Započeto jačanje Frontexa označava fokusiranje Europske unije na zaštitu vanjskih granica

S.D.

Prošlog je tjedna Frontex, odnosno Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, raspisala oglas za novačenje prvih 700 pripadnika Europske granične straže koja bi do 2027. trebala imati ukupno čak 10.000 obučenih graničara.

„Po prvi put, Europska unija će imati svoju vlastitu uniformiranu službu“, pohvalili su se u oglasu, uz pojašnjenje kako će ona biti kombinirana od pripadnika Frontexa i časnika država članica te će „u bilo koje vrijeme biti u mogućnosti priskočiti u pomoć državama članicama koje su suočene s izazovima na svojim vanjskim granicama.“

Pod zadatke te nove granične službe nabrojani su: kontroliranje granice na kopnu, moru i zraku; nadzor granice; skupljanje i dijeljenje informacija o situaciji na granicama EU i dalje od toga; aktivnosti potrage i spašavanja; vraćanje ljudi koji nemaju pravo ostajanja u EU te borba protiv prekograničnog kriminala, uključujući krijumčarenje migranata, krivotvorenje dokumenata i terorizam.

Europska granična straža djelovat će na vanjskim granicama EU, ali i u trećim zemljama koje  potpišu poseban sporazum s EU.

Čuvari će nositi uniforme i oružje te će imati ovlasti izvoditi zadatke kao što je provjera identiteta i nacionalnosti, dopuštanje ili odbijanje ulaska u EU te patroliranja između graničnih prijelaza. Rok za prijave je 16. prosinca 2019. i odnosi se na državljane svih članica EU.

Veće ovlasti Frontexa

Spomenuti oglas prvi je korak prema stvaranju jakog Frontexa čije su snažnije zadaće osmišljene i izglasane u manje od pola godine, što je krajnje neobično kada je u pitanju odlučivanje u institucijama Europske unije.

Frontex postoji od 2004. godine, a formiran je radi integriranog upravljanja vanjskim granicama EU. Započeo je s budžetom od šest milijuna eura 2005.godine, što je naraslo na 19 milijuna u 2006., 2015. je stigao do 142 milijuna, u 2016. financiranje je naraslo na 254 milijuna, u 2017 je imao 302 milijuna, a u 2018. godini 320 milijuna eura.

Prije dvije godine proširen mu je djelokrug, a uz naziv Frontex dodano mu je i novo ime – Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu.

Međutim, prošle je jeseni predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u svom govoru o stanju Unije najavio ovo novo snaženje uloge Frontexa koje bi trebalo rezultirati s graničnom  službom od 10.000 ljudi, koji će imati ovlasti presretati, identificirati i vraćati migrante. Jačanje Frontexa Juncker je predložio u sklopu širih mjera za ubrzanje povratka onih koji nemaju pravo ostati u Europskoj uniji, poput jasnih procedura pri donošenju odluka o deportaciji – koje se moraju izdati odmah uz negativnu odluku o dodjeli azila ili harmoniziranim pravilima vezanima za uskraćivanje slobode kretanja, uz koje je predviđen i minimalni period zatočenja od tri mjeseca.

U dijelu koji se odnosi na proračun, Juncker sumira kako Komisija dodjeljuje značajnu financijsku pomoć članicama za vraćanje migranata. U sklopu omotnice za razdoblje 2014-2020, Komisija je predložila povećanje budžeta za borbu protiv migracija za čak 51 posto, na 10,4 milijarde eura. Dodatno, poslovi koje obavlja Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu financiraju se iz njenog budžeta.

U travnju ove godine, netom prije europskih izbora, Europski parlament je izglasao predloženo jačanje. Tijekom 2021. Frontex bi trebao dostići 5.000 pripadnika, da bi postupno, do 2027., postigao željenu snagu od 10.000 pripadnika.

„Načelo kojim smo se vodili je biti pravedan prema onima koji trebaju zaštitu, odlučan prema onima koji ne ostvaruju pravo na zaštitu i oštar prema onima koji eksploatiraju najranjivije ljude na planetu. Građani su to od nas tražili, a mi smo ispunili – u rekordnom vremenu“, kazala je prilikom izglasavanja izvjestiteljica, pučanka Roberta Metasola.

Za formiranje stalne granične službe Europsko vijeće nedavno je odlučilo alocirati 101 milijuna eura za 2020. godinu.

Kriminalizacija solidarnosti

Bez obzira na spominjanje „pravde“ i „odlučnosti“, činjenica je da je Europska unija u potpunosti promijenila način gledanja na migracije te da se humanitarni pristup i zaštita života potpuno povukao u korist zaštite granica pod svaku cijenu. Postignutim sporazumima s Libijom i Turskom (u slučaju Turske nije čak riječ niti o ugovoru, već samo o dogovorenoj zajedničkoj izjavi) priljev izbjeglica i migranata u Europu spustio se na razinu od prije 2015. godine, ali se istovremeno zbog smanjenja operacija spašavanja na moru povećala smrtnost onih koji su na put ipak krenuli.

Naime, obustavom operacije Mare Nostrum i preuzimanjem operacije od strane Frotexa fokus se sa spašavanja života prebacio na sprečavanje krijumčarenja, što je uvelike povećalo smrtnost.

Samo korak dalje u istom smjeru, krenulo se u kriminalizaciju onih koji pomažu ljudima u opasnosti. Prema istraživanju Open Democracyja, u zadnjih pet godina pod istragom se našlo ili je već kažnjeno više od 250 osoba u 14 država EU, pod optužbama za „pomaganje ilegalnim migracijama“. „Kriminalci“ pokrivaju širok spektar europskih građana – od njemačkog pastora koji je izbjeglici dopustio da prespava u crkvenim prostorijama, preko vatrogasaca i novinara do starijih gospođa, a njihova su uobičajena „nedjela“ pružanje hrane, odjeće ili prijevoza migrantima, među kojima je često riječ i o djeci i ženama.

I u Hrvatskoj postoji takav slučaj: Dragan Umičević, aktivist udruge Are You Syrious pristupio je prošle godine policijskoj kontroli kako bi im privukao pažnju na obitelj izgubljenu u polju kod Strošinaca. Naknadno je optužen te proglašen krivim za pomaganje ilegalnim migrantima i kažnjen je sa 60.000 kuna.

Jedan od onih kojima predstoji dokazivanje nevinosti, nakon što je prošle godine tri i pol mjeseca proveo u grčkom zatvoru je i irski student i humanitarac Sean Binder koji je svoje iskustvo prepričao na tribini „Kriminalizacija solidarnosti u Europskoj uniji“. Binder je u sklopu grčke nevladine organizacije Emergency Response International sudjelovao u misiji potrage i spašavanja izbjeglica i migranata koji su u EU krenuli na ruti iz Turske prema grčkom otoku Lezbosu. Njegov je tim imao dvije brodice i medicinsko osoblje koje je bilo u stanju pružiti pomoć, ponosno je istakao, prosječno u roku od sedam minuta od početne informacije da nekome takva pomoć treba.

Binder i još troje njegovih kolega prošle su godine uhićeni pod optužbom za krijumčarenje, pranje novca i špijunažu, a iz grčkog zatvora pušteni su uz jamčevinu od 5.000 eura u prosincu. Suđenje ih tek čeka. Binder odbacuje sve optužbe, a kao ilustraciju koliko su one po svojoj naravi smiješne ističe kako je za špijunažu optužen zbog korištenja šifriranih kanala komunikacije tj. WhatsAppa.

„Mi nismo radili ništa drugo nego pomagali ljudima koji bi morali imati pravo zatražiti azil“, ustvrdio je Binder dodavši: “Sada, međutim, ne postoji legalan način da se azil zatraži s obzirom da izbjeglice ne mogu legalnim putem stupiti na tlo Europske unije. Takvim se pristupom samo jača krijumčarenje ljudi“.

Migrantsku krizu koriste desni populisti, a građani se okreću od europskih vrijednosti, zaključuje, dodajući da i ne postoji europska zemlja koja ima zdravu politiku oko ovog pitanja. Napominje kako je upravo u Irskoj zapaljen automobil jednog tamošnjeg parlamentarca jer se zalaže za prava migranata i izbjeglica.

Jačanje nadzora ne bi smjelo poništiti odredbe koje se odnose na ljudska prava

U spomenutom Junckerovom planu za jačanje Frontexa i drugih mjera za rješavanje migrantske krize jasno se ističe da ona ne mijenjaju postojeće osigurače za zaštitu ljudskih prava, uključujući i non-refoulement načelo.

U rad Frontexa uključena je i pozicija Fundamental Rights Officera, dužnosnika koji nadzire poštuju li se spomenuta prava, međutim, kako je to pokazalo nedavno istraživanje njemačkih novinara, taj je Ured nedovoljno kapacitiran, a i teško je očekivati da će migranti i izbjeglice imati pristup predviđenim formularima u kojima se mogu potužiti na rad Frontexa. Odnosno, kad bi ga i imali, nameće se pitanje bi li se usudili ispuniti ga od straha da će za to biti kažnjeni neodobravanjem azila.

 

Ovaj materijal nastao je uz financijsku podršku Europske unije u sklopu projekta Snapshots from the Borders koji okuplja organizacije diljem Europske unije u inicijativu #NoMoreBricksInTheWall, a u Hrvatskoj ga provodi Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske – CROSOL, Centar za mirovne studije i udruga Domino. Za sadržaj je isključivo odgovorna Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske – CROSOL i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije.

 

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"