Uživo smo provjeravali tvrdnje u zadnjem sučeljavanju, evo što smo utvrdili

Faktograf.hr

Nova TV organizirala je zadnje sučeljavanje predsjedničkih kandidata Zorana Milanovića i Kolinde Grabar Kitarović, a Faktograf je uživo provjeravao točnost tvrdnji izrečenih na sučeljavanju, što su naši čitatelji mogli pratiti i na društvenim mrežama Facebooku i Twitteru. Debata je emitirana i uživo na Dnevnik.hr-u.

Napominjemo da tijekom sučeljavanja nije bilo moguće stići provjeriti točnost svih izrečenih tvrdnji, jer provjera točnosti podataka je složen i vremenski zahtjevan posao, koji često dodatno otežava nedostatak otvorenih i strojno čitljivih javnih podataka, što onemogućuje kreiranje alata za automatizaciju fact-checkinga.

“Region” protiv “zapadnog Balkana”

Ovdje vidimo potpuni manjak usklađenja. Kolinda Grabar Kitarović je protiv „regiona“, a među Vladinim prioritetima predsjedanja Hrvatske Vijećem EU je proširenje Unije na zemlje zapadnog Balkana, točno je primijetio Zoran Milanović.

 

Milanović nije “morao najuriti” samo jednog ministra

Netočna je Milanovićeva tvrdnja da je iz Vlade “morao najuriti” samo jednog ministra. Iz Milanovićeve vlade su pod optužbama za zlouporabu položaja morali otići Slavko Linić, Veljko Ostojić i Mirela Holy, dok su Željko Jovanović i Rajko Ostojić izbačeni zbog loših rezultata.

 

(Ne)miješanje u rad SOA-e

Netočna je tvrdnja Grabar Kitarović da se nikad nije miješala u rad SOA-e. Predsjednica je 2016. smijenila ravnatelja Službe Dragana Lozančića nakon što je obuhvaćena obavještajnim mjerama usmjerenim protiv Zdravka Mamića.

Točno je da je Dragan Lozančić stekao titulu doktora znanosti na američkom Sveučilištu Columbia. Netočna je Milanovićeva tvrdnja da se radi o “najprestižnijem američkom sveučilištu”. Različite rang liste svrstavaju Columbiju među top 10 američkih sveučilišta, ali ni na jednoj nije na prvom mjestu.

 

Donatori i vraćanje usluga

Ne možemo ocijeniti točnost tvrdnje da predsjednica neće vraćati usluge svojim donatorima. Ali moramo podsjetiti na otkriće portala Telegram da su tvrtke Širjan i Agropromet u 2018. dobile 40 milijuna kuna poljoprivrednih poticaja, a donirali su kampanju Grabar Kitarović.

Tvrtka Lana-Karlovačka tiskara ponovno je Kolindi Grabar-Kitarović donirala maksimalni iznos od 200 tisuća kuna, baš kao što su to napravili i 2014. godine kada su bili, kao i ovaj put, najveći pojedinačni donatori HDZ-ove kandidatkinje i ta je izjava Milanovića točna.

Tvrtka se povezuje s Dankom Seiterom, jednim od optuženih u aferi Karlovačka banka i koji se dovodi u vezu s tom tiskarom. Seitera je predsjednica pomilovala početkom 2016.

 

EU fondovi

Istinita je tvrdnja Zorana Milanovića da je Hrvatska po isplatama iz europskih fondova zadnja od svih zemalja Europske unije. Potpuno je nejasna tvrdnja Kolinde Grabar Kitarović da su nas po povlačenju iz europskih fondova prestigle druge zemlje EU, a s obzirom da je Hrvatska zadnja ušla u EU.

 

Istina je da je Kolinda Grabar Kitarović tražila ostavku Zorana Milanovića. Učinila je to 2015. godine pismom.

Let na Krk

Točno je da je Grabar Kitarović izrazila nezadovoljstvo DORH-ovim radom zbog remonta aviona. “S DORH-om sam nekoliko puta razgovarala o tome, ali nisam dobila zadovoljavajući odgovor”, izjavila je.

Istinita je tvrdnja Kolinde Grabar Kitarović da je Milanović za vrijeme premijerskog mandata vladinim zrakoplovom privatno letio na Krk.

 

“Blato”

Netočno je da je Milanović članove HDZ-a nazvao “blatom”. Nazvao ih je “zemljoradnicima kojima ni blato ne bi uspijevalo”. No, točno je da Zoran Milanović nema objavljen program za predsjedničke izbore.

 

Rast BDP-a

Netočno je da je rast u vrijeme Milanovićeve rast bio kao i za vrijeme Plenkovićeve. Rast za vrijeme Milanovića bio je 1,8 posto kumulativo, a u periodu 2016.-2018. bio je 5,6 posto.

 

Milanović je na samom početku točno govorio o rastu BDP-a. Za vlade Ivica Račana BDP kumulativno rastao 14,8 posto, u prvoj vladi Ive Sanadera rast je bio 15,3 posto, dok je druga Vlada u kojoj ga je zamijenila Jadranka Kosor ostvarila negativni rast od devet posto.

Milanovićeva vlada minus je smanjila na 1,8 posto kumulativno, a dvije zadnje HDZ-ove vlade ostvarile su rast od 5,6 posto kumulativno.

 

Suradnja s ratnim zločincima

Milanović kaže da ne bi surađivao sa strankama u kojima su ratni zločinci. 2015. je SDP razmatrao koaliciju s HDSSB-om Branimira Glavaša, optuženim za ratne zločine.

 

Rast mirovina

Istina je da su u vrijeme Plenkovićeve vlade porasle mirovine, kao što je to rekla Kolinda Grabar Kitarović, u tri godine mandata ove Vlade mirovine su porasle za 10-tak posto. Međutim, svakako treba istaknuti da taj rast mirovina nije posljedica neke posebno osmišljene politike koja bi išla u korist umirovljenicima, već je posljedica zakonski propisanog usklađivanja mirovina, kakvo je doneseno u vrijeme Milanovićeve vlade.

 

Krediti

Portal Novosti objavio je danas da je Grabar Kitarović dobila kredit od 70.000 njemačkih maraka s kamatom od 4 posto i to samo zato jer je bila u HDZ-u, a njezin kredit bio je veći od barem četiri druga u MVP-u. Dakle, ne 4,5 posto kako je danas ponovila na sučeljavanju.

 

Točno je da je Zoran Milanović kad je imao 42 godine dobio od Erste banke kredit koji bi trebali moći dobiti samo ljudi mlađi od 35 godina. Milanović je 2008. dobio kredit od 298 tisuća eura po kamati od 5,6 posto. Točno je i da je Tomislav Vuić bio u upravi Erste banke kad je Milanović dobio kredit, a da ga je Milanovićeva vlada postavila za šefa uprave HPB-a.

 

Milanović je rekao da nikad neće biti predsjednik RH

Milanović je rekao istinu da Kolinda Grabar Kitarović nije imala volje surađivati s Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa o čemu je u više navrata govorila i bivša predsjednica Povjerenstva Dalija Orešković.

 

Točna je tvrdnja Grabar Kitarović da je Milanović 2014. godine rekao kako nikad neće biti predsjednik Republike Hrvatske.

 

Istinite su riječi Kolinde Grabar Kitarović da u Hrvatskoj djeluju agencije za naplatu dugovanja o čemu je Faktograf već pisao, jedino nije jasno je li išta napravila da se takva praksa onemogući.

 

Pomilovanja i odlikovanja

Istina je, kao što je to rekla Kolinda Grabar Kitarović, da je u procesu donošenje novog Zakona o pomilovanjima kojim bi se pomilovanja trebala izmaknuti iz ovlasti predsjednika i preseliti u Ministarstvo pravosuđa.

Netočno je da se “u praksi” odlikovanja ne oduzimaju osobama osuđenima na Haškom sudu. Državno povjereništvo za odlikovanje i priznanja RH mora predložiti predsjedniku države oduzimanje odlikovanja osuđenima na najmanje tri godine bezuvjetne zatvorske kazne. Riječ je o izjavi Kolinde Grabar Kitarović.

 

Hrvatska u odnosu na druge članice EU

Konstatacija Kolinde Grabar Kitarović da smo u vremenu kada je ona došla na vlast počeli u leđa gledati one koji su prije nama gledali u leđa nije u potpunosti ispravna. U Europskoj uniji su još 2010. , u vrijeme HDZ-a, od Hrvatske bile gore samo Latvija, Rumunjska i Bugarska. Tijekom Milanovićeve vlade, 2013. prestigla nas je Latvija. Tijekom ove, Plenkovićeve vlade, 2017., preskočila nas je i Rumunjska tako da je trenutačno od Hrvatske gora samo Bugarska.

 

Ovrhe i blokade

Ovrhe putem Financijske agencije (FINA) doista su bile, kao što je to ustvrdio Milanović, rezultat odluke koju je donijela HDZ-ova vlada 2010. godine. Početkom siječnja 2011. godine u blokadi je bilo 162.204 računa građana te 109.237 računa poslovnih subjekata (pravnih i fizičkih), a do kraja godine broj blokiranih građana popeo se na preko 200 tisuća. Milanović je iznio točne podatke.

 

Ostavke nakon odluka pravosuđa

Milanović je rekao istinu da je Radimir Čačić dao ostavku nakon presude, a ne zbog pritiska javnosti kako je to rekla predsjednička kandidatkinja. Ostavku je dao 14. studenog 2012. što je bila direktna posljedica pravomoćne presude Županijskog suda u mađarskom Kaposvaru. Njome je osuđen na godinu dana i deset mjeseci zatvora zbog prometne nesreće sa smrtnim posljedicama u siječnju 2010. Po presudi, polovinu kazne morao je provesti u zatvoru, a polovina mu ostaje kao uvjetna kazna.

O Ivici Račanu

Prema navodima iz knjige novinarke Marine Karlović – Sabolić, Ivica Račan je nazivao Milanovića “malim Sanaderom”.

Kolinda Grabar Kitarović i ranije je hvalila Ivicu Račana. “Račana sam silno poštivala, meni je on bio jedan od najpozitivnijih likova hrvatske politike uopće, koji je usotalom oomogućio pve slobodne izbore, prvi političar koji nam je čestitao Božić”.

Kontinental prijevoz

Netočna je tvrdnja Kolinde Grabar Kitarović da je istupila iz Nadzornog odbora Kontinental prijevoza kada je otišla u Kanadu. Prema podacima u sudskom registru razriješena je tek 1998. godine jer je tvrtka otišla u stečaj. Tvrtka Kontinental prijevoz nasljednica je Croatiatransa, jednako kao i Croatia bus čijeg je većinskog vlasnika Leona Sulića predsjednica pomilovala početkom 2016. Kad je sjedila u Nadzornom odboru Kolinda Grabar još nije imala 30 godina. Više o tome pročitajte OVDJE.

 

Posao Grabar Kitarović u NATO-u

Točno je, kako tvrdi Grabar Kitarović, da je posao u NATO-u dobila na javnom natječaju 2011.,nakon što je tri godine bila na funkciji hrvatske veleposlanice u Washingtonu. Javila se nakon što je treći put objavljen oglas za taj posao. Međutim, nije točno da je na tom natječaju konkuriralo mnogo osoba. Da je tako vjerojatno se ne bi natječaj trebao ponavljati tri puta prije nego su je primili.

 

Milanovićev minimalac

Kada je riječ o isplatama plaće koje je Milanoviću predbacio predsjedničin savjetnik Tomislav Madžar, poduzetnici legalno poreze i doprinose mogu isplatiti na osnovicu od minimalno 5.682,30 kuna. Hoće li uplatiti doprinose na taj iznos, a isplatit si minimalnu plaću, njihov je izbor (Novi list). Netočna je Milanovićeva tvrdnja da si ne isplaćuje minimalac. Prosječna neto plaća u Milanovićevoj firmi, u kojoj je on jedini zaposlen, 2017. je iznosila 2.184 kune, u 2018. godini 3.334 kune mjesečno.

 

Milanović točno tvrdi da je njemački predsjednik Christian Wulff 2012. dao ostavku nakon što ga je Državno odvjetništvo u Hannoveru optužilo da je zloupotrebljavao svoj položaj.

 

 

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Ocjena točnosti"