Koliku je plaću isplaćivao sada izabrani predsjednik države Zoran Milanović u svojoj tvrtki EuroAlba Advisory, koju je osnovao u studenom 2016. godine, jedno je od pitanja koje je isplivalo tijekom predsjedničke kampanje. Otvorio ga je još početkom prosinca Gordan Jandroković, glavni tajnik HDZ-a i predsjednik Sabora, optuživši Milanovića da je isplaćivao minimalac i tako zakidao državu.
Pitanje Milanovićeve plaće povlačilo se i predizbornim debatama, a Večernji list je na temelju podataka o poslovanju njegove tvrtke izračunao da je tijekom 2017. godine njegova prosječna plaća iznosila 2.184 kune, a u 2018. godini prosječno 3.334 kune mjesečno. Prema tim podacima za troškove zaposlenih, Milanović je u dvije godine isplatio ukupno 95,1 tisuću kuna bruto, odnosno 66.216 kuna neto. Iz tog neto iznosa proizlazi da je tijekom dvije godine isplaćivao prosječno mjesečno 2.759 kuna.
Taj iznos ne treba uspoređivati s minimalnom plaćom koja je za 2017. godinu u neto iznosu bila 2.620,80 kuna, a lani 2.751,84 kune.
Minimalna plaća nije isto što i minimalna osnovica za obračun doprinosa
Prema Zakonu o doprinosima i pratećim odlukama Ministarstva financija minimalna osnovica za obračun doprinosa člana uprave trgovačkog društva, izvršnog direktora trgovačkog društva ili upravitelja zadruge za 2017. godinu iznosila je 5.030,35 kuna, za 2018. godinu 5.213 kuna, a lani 5.491,20 kuna za puno radno vrijeme.
Minimalna osnovica za obračun doprinosa nije plaća. To je najniži iznos na koji treba uplatiti obavezne doprinose, za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, ali nije obaveza isplatiti plaću na taj iznos. Na to ukazuje i TEB u članku posvećenom direktorima u sustavu osiguranja. U praksi direktor treba uplatiti doprinose na propisanu osnovicu, a hoće li si isplatiti plaću temeljem te osnovice, ili će isplatiti minimalnu plaću ili će si isplatiti kunu plaće njegova je odluka.
Naravno, to ne znači da se doprinosi za obavezna osiguranja isključivo plaćaju na osnovicu koju propisuje država. Kao što joj sami naziv kaže riječ je o minimalnoj osnovici koja je uvedena kako bi se izbjegla praksa direktorske isplate minimalca. I u ovom slučaju ga može isplatiti, ali će njegove uplate u mirovinskog i zdravstveno osiguranje biti veće nego na klasični minimalac.
Direktor može isplaćivati plaću kakvu želi, ali propisan mu je minimalan iznos doprinosa
Minimalna osnovica za obračun doprinosa direktorske plaće javnost je zainteresirala 2018. godine kada je plan Zdravka Marića, ministra financija, bio da trećim krugom poreznog rasterećenja podigne minimalni prag za obračun doprinosa na direktorske plaće. Ideja je bila da se ta osnovica digne na 8.822 kuna, odnosno iznos na koji su doprinose već plaćali obrtnici koji ostvaruju dobit, samostalni novinari, veterinari, fizioterapeuti, medicinske sestre, odvjetnici… Protiv tog prijedloga pobunio se HDZ-ov koalicijski partner HNS, ali i poduzetnici koji su poručivali kako im neće Marić određivati kolike će si plaće isplaćivati.
Sam Marić uzalud je objašnjavao da direktor može isplatiti plaću kakvu on želi i da se podizanjem osnovice za obračun doprinosa ne propisuje direktorska plaća, nego samo osnovica za izračun doprinosa.
„Nitko nije predložio da se plaća treba dizati, nego samo osnovica za obračun doprinosa“, ponavljao je Marić navodeći kako se izmjenama ne propisuje visina plaće, već visina osnovice za doprinose. No, podizanje te osnovice u javnosti je krivo interpretirano kao reguliranje iznosa direktorske plaće od strane Vlade. U konačnici, ministar financija je po pritiskom što koalicijskog partnera, a što poslodavaca odustao od snažnijeg podizanja osnovice za obračun direktorskih plaća, već je koeficijent za njen izračun ostao niži i iznosi 0,65 te se množi s prosječnom plaćom isplaćenom u prvih osam mjeseci prethodne godine. Tako je najniža osnovica za plaćanje doprinosa na direktorsku plaće za tekuću godinu 5.682,30 kuna.
