Aktualno

Najviše novca od igara na sreću opet udrugama za razvoj sporta, prvi puta i Matici hrvatskoj, mrvice za medije

Pixabay

Svega pola sata trajala je u srijedu izvanredna sjednica Savjeta za razvoj civilnog društva sa samo jednom točkom dnevnog reda – prijedlogom plana kako će država u idućoj godini nevladinim organizacijama raspoređivati dio prihoda od igara na sreću. Idilična atmosfera sastanka – izostanak rasprave i prešutno odobravanje predstavnika udruga –  ostavljala je dojam da su svi podmireni, da nema velikih pretumbacija i da će udruge u 2020. godini dobiti sličan iznos iz lutrijskih sredstava kao i ove godine. To je, međutim, samo dijelom točno.

Uredba, koju je Ministarstvo financija istodobno poslalo i u širu javnu raspravu ), predviđa raspodjelu lutrijskih sredstava za udruge koje su aktivne u osam standardnih područja: sport, borba protiv ovisnosti, socijalne i humanitarne djelatnosti, osobe s invaliditetom, tehnička kultura, izvaninstitucionalni odgoj i obrazovanje djece i mladih, kultura te razvoj civilnog društva.

Prema procjeni Ministarstva kulture, dio prihoda od igara na sreću namijenjenog udrugama u idućoj godini doseći će 553 milijuna kuna, što je oko 15 posto više nego ove godine.

Ministarstvo financija: Svi će dobiti više sredstava

To povećanje neće razmjerno osjetiti svaki od navedenih sektora. Već uobičajeno, i dalje se favoriziraju udruge koje se bave promicanjem sporta, čiji se udio povećava s 35 posto na 36,49 posto (sa 169 milijuna na gotovo 202 milijuna kuna). Pomak nabolje je, ipak, što se uz izdašne iznose za sport na državnoj razini, a tu je prije svega riječ o Hrvatskom olimpijskom odboru, sada predviđa i poticanje lokalnog sporta i sportskih natjecanja te pilot projekt Hrvatska pliva namijenjen školarcima neplivačima.

Veći udio u ukupnim sredstvima predlaže se i za udruge koje se bore protiv ovisnosti kao i one aktivne u izvaninstitucionalnoj izobrazbi djece i mladih, dok se smanjuje postotak za socijalnu i humanitarnu djelatnost, tehničku kulturu, osobe s invaliditetom i razvoj civilnog društva.

U Ministarstvu financija naglašavaju da zapravo neće doći do smanjenja sredstava ni u jednom od tih sektora, jer – gledajući u apsolutnim iznosima, a ne u postocima – za sve se planira više novca, jer planirani prihod od igara na sreću namijenjen nevladinim organizacijama u idućoj godini porast će za 69,3 milijuna kuna.

U većem izdvajanju za kulturu i programi za kvalitetno novinarstvo

U tom svjetlu, posebno je zanimljiv sektor kulture i to ne samo porastom sredstava s 59 milijuna na gotovo 72 milijuna kuna, nego i preraspodjelom unutar tog sektora. Tako se po prvi puta predviđaju izdvajanja za poduzetništvo u kulturnim i kreativnim industrijama te za programe za poboljšanje dostupnosti kulturnih sadržaja osobama s invaliditetom.

Indikativno je i da se kao posebna stavka po prvi puta navodi i izdvajanje iz prihoda od igara na sreću za Maticu hrvatsku i to s nezanemarivih 5 milijuna kuna. To je otprilike pola godišnjeg proračuna te udruge koja ima ambiciju biti krovnom organizacijom hrvatskog kulturnog identiteta.

Kao posebni kuriozitet valja izdvojiti i da se nakon pet godina u dijelu za kulturu ponovno spominje stavka vezana za medije. Preko Agencije za elektroničke medije planirano je da se dio lutrijskih prihoda usmjeri na Programe poticanja kvalitetnog novinarstva. Kako te stavke u nedavno donesenom državnom proračunu za 2020. uopće još nema, teško je reći znači li to izravnu subvenciju medijima i novinarima ili tek edukativnim radionicama, poput onih o medijskoj pismenosti, koje mogu provoditi i udruge ‘općeg karaktera’. Riječ je o otprilike milijun kuna.

Podsjetimo, pomoć novinarstvu iz prihoda od igara na sreću posljednji put je bila predviđena u 2015. godini za vrijeme vlade Zorana Milanovića. To su bila jasno definirana sredstva isključivo za neprofitne medije u iznosu od oko 3,6 milijuna kuna koje su išle preko Ministarstva kulture. Dolaskom vlade Tihomira Oreškovića, Tomislava Karamarka i Bože Petrova, njihov ministar kulture Zlatko Hasanbegović potezom pera izbrisao je 2016. godine stavku za neprofitne medije. Ona se do danas nije vratila, ni kao posebna proračunska stavka u Ministarstvu kulture, niti kao dio raspodjele od lutrijskih sredstava.

Nagodba između želja i političke volje

Na sjednici Savjeta za razvoj civilnog društva u srijedu pohvaljena je nova praksa da se raspodjela dijela prihoda od igara na sreću radi na temelju sektorskih analiza i savjetovanja s korisnicima u matičnim ministarstvima. Iris Beneš, predstavnica udruga za zaštitu okoliša i održiv razvoj, upozorila je na lošu suradnju s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike. Predložila je da se ubuduće uvede zaštita okoliša kao posebna kategorija u raspodjeli lutrijskih novca. To je podržala i Ivana Jakir-Bajo iz Ministarstva financija, upozorivši da će za to biti potrebno mijenjati i Zakon o igrama na sreću.

Da je aktualni prijedlog raspodjele dogovoren na relaciji udruge-ministarstva svojevrsna nagodba između želja, mogućnosti i političke volje, potvrdila je i Cvjetana Plavša-Matić, upraviteljica Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.

„Riječ je o kompromisu, ali i dobrom vjetru u leđa za ubuduće“, rekla je Plavša-Matić.

Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načina raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2020. godinu nalazi se na platformi e-Savjetovanja do 23. prosinca, a njezino izglasavanje na Vladi očekuje se u veljači iduće godine.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.