“Odakle ministrici vanjskih poslova Mariji Burić Pejčinović 8,7 milijuna eura na RBA računu!?”, pita se portal “Istinom protiv laži” u tekstu izvorno objavljenom u listopadu 2018. godine, koji se zadnjih dana opet širi putem Facebooka. Samo unutar zadnjih 24 sata podijeljen je više od 300 puta.
Bivša ministrica vanjskih poslova RH Marija Pejčinović Burić, koja je u međuvremenu postala glavna tajnica Vijeća Europe, nema 8,7 milijuna eura pospremljenih na bankovnom računu. Otkrivaju to imovinske kartice koje je zbog obavljanja dužnosničkih funkcija u više navrata morala dostavljati Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa.
Najnovija imovinska kartica, predana u srpnju 2019. godine, pokazuje da je Pejčinović Burić financijski prilično osigurana, ali i razotkriva kao netočnu tvrdnju o milijunskoj štednji u RBA banci. Pejčinović Burić na računu u banci ima 400.000 kuna, kao i dodatnih 12.000 eura na ime djeteta. Imovinska kartica otkriva i da je njen suprug u Erste banci podigao kredit od 80.000 eura.
Od nekretnina, Pejčinović Burić posjeduje stan u Zagrebu vrijedan 1,3 milijuna kuna, vikendicu u Bariloviću vrijednu oko 100 tisuća kuna, oranicu u Rakovici od 40 tisuća kvadrata vrijednu oko 100 tisuća kuna, te više čestica građevinskog zemljišta u Rakovici i Smokvici ukupne površine oko 7000 kvadratnih metara.
Odavno prokazani falsifikat
Iako portal “Istinom protiv laži” ne navodi izvor tvrdnje da bivša ministrica Pejčinović Burić posjeduje skoro 9 milijuna eura štednje, uspjeli smo utvrditi odakle je potekla ova dezinformacija. Primarni izvor je tekst naslovljen “Strogo povjerljivo: Tajni računi hrvatske elite kod RBA Grupe” (arhiviran ovdje), objavljen 2016. na portalu Seebiz.eu, koji potpisuje Domagoj Margetić. U tom tekstu objavljen je dokument koji bi trebao dokazivati da mnoge osobe iz hrvatskog javnog života čuvaju novac nejasnog porijekla na tajnim računima u RBA banci.
No, odavno je već utvrđeno da se radi o falsifikatu. Sama RBA banka odmah je po objavi predmetnog teksta priopćila da je dokument krivotvoren, a i unutar samog dokumenta postoje detalji koji ukazuju da nije autentičan. Pa su tako neka od imena unutar dokumenta pogrešno napisana, a svi iznosi novca su zaokruženi, tj. završavaju na “00”. Portal Index.hr utvrdio je kako je dokument proširio Nenad Koljaja, jedan od predstavnika oštećenika RBA štedno-kreditnih zadruga.
