Prijeti li Hrvatskoj lijevi ekstremizam? Obavještajne službe smatraju da ne prijeti

Petar Vidov

“Bez obzira na neuvjerljivost njegove isprike, koja se odnosi samo na dio izjave, ona zabrinjava zbog toga što ukazuje na porast lijevog ekstremizma u Hrvatskoj”, izjavio je HDZ-ov potpredsjednik Sabora Željko Reiner (Hina/Jutarnji.hr).

Citiranu tvrdnju Reiner je iznio reagirajući na tweet predsjednika i saborskog zastupnika HSS-a Kreše Beljaka, koji je na Twitteru napisao da zloglasna jugoslavenska tajna služba Udba nije ubila dovoljno ljudi.

“Preko 100? Očito ne dovoljno. Vidjeli smo tko je radio sranja i tko je uzrokovao ratove od ’91. do ’99. Fašisti u bivšoj Jugoslaviji i drugim zemljama koji su nažalost pobjegli Udbi”, napisao je Beljak na Twitteru, odgovarajući na tvrdnju jednog tviteraša da je Udba od 1945. do 1990. izvršila više od 100 političkih likvidacija (Index.hr). Sporni tweet Beljak je izbrisao te se naknadno ispričao (Hina/Vecernji.hr).

Faktograf je od jednog čitatelja zaprimio molbu da provjerimo Reinerovu tvrdnju je li u Hrvatskoj doista vidljiv porast lijevog ekstremizma. Kako je za praćenje aktivnosti ekstremističkih skupina u Hrvatskoj zadužena Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA), konzultirali smo njihova godišnja izvješća kako bismo provjerili smatraju li hrvatski obavještajci lijevi ekstremizam prijetnjom hrvatskoj nacionalnoj sigurnosti.

SOA: Lijevi ekstremizam nije prijetnja

U najnovijem SOA-inom izvješću, onom za 2018. godinu, lijevi ekstremizam se uopće ne spominje. SOA tvrdi da nijedna vrsta ekstremizma u RH “nema širu potporu javnosti, značajan broj sljedbenika, niti veliki pokretački potencijal”. Prema mišljenju SOA-e, prijetnja od ekstremizma i narušavanja demokratskog ustavnog poretka te s ekstremizmom povezanog nasilja u Republici Hrvatskoj je trenutno niska”.

U izvješću za 2018. SOA kao potencijalnu buduću prijetnju ističe antiimigracijski ekstremizam, koji se obično povezuje s radikalnom desnicom. “U Republici Hrvatskoj ne postoji ozbiljniji antiimigracijski ekstremizam, iako bi trend jačanja antiimigracijskih pokreta u Europi srednjoročno mogao voditi jačanju istovjetnih skupina i u Republici Hrvatskoj”, stoji u SOA-inom izvješću.

U izvješćima za ranije godine SOA jeste izrijekom spominjala ljevičarski ekstremizam, ali tek kako bi napomenula da taj oblik ekstremizma za Hrvatsku ne predstavlja realnu prijetnju.

“Djelovanje lijevih i desnih ekstremista u Republici Hrvatskoj i dalje je bez šire potpore javnosti i vrlo je malog pokretačkog potencijala. S obzirom na malobrojnost i slabu organiziranost, potencijal pripadnika ekstremističkih skupina za izazivanje nasilja i incidenata većih razmjera je, kao i u proteklom razdoblju, ograničen, a njihove aktivnosti ne predstavljaju značajniju prijetnju nacionalnoj sigurnosti”, stoji u SOA-inom izvještaju za 2017. godinu.

“S područja lijevog ekstremizma, domaće radikalne anarhističke skupine u kontaktu su s inozemnim anarho-terorističkim pojedincima i skupinama. Aktivizam ovih osoba zasad je nenasilan i uglavnom se sastoji od okupljanja i komunikacije s istomišljenicima”, navodi se u izvještaju SOA-e za 2016. godinu.

Europol: Lijevi ekstremisti u EU aktivni u samo tri države

Lijevi ekstremizam u Hrvatskoj nije zabilježio ni Europol, čiji je izvještaj “Situacija s terorizmom u EU i izvještaj o trendovima” objavljen u lipnju 2019. godine. Izvještaj bilježi da su incidenti povezani s lijevim i anarhističkim ekstremistima tijekom 2018. godine zabilježeni u samo tri države članice EU: Grčkoj, Italiji i Španjolskoj.

Iz dostupnih izvještaja sigurnosnih službi, dakle, nije moguće izvući zaključak da je u Hrvatskoj na djelu porast lijevog ekstremizma.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Ocjena točnosti"