gradova, općina i županija prema odredbama Zakona o proračunu jer ne prikazuju razinu duga u odnosu na prihode.

Taj podatak ne prati se zasebno, ali je javno dostupan kroz odluke Vlade kojima se daje suglasnost za zaduženja. Pregledali smo sve odluke koje je Vlada na sjednicama održanim ove i prošle godine donijela odobravajući jedinicama lokalne samouprave nova zaduženja.

Vlada je na sjednici održanoj 1. kolovoza ove godine Gradu Zagrebu odobrila da se zaduži kod Privrede banke Zagreb za financiranje kapitalnih projekata. Ukupan iznos tog kredita je 300 milijuna kuna. Iz obrazloženja odluke (pod točkom 20.a) proizlazi da je ukupna zaduženost Zagreba 9,32 posto od ostvarenih prihoda.

Kako se objašnjava u odluci, „ostvareni proračunski prihodi Grada Zagreba u 2018. godini, umanjeni za prihode iz članka 88. stavka 4. Zakona o proračunu, iznosili su 6.706.925.220,00 kuna. Udio godišnjeg obroka (anuiteta) traženog kredita u ostvarenim prihodima iznosi 0,67 posto, a ako se tomu pribroji godišnji anuitet kredita iz prethodnih razdoblja te dospjele, a nepodmirene obveze iz prethodnih razdoblja, tada je ukupna obveza Grada 9,32 posto, što je u okviru Zakonom propisane granice“.

Ta razina zaduženosti, s obzirom na proračunske prihode, nije niti najniža, a niti najviša u zemlji. Od početka ove godine Vlada je na sjednicama odobrila tridesetak zaduženja lokalnoj samoupravi. Iz tih je odluka jasno da nižu razinu zaduženosti od Zagreba, primjerice, imaju Varaždin (3,78 posto), Bjelovar (3,98 posto), Slavonski Brod (4,75 posto), Poreč (8,6 posto), Knin (9,15 posto), Trogir (4,70 posto).

Višu zaduženost u odnosu na prihode imaju, primjerice, Osijek (11,76 posto), Dubrovnik (10,67 posto), Daruvar (15,57 posto), Prelog (11,37 posto). Najzaduženiji  gradovi kojima je ovoj godini dopušteno dodatno kreditiranje su Belišće (16,29 posto) i Rijeka koja se s razinom zaduženosti od 17,64 posto opasno približava zakonom propisanom limitu.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Ocjena točnosti"