Što je Milanović doista govorio o slučajnoj državi i građanskom ratu?

Petar Vidov

Društvenim mrežama kruži objava na kojoj je fotografija izabranog predsjednika Zorana Milanovića, praćena sljedećim tekstom: “Osoba koja je Hrvatsku nazvala slučajnom državom, osoba koja je Domovinski rat nazvala građanskim je izabrana za predsjednika. Sramota”.

Sintagma “slučajna država”, koju Milanoviću učestalo predbacuju njegovi politički protivnici, izrečena je u kolovozu 2012. godine. Međutim, kad se tvrdnja da je Milanović nazvao Hrvatsku “slučajnom državom” stavi u kontekst, pokazuje se da nije baš sasvim točna. Zbog toga se kontekstualiziranjem ove izjave tijekom kampanje uoči predsjedničkih izbora, kad je “slučajnu državu” Milanoviću predbacivala Kolinda Grabar Kitarović, u Slobodnoj Dalmaciji bavila i novinarka Marina Karlović-Sabolić, autorica biografske knjige “Milanović: Mladić koji je obećavao” objavljene 2016. godine.

Kao što se može vidjeti i iz medijskih izvještaja iz 2012. godine (Dnevnik.hr, 24sata, Index.hr, Tportal/Hina), izjava koja se Milanoviću često zamjera nastala je tijekom njegovog posjeta trima županijama na istoku Hrvatske u kojima je suša izazvala osjetnu poljoprivrednu štetu. Kada mu je u Babinoj Gredi rečeno da tu općinu već treću godinu zaredom pogađaju elementarne nepogode, Milanović je, među ostalim, izrekao i sljedeću rečenicu:

“Očigledno smo svi prepušteni slučaju, a država koja je prepuštena slučaju je slučajna država”.

Međutim, kad se ta rečenica stavi u kontekst, jasno je da je Milanović zapravo govorio o potrebi usustavljivanja državne poljoprivredne politike. Milanovićevoj tvrdnji da je “država koja je prepuštena slučaju (…) slučajna država” prethodila je konstatacija tadašnjeg premijera da je suša pogodila ratare koji su sijali kukuruz, ali ne i one koji su sijali pšenicu. Izrazio je žaljenje što država pogođenim poljoprivrednicima neće moći odmah nadoknaditi štetu zbog nedostatka novca i naglasio potrebu za uvođenjem reda u poljoprivrednu politiku.

Što je Milanović rekao o građanskom ratu?

Slično je i s tvrdnjom da je Milanović “Domovinski rat nazvao građanskim”. Kad se Milanovićeve riječi stave u kontekst u kojem su izrečene, pokazuje se da ni to nije baš sasvim točno. U pitanju je izjava dana tijekom kampanje uoči europarlamentarnih izbora 2013. godine, i to kao reakcija na tvrdnju Ruže Tomašić, koja je u Europski parlament tad ušla na listi HDZ-ove koalicije. “Ja mislim da je ovo Hrvatska, a svi drugi su gosti u ovoj državi. Ako je ne vole, neka je napuste, ali neka je bar poštivaju”, kazala je tada Tomašić (YouTube).

Polemizirajući s tvrdnjama Ruže Tomašić, Milanović je tada izjavio (YouTube):

“Kad izjavite npr. u Hrvatskoj 2013. godine da je Hrvatska samo za Hrvate, a da su svi ostali gosti, onda se igrate, ne vatrom, nego radioaktivnim materijalom. Jer Hrvatska nije Danska i Finska, u kojoj se zna čuti da je Finska za Fince, a svi ostali su gosti. Međutim, ta Finska nije imala građanski rat nikada i nije imala situaciju usporedivu s Hrvatskom nikada. Ni Danska, pa ni Njemačka na neki način. Dakle takve stvari, takve neodgovorne, zle izjave se čuju po cijeloj Europi. Ali Hrvatska je danas drukčija od svih država Europe. Zadnjih 20 godina njezina povijest je drukčija. Mi ulazimo kao 28. članica i jedina članica koja je imala razoran rat i agresiju, prije manje od 20 godina je to završilo. To nitko drugi nema, srećom za njih. Mi nažalost imamo i moramo paziti što govorimo. Tko su to gosti u Hrvatskoj? Tko je Hrvat uopće? Što me definira kao Hrvata? To da prezirem Srbina?”.

Da ova Milanovićeva tvrdnja nije naročito sporna, pokazuje i odluka Ustavnog suda RH iz 2015. godine. Stav je Ustavnog suda, o čemu je Faktograf već pisao, kako je “nesporna povijesno-pravna činjenica” da je u Hrvatskoj do 8. listopada 1991. vođen oružani sukob nemeđunarodnog karaktera (tj. građanski rat), koji je poprimio karakter međunarodnog sukoba nakon što je Hrvatska stekla svojstva suverene države. Činjenično je zato netočna bila Milanovićeva tvrdnja da u Finskoj nikad nije vođen građanski rat. Građanski rat u Finskoj vodio se u prvoj polovici 1918. godine, trajao je tri i pol mjeseca, a u njemu je smrtno stradalo oko 39.000 ljudi (Wikipedia).

Čim mu se počelo predbacivati da proglašava Domovinski rat građanskim ratom, dakle još u ožujku 2013. godine, Milanović je rekao kako to nije izjavio te je optužio Novu TV za manipuliranje jer su skratili njegovu izjavu. Citiramo dio izvještaja novinske agencije Hina iz ožujka 2013. godine (Novi list):

“Novinarka je znala što i zašto radi, zašto nije pustila cijelu rečenicu koja potpuno objašnjava moju izjavu, a svi koji su tamo bili i snimali nisu to tako shvatili jer su si dali truda poslušati što sam rekao i kako sam završio rečenicu, dodao je.

Milanović kaže kako je govorio o Hrvatskoj koja nosi traume iz rata, u odnosu na zemlje poput Finske i Danske koje žive u harmoniji već 150 ili 200 godina. Kada u Finskoj kažete da je Finska za Fince, to ima potpuno drugačiji mentalni i emocionalni sadržaj, nego kada u Hrvatskoj kažete da su svi u Hrvatskoj gosti koji nisu Hrvati, rekao je. To su ogromne razlike, a ovo nije objektivno izvještavanje, već i dalje potiče kaos i nered, ustvrdio je.”

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Provjera točnosti"