Predsjednik Vlade Andrej Plenković s miinistrima nije u ponedjeljak krio sreću vozeći se prvom novizgrađenom prugom u Hrvatskoj nakon 52 godine. “Sjajan potez, dio investicija koje se financiraju europskim fondovima, 260 milijuna vrijedna investicija i jedan korak prema unaprjeđenju naše željezničke infrastrukture. Rekli smo, ovo desetljeće koje je pred nama, nakon što smo jako puno investirali u ceste, zračne i pomorske luke, sada je vrijeme za jačanje i modernizaciju željezničke infrastrukture”, pohvalio se Plenković na otvaranju 12,5 kilometara jednokolosiječne pruge Gradec – Sveti Ivan Žabno. Inače, ta je pruga u promet trebala biti puštena još lani, ali je dva puta odgađano njeno otvaranje zbog kašnjenja radova na dionici Dugo Selo-Križevci, a tek su ovog ljeta dovršeni poslovi ključni za spajanje nove pruge na mrežu, što je jasno iz teksta objavljenog u glasilu HŽ Infrastrukture Željezničar.
Sreća zbog novih 12,5 kilometara pruge prikrila je sve probleme s kojima se taj sektor suočava pa tako i podatak da program restrukturiranja željeznice, odnosno, Pismo sektorske politike za željeznički sustav kasni više od godinu dana. Baš kao što je i više od godinu dana kasnilo otvaranje jednokolosiječne pruge kojom su se jučer predsjednik Vlade i njegovi suradnici provozali.
Kako će se restrukturirati željeznica trebali smo znati lanjskog lipnja
Pismo sektorske politike, koje resorno ministarstvo prometa izrađuje u suradnji sa Svjetskom bankom, ali i tri željezničke kompanije – HŽ infrastrukturom, HŽ Putničkim prijevozom i HŽ Cargom trebalo bi definirati daljnje restrukturiranje tih kompanija, kao i trasirati mjere za financijsku stabilizaciju željezničkih poduzeća, kao što je to napravljeno i u cestarskom sektoru. Pismo sektorske politike za cestarski sektor usvojeno je 2017. godine, a rezultiralo je odlaskom dijela zaposlenih iz cestarskih tvrtki, spajanjem tvrtki HAC-ONC i HAC, povećanjem sezonske cijene cestarine kao i refinanciranjem kreditnih zaduženja. Cijeli postupak reforme cestarskih kompanija, prema Pismu sektorske politike, treba biti dovršen u petogodišnjem razdoblju.
Nakon reformskih planova u cestarskom sektoru, najavljivalo se i žurno donošenje sličnog programa za željeznički sektor. Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture u travnju prošle godine je izjavio: „Mi bi trebali u lipnju donijeti pismo sektorske politike, to će biti snažan dokument oko restrukturiranja željezničkog sektora“ te najavljivao: „Nakon ne znam koliko godina krećemo u restrukturiranje željeznice“.
Međutim, mjesec dana kasnije, stigla je nova Butkovićeva najava. Sudjelujući na konferenciji „Hrvatska kakvu trebamo – prometna budućnost Hrvatske”, podsjetio je da je u kolovozu 2017. godine usvojena Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske, koja predstavlja temeljni dokument o tome “kakav promet želimo”, kao i osnovu za povlačenje sredstava iz europskih fondova.
“Ciljevi do 2030. godine su da promet bude održiv i profitabilan, siguran, da bude pokretač gospodarskog razvoja, kao i u službi integracijskih procesa, kada je riječ i o koridorima, kao i integraciji Hrvatske u EU”, rekao je tada Butković, dodajući kako je željeznički sektor najveći izazov te će morati proći “trnovit put kako bi stao na noge”, njegovo restrukturiranje bit će veći izazov od cestovnog. Tada je prolongirao trenutak donošenja Pisma sektorske politike navodeći kako će ono biti pripremljeno do kraja prošle godine.
No, 2018. godina odavno je prošla, a i 2019. se bliži kraju. Pismo sektorske politike za željeznicu koje će pokazati što se sve u tom sektoru „treba napraviti“ te uz to „i pronaći strateškog partnera za HŽ Cargo“, nema na vidiku.
Pismo sektorske politike na usuglašavanju u financijama?
U resornom Ministarstvu prometa, na naš upit, navode kako je nacrt pisma gotov te se nalazi u fazi usuglašavanja u Ministarstvu financija. Nakon usuglašavanja bit će, navode u ministarstvu, prezentiran Vladi.
„Radi se o sveobuhvatnom dokumentu koji će biti podloga za cjelokupnu reformu željezničkog sektora kroz ojačanje nadzora i planiranja unutar sektora. Uz to, reforma će omogućiti povećanje operativne učinkovitosti željezničkih tvrtki te poboljšati financijsko stanje sektora“, dodaju u Ministarstvu prometa.
Koliko će trajati faza usuglašavanja budućih reformi u željezničkom sektoru tek treba vidjeti, no za očekivati je da će se čekati završetak predsjedničkih izbora, jer bi neke mjere restrukturiranja, poput smanjivanja broja zaposlenih u željezničkim kompanijama, ali i rješavanje sudbine poduzeća poput HŽ Carga i Pružnih građevina, tvrtke kćeri HŽ Infrastrukture – mogle izazvati socijalno nezadovoljstvo.
Strateškog partnera HŽ Cargu, koji se bavi teretnim prijevozom i pod naletom konkurencije polako gubi tržišni udio, pokušala je naći i SDP-ova koalicijska Vlada. Posao je koncem 2014. propao nakon što je odabrani strateški partner optužen za korupciju u Rumunjskoj. Pružne građevine, pak, tvrtka su HŽ Infrastrukture koja zapošljava oko 1,6 tisuća radnika, što za stalno, a što sezonski. U problemima se našla jer ne može konkurirati na EU natječajima pa joj ostaje raditi poslove koji se isključivo financiraju iz domaćeg proračuna. No, tih je sredstava sve manje, a tvrtka koja se bavi izgradnjom i remontom pruga polako kopni. Tako je Vlada u kolovozu odobrila kreditno zaduženje HŽ Infrastrukturi za investicijsko održavanje, koje je na neko vrijeme trebalo osigurati financijsku stabilnost Pružnim građevinama, odnosno zamijeniti neosigurana proračunska sredstva za ulaganja.
