Portal Logično optužio je Faktograf za manipulaciju zbog ocjene točnosti njihovog članka o cjepivima protiv HPV-a, “Nije točno da cijepljene osobe više obolijevaju od raka, nego one koje se nisu cijepile“. Prenoseći izjave bivšeg francuskog zastupnika, kardiologa Gerarda Bapta, u originalnom članku navode da je niz zemalja s visokom procijepljenosti zabilježio porast broja oboljelih od karcinoma grlića maternice. Ovaj puta ograničavaju se tek na Australiju, a pritom ne iznose samo netočnosti, nego i nelogičnosti.
Cjepivo Gardasil protiv virusa HPV je stavljeno u promet 2006. godine, a masovno cijepljenje u Australiji je započelo 2007. godine. Dakle, prije 2007. godine osobe u Australiji su bile bez ikakve “zaštite”… Nakon uvođenja masovnog cjepljenja, incidencija raka vrata maternice kod djevojaka od 20 do 29 godina je identična ili osjetno veća u odnosu na period kada se djevojčice nisu cijepile.
To se može vidjeti na primjeru udarnog dokaza – grafa kojeg su sami nacrtali. Podsjetimo, u originalnom članku nisu postavili poveznicu na tvrdnju ili podatak Australskog nacionalnog instituta za zdravlje i blagostanje, na čije se podatke pozivaju, već tek na naslovnicu instituta. Sada su konkretniji, ali su i pokazali da ne znaju čitati te podatke.
Naglo ostarjele djevojčice
Podatke za graf koji su nacrtali izvukli su iz ovoga grafa.
Za početak, prema logici ovoga grafa, cijepljene djevojčice nisu dobile samo rak, nego i nekoliko godina viška. Naime, besplatno, dobrovoljno cijepljenje u školama u Australiji jest uvedeno 2007. godine, ali za dobnu skupinu 12 do 13 godina.
Rezultati cijepljenja su, dakle, potpuno irelevantni za period koji prikazuju, jer ni jedna žena s rakom maternice nije mogla, primjerice, te crne 2013. godine upasti u dobnu skupinu 20-24, a kamoli 25-29. Prve cijepljene djevojčice tada imaju 18, odnosno 19 godina.
Ne radi se o incidenciji, nego o apsolutnoj brojci
Nadalje, tabela na koju vodi poveznica u njihovome tekstu, ne sadrži podatke koje su nacrtali. Naime, portal Logično tvrdi da se radi o “incidenciji”, odnosno “učestalosti” raka, a radi se o apsolutnoj brojci, odnosno ukupnom broju slučajeva raka grlića maternice (plahta S6.1 tabele).
O kakvom se statističkom promašaju ovakvog prikaza podataka radi, dovoljno govori činjenica da je populacija Australije s 15-ak milijuna s početka osamdesetih do 2013. narasla na oko 23 milijuna, što je oko 50 posto. Incidencija, odnosno učestalost raka grlića maternice na 100.000 žena određene dobi, prikazana je u susjednoj tablici, odnosno listu S6.2, koji ni blizu ne daje ovako dramatičnu sliku.
Iz nje vidimo da je incidencija raka u odnosu na početak osamdesetih u padu: sa 1,7 na 1,1 za dobnu skupinu 20 do 24 te sa 11,1 na 6,6 za sljedeću skupinu, od 25 do 29 godina.
Ta 2007. godina jeste od početka praćenja incidencije ovoga raka na vrlo niskim granama što se tiče pojavnosti – 0,7 za skupinu 20-24 i 5,9 za skupinu 25-29 godina. Međutim, takva je, primjerice, i 2003. (0,9 i 5,5) ili 1995. godina (0,6 i 7,9). Od osamdesetih naovamo za djevojke između 20 i 24 godine loša je bila 2010. godina (2,8), a za sljedeću skupinu 1990 sa 9,6, što se na ovome grafu ne vidi, jer ne prikazuje incidenciju na 100.000 djevojaka, odnosno učestalost.
No, ni te godine, baš kao ni 2007. opet nemaju nikakve veze sa “masovnim cijepljenjem” iliti dobrovoljnim i besplatnim cijepljenjem u školama. Nemaju, zato što se kretanje broja može vidjeti tek 2014. u skupini 20-24 godine za djevojčice cijepljene s 13 te 2015. godine za djevojčice cijepljene s 12 godina.
Slučaj Švedske – nula oboljelih nakon cijepljenja, 10 oboljelih bez cjepiva
Efekti cijepljenja, dakle, trebaju se vidjeti u godinama koje slijede nakon perioda na koji je fokusirano Logično. Zasad je poznato da je od 2005. do 2015. godine postotak Australki između 18 i 24 godine koje su imale HPV pao s 22,7 na samo 1,1 posto.
No i tada treba biti oprezan, jer ove statistike ne bilježe jesu li novooboljele žene cijepljene ili ne. Koliko je to bitno, ilustrira i primjer visoko procijepljene Švedske, o čemu smo također pisali vezano za ove Baptove tvrdnje. Demantirajući slične teze da je ondje rak podivljao među cijepljenim ženama, profesor uglednog švedskog Karolinska Institutet, Joakim Dillner, izjavio je 2018. godine da prema tada dostupnim podacima “nije zabilježen niti jedan slučaj raka povezanog s HPV-om među cijepljenima, a bilo je deset slučajeva među onima koje nisu primile cjepivo”.
Ne treba zaboraviti ni na činjenicu da je odaziv na papa testove također važan faktor u suzbijanju ovoga raka. Naime, ukoliko se degenerirane stranice odstrane s cerviksa na vrijeme, do raka uopće ne mora doći. Primjerice, saniranjem CIN-a, odnosno cervikalne intraepitelne neoplazije, može se prevenirati rak cerviksa i spriječiti ulazak pojedinke u ove crne statistike.
