Saudijski princ nije nudio 5.000 dolara izbjeglicama da odu u Europu

Ana Benačić

Tekst objavljen u kolovozu 2015. godine na Kamernjaru “TRAGEDIJA ILI ORGANIZIRANA DIVERZIJA : ‘Saudijski princ nudi 5000 dolara svakom tko iz islamskih zemalja ode u Europu’?” podijeljen 11 tisuća puta, ponovno je popularan na društvenim mrežama.

Iz njega se ne doznaje ni ime saudijskog princa, niti izvor informacije iz naslova, što je i razumljivo budući da se radi o izmišljenoj tvrdnji tek ovlaš spomenutoj u tekstu usred jednog od nabrajanja navodnih strahota koje dolaze s izbjeglicama, a i sam upitnik u naslovu je već trebao biti dovoljan da probudi sumnju u čitatelju.

Nula, 500 tisuća i 2,5 milijuna

Naime, svjetski su mediji vrlo blisko pratili odnos bogatih zemalja Arapskog poluotoka Katara, Kuvajta, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata prema sirijskim izbjeglicama, pogotovo u vrijeme nastajanja ovoga teksta, kada su izbjeglice počele stizati u Europu. Ovakva ponuda do danas nije zabilježena, usprkos oštrim kritikama iz svijeta upućenim na račun Saudijske Arabije, medijskim analizama pomoći i utočišta koje je pružila Sirijcima, izjavama organizacija poput Amnesty Internationala, ali i ovakvim viralnim grafikama:

 

Ipak, u Saudijskoj Arabiji jest završio dio građana Sirije, unatoč popularnom vjerovanju da nisu primili niti jednog Sirijca. Brojke su predmet spora, a nesporno je tek da nikoga od njih Saudijska Arabija ne tretira kao izbjeglice, već kao “arapsku braću i sestre u nevolji“. Naime, ta država, poput njenih susjeda na poluotoku, nije potpisnica Konvencije Ujedinjenih naroda o izbjeglicama iz 1951. godine i zato nije uključena u “brojače” i grafike UNHCR-a.

Ipak, i UNHCR je krajem 2015. godine zabilježio da ondje boravi pola milijuna Sirijaca, dok ih je prije početka rata u Siriji u Saudijskoj Arabiji bilo sto tisuća.

Ta se procjena razlikuje od priopćenja saudijskog ministarstva vanjskih poslova, koje je uslijed međunarodnih kritika u jesen 2015. godine poručilo kako je od početka rata u Siriji 2011. godine otvorila vrata za 2,5 milijuna Sirijaca.

“Kraljevstvo ne tretira Sirijce izvan domovine kao izbjeglice. Oni ovdje žive u normalnom okruženju, a ne u specijalnim kampovima”, naveli su, dodajući da im je dozvoljena i puna sloboda kretanja unutar zemlje. Poručili su i da im je omogućeno da rade u privatnim tvrtkama, imaju besplatnu zdravstvenu zaštitu te da je javno obrazovanje omogućeno za 100.000 školaraca.  U priopćenju se navodi i da pomažu sirijskim izbjeglicama u Jordanu i Libanonu kroz humanitarnu pomoć vrijednu 700 milijuna dolara.

Neki javni govornici bi zasigurno primijetili takvu ponudu

Budući da se radi o državi koja je u tom trenutku imala oko 31 milijun stanovnika, njihovo primanje 2,5 milijuna Sirijaca značilo bi da su Saudijci po svom gostoprimstvu nadmašili čak i mnogoljudniju Tursku, koja sa svojih 80 milijuna stanovnika 2015. godine brine o oko dva milijuna Sirijaca.

Između nule i 2,5 milijuna jako je puno prostora za istraživanje stvarnoga stanja na terenu. Vrijedi raspravljati o tome koliko se radi o ljudima zaposlenim u Kraljevstvu prije rata, otvorenosti vlasti da se spoje sa svojim obiteljima iz Sirije, činjenici da se oni ne mogu pozivati na izbjeglički status u potencijalnim ekstradicijskim procesima, kao i za propitivanje sudbine Sirijaca u Saudijskoj Arabiji nakon što im isteknu ili se iz nekog razloga ukinu radne vize.

Uz kontroverznu ulogu koju je, prema diplomatskim prepiskama objavljenim na WikiLeaksu imala u financiranju ektremističkih skupina uključenih u sirijski rat, uz istovremeno sudjelovanje u Globalnoj koaliciji protiv Daesha, Saudijska Arabija bi se svakako našla pod reflektorima svijeta i u govorima islamofobnih i antiimigrantski nastrojenih političara koji vladaju impozantnim dijelom Europe, da se ponuda njihovog princa izbjeglicama doista dogodila. No, nije. A uz sve navedene kontroverze i postavljena pitanja, treba zaključiti i da je nesporno da je Saudijska Arabija primila određeni broj Sirijaca nakon početka rata 2011., nazivala ih izbjeglicama ili braćom i sestrama u nevolji.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Provjera točnosti"