Europska komisija želi regulirati europski minimalac, pitanje je hoće li joj uspjeti

Gabrijela Galić

Europska komisija (EK) otvorila je prvu fazu savjetovanja sa socijalnim partnerima – sindikatima i poslodavcima – o pitanju pravednih minimalnih plaća za radnike u Europskoj uniji (EU), a savjetovanje će trajati do kraja studenog ove godine. Europska administracija od socijalnih partnera želi saznati je li potrebna akcija na razini EU te žele li o tome međusobno pregovarati. Naime, kako ističe Komisija, otprilike jedan od šest radnika u EU zarađuje nisku plaću, a udio tih radnika je u porastu. Tako je 2006. godine na razini EU 16,7 posto radnika zarađivalo niske plaće, a taj je udio do 2014. godine porastao na 17,2 posto. Istodobno je došlo i do rasta radnika koji su siromašni, iako rade i primaju plaću.

U 22 zemlje minimalac zakonom utvrđen

Međutim, već je sada jasno da Komisiji neće biti lako progurati ideju o jedinstvenoj minimalnoj plaći na razini EU jer su već u pripremi samog projekta nordijske zemlje izrazile svoje neslaganje, smatrajući kako bi „univerzalni minimalac“ narušio njihove standarde uspostavljene kroz sustav kolektivnog pregovaranja.

Naime, u 22 članice EU minimalna plaća utvrđena je na nacionalnom nivou zakonom, dok se u šest zemalja – Italija, Austrija, Danska, Švedska, Cipar, Finska – plaća, pa i ona minimalna, ugovara kolektivnim ugovorima na razini djelatnosti.

Prema zadnjim podacima Eurostata najniži minimalac imaju radnici u Bugarskoj i iznosi 285 eura, dok je najviša zakonom utvrđena minimalna plaća u Luksemburgu i iznosi 2.071 euro. Hrvatska, s minimalnom plaćom od 500 eura (koliko je bruto iznosila u prošloj godini) smjestila se u „srednju“ grupu zemalja u kojima se minimalna plaća kreće od 500 eura do nepunih tisuću eura. Međutim, kada se gleda paritet kupovne moći Hrvatska je zajedno s Bugarskom, Latvijom, Estonijom, Češkom, Slovačkom i Mađarskom, smještena u najslabiju kategoriju.

Podaci EK pokazuju i da je Rumunjska zemlja s najvišim udjelom radnika čija je plaća u razini minimalne plaće ili vrlo blizu tome. Portugal je drugi, a Hrvatska treća. Na četvrtoj je poziciji Velika Britanija.

U šest zemalja najniža primanja su dogovorena kolektivnim ugovorima po djelatnostima. Prema podacima Eurofounda * najniže minimalne plaće u Švedskoj kreću se od 1.633 eura do 2.382 eura. U Finskoj je taj raspon (za 12,5 plaća na razini godine) između 1.721 i 1.791 eura, dok je raspon kolektivnim ugovorom utvrđenih minimalnih plaća u Norveškoj od 2.318 do 2.964 eura, a u Danskoj od 2.318 do 2.964 eura. U Italiji, gdje radnici primaju 13 plaća godišnje, minimalna primanja se kreću od 1.474 do 1.626 eura. Austrijski poslodavci, prema kolektivnim ugovorima, radnicima u godini dana isplate 14 plaća, a ugovoreni minimum kreće se od 1.090 do 1.461 eura.

Nordijske zemlje ne daju uhodani sustav socijalnog dijaloga

Iz tih podataka jasno je zbog čega, posebno skandinavske zemlje, žele zadržati dobro uhodani model ugovaranja plaća, pa i minimalne, socijalnim dijalogom, odnosno kolektivnim ugovorima. S druge strane, EK budućim zakonodavstvom želi smanjiti jaz između nerazvijenijih zemalja s niskim minimalnim plaćama, koje su nerijetko nedovoljne za pokriće osnovnih životnih potreba, i razvijenijih zemalja. Pitanje je kako će se to rasplesti.

Danska vlada tako traži pisanu garanciju da će sustav kolektivnog pregovaranja, koji u toj zemlji ima 100-godišnju tradiciju, biti izuzet iz direktive o minimalnoj plaći, a najave da će to isto učiniti stižu i iz Finske i Švedske (The Guardian).

U tim zemljama zabrinutost zbog uvođenja europskog minimalca iskazuju i vlade i predstavnici sindikata. Tako je, primjerice, Karl-Petter Thorwaldsson, predsjednik Konfederacije švedskih sindikata (Financial Times) ustvrdio kako su se u Švedskoj suočili s pokušajem nametanja minimalne plaće te da ne želi novu bitku oko te teme. Podsjetio je i da je u Švedskoj 91 posto radnika pokriveno kolektivnim ugovorima, pa je pitanje kako bi se uredila direktiva o minimalnoj plaći koja bi izuzela zemlje poput njegove.

To je, zapravo, jedno od ključnih pitanja koje će moriti europsku administraciju, ako većina članica Unije da zeleno svjetlo za jedinstvenu direktivu o minimalnoj plaći. Povjerenik EK za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit pokušava primiriti situaciju navodeći kako sluša kritike nordijskih zemalja. On za Politico navodi da je dosta razgovarao sa švedskim i danskim sindikatima i poslodavcima, kao i sa švedskom i danskom vladom, te da će u budućem tekstu direktive sustav kolektivnog pregovaranja, kojeg njeguju te i neke druge zemlje, biti apsolutno zaštićen. Povjerenik za zapošljavanje i socijalna pitanja je dodao i kako nema nikakve obaveze uvođenja zakonske ili zakonom propisane minimalne plaće.

No, pitanje je kako će EK natjerati zemlje u kojima su zakonom zagarantirana minimalna primanja preniska da ih povećaju, jer će vjerojatno tijekom daljnjih konzultacija o europskom minimalcu i one iskazivati otpor.

* Napomena: tablica Eurofounda odnosi se na 28 članica + Norveška, koja je dio jedinstvenog europskog tržišta

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"