Najviše novca od igara na sreću opet udrugama za razvoj sporta, prvi puta i Matici hrvatskoj, mrvice za medije

Veronika Rešković

Svega pola sata trajala je u srijedu izvanredna sjednica Savjeta za razvoj civilnog društva sa samo jednom točkom dnevnog reda – prijedlogom plana kako će država u idućoj godini nevladinim organizacijama raspoređivati dio prihoda od igara na sreću. Idilična atmosfera sastanka – izostanak rasprave i prešutno odobravanje predstavnika udruga –  ostavljala je dojam da su svi podmireni, da nema velikih pretumbacija i da će udruge u 2020. godini dobiti sličan iznos iz lutrijskih sredstava kao i ove godine. To je, međutim, samo dijelom točno.

Uredba, koju je Ministarstvo financija istodobno poslalo i u širu javnu raspravu ), predviđa raspodjelu lutrijskih sredstava za udruge koje su aktivne u osam standardnih područja: sport, borba protiv ovisnosti, socijalne i humanitarne djelatnosti, osobe s invaliditetom, tehnička kultura, izvaninstitucionalni odgoj i obrazovanje djece i mladih, kultura te razvoj civilnog društva.

Prema procjeni Ministarstva kulture, dio prihoda od igara na sreću namijenjenog udrugama u idućoj godini doseći će 553 milijuna kuna, što je oko 15 posto više nego ove godine.

Ministarstvo financija: Svi će dobiti više sredstava

To povećanje neće razmjerno osjetiti svaki od navedenih sektora. Već uobičajeno, i dalje se favoriziraju udruge koje se bave promicanjem sporta, čiji se udio povećava s 35 posto na 36,49 posto (sa 169 milijuna na gotovo 202 milijuna kuna). Pomak nabolje je, ipak, što se uz izdašne iznose za sport na državnoj razini, a tu je prije svega riječ o Hrvatskom olimpijskom odboru, sada predviđa i poticanje lokalnog sporta i sportskih natjecanja te pilot projekt Hrvatska pliva namijenjen školarcima neplivačima.

Veći udio u ukupnim sredstvima predlaže se i za udruge koje se bore protiv ovisnosti kao i one aktivne u izvaninstitucionalnoj izobrazbi djece i mladih, dok se smanjuje postotak za socijalnu i humanitarnu djelatnost, tehničku kulturu, osobe s invaliditetom i razvoj civilnog društva.

U Ministarstvu financija naglašavaju da zapravo neće doći do smanjenja sredstava ni u jednom od tih sektora, jer – gledajući u apsolutnim iznosima, a ne u postocima – za sve se planira više novca, jer planirani prihod od igara na sreću namijenjen nevladinim organizacijama u idućoj godini porast će za 69,3 milijuna kuna.

U većem izdvajanju za kulturu i programi za kvalitetno novinarstvo

U tom svjetlu, posebno je zanimljiv sektor kulture i to ne samo porastom sredstava s 59 milijuna na gotovo 72 milijuna kuna, nego i preraspodjelom unutar tog sektora. Tako se po prvi puta predviđaju izdvajanja za poduzetništvo u kulturnim i kreativnim industrijama te za programe za poboljšanje dostupnosti kulturnih sadržaja osobama s invaliditetom.

Indikativno je i da se kao posebna stavka po prvi puta navodi i izdvajanje iz prihoda od igara na sreću za Maticu hrvatsku i to s nezanemarivih 5 milijuna kuna. To je otprilike pola godišnjeg proračuna te udruge koja ima ambiciju biti krovnom organizacijom hrvatskog kulturnog identiteta.

Kao posebni kuriozitet valja izdvojiti i da se nakon pet godina u dijelu za kulturu ponovno spominje stavka vezana za medije. Preko Agencije za elektroničke medije planirano je da se dio lutrijskih prihoda usmjeri na Programe poticanja kvalitetnog novinarstva. Kako te stavke u nedavno donesenom državnom proračunu za 2020. uopće još nema, teško je reći znači li to izravnu subvenciju medijima i novinarima ili tek edukativnim radionicama, poput onih o medijskoj pismenosti, koje mogu provoditi i udruge ‘općeg karaktera’. Riječ je o otprilike milijun kuna.

Podsjetimo, pomoć novinarstvu iz prihoda od igara na sreću posljednji put je bila predviđena u 2015. godini za vrijeme vlade Zorana Milanovića. To su bila jasno definirana sredstva isključivo za neprofitne medije u iznosu od oko 3,6 milijuna kuna koje su išle preko Ministarstva kulture. Dolaskom vlade Tihomira Oreškovića, Tomislava Karamarka i Bože Petrova, njihov ministar kulture Zlatko Hasanbegović potezom pera izbrisao je 2016. godine stavku za neprofitne medije. Ona se do danas nije vratila, ni kao posebna proračunska stavka u Ministarstvu kulture, niti kao dio raspodjele od lutrijskih sredstava.

Nagodba između želja i političke volje

Na sjednici Savjeta za razvoj civilnog društva u srijedu pohvaljena je nova praksa da se raspodjela dijela prihoda od igara na sreću radi na temelju sektorskih analiza i savjetovanja s korisnicima u matičnim ministarstvima. Iris Beneš, predstavnica udruga za zaštitu okoliša i održiv razvoj, upozorila je na lošu suradnju s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike. Predložila je da se ubuduće uvede zaštita okoliša kao posebna kategorija u raspodjeli lutrijskih novca. To je podržala i Ivana Jakir-Bajo iz Ministarstva financija, upozorivši da će za to biti potrebno mijenjati i Zakon o igrama na sreću.

Da je aktualni prijedlog raspodjele dogovoren na relaciji udruge-ministarstva svojevrsna nagodba između želja, mogućnosti i političke volje, potvrdila je i Cvjetana Plavša-Matić, upraviteljica Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.

„Riječ je o kompromisu, ali i dobrom vjetru u leđa za ubuduće“, rekla je Plavša-Matić.

Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načina raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2020. godinu nalazi se na platformi e-Savjetovanja do 23. prosinca, a njezino izglasavanje na Vladi očekuje se u veljači iduće godine.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"