Faktograf.hr

Samo činjenice

Umjesto obećanih “20 novih domova”, događaju se tragedije

foto HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/ abu

„Sredstvima iz Europskog socijalnog fonda izgradit ćemo domove za starije i nemoćne te modernizirati postojeće kako bi svi umirovljenici, koji to žele, imali mogućnost smještaja u dom neovisno o njihovom imovnom stanju. Izgradit ćemo 20 domova za starije i nemoćne s 2.000 smještajnih jedinica u državnom i privatnom sektoru.

Također, razradit ćemo model poticajnog smještaja u obiteljskim domovima. Povećat ćemo kapacitete za smještaj starijih i nemoćnih osoba za 2.500 kreveta u udomiteljstvu, privatnom i državnom sektoru, u što ćemo uložiti 300 milijuna kuna. Povećat ćemo opseg i kvalitetu socijalnih usluga vaninstitucionalne skrbi, čime ćemo povećati postotak osoba koje duboku starost dočekuju u okruženju svog doma uz organiziranu lepezu usluga“, naveo je HDZ u svom predizbornom programu pod nazivom „Vjerodostojno“.

Mandat Vlade Andreja Plenkovića pri samom je kraju i bez ikakve se dvojbe može konstatirati da su ova obećanja prekršena. Umjesto izgradnje „20 domova za starije i nemoćne s 2.000 smještajnih jedinica u državnom i privatnom sektoru“, „razrađenog modela poticajnog smještaja u obiteljskim domovima“ te „lepeze usluga“ u vlastitim domovima, prošle subote smo se probudili uz vijest o šestero mrtvih staraca u Obiteljskom domu za starije i nemoćne Zelena oaza u Andraševcu.

Otvoreni domovi koji su se gradili prije mandata ove vlade

Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku poslali smo upite je li u mandatu ove vlade izgrađen ili dograđen ijedan javni dom za starije, a zanimalo nas je i koliko je javnih domova izgrađeno na području Hrvatske od vremena samostalnosti, ali nismo do sada dobili nikakav odgovor.

Ministrica Vesna Bedeković, odgovarajući na niz pitanja o tragediji u Andraševcu tijekom saborskog aktualnog sata, spomenula je domove za starije u Glini i Starom Gradu, a novijeg je datuma i dom na zagrebačkoj Lašćini. Međutim, nijedan od spomenutih novih domova ne može se upisati kao postignuće ove vlade.

Dom u Glini strani donatori financirali su za smještaj prognanika i povratnika

Dom za starije u Glini kapaciteta 74 osoba otvoren je 7. svibnja 2018. Međutim, taj je dom izgrađen u sklopu Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja kojeg su financirali strani donatori, s osnovnom namjenom zbrinjavanja prognanika, povratnika i izbjeglica zaostalih iz rata na području bivše Jugoslavije u cijeloj regiji, od kojih je velik broj do nedavno još uvijek bio u kolektivnom smještaju ili su bili korisnici stanarskog prava kojeg su u međuvremenu izgubili.

Ugovor o obnovi i izgradnji doma potpisan je još 2015., a na početku radova prisutna je bila tadašnja ministrica socijalne skrbi Milanka Opačić. Opremanje i izgradnja doma koštali su 31 milijun kuna, a Hrvatska ih je sufinancirala sredstvima iz proračuna u visini 25 posto. Od početka se navodilo kako će osim za povratnike dom biti na usluzi i drugim građanima, međutim, u uvjetima za primanje u dom, kojem je formalno osnivač Sisačko-moslavačka županija, nigdje se ne navodi da pravo prvenstva ima kategorija korisnika zbog koje je izvorno građen.

Dom za starije i nemoćne osobe Stari Grad otvoren je u 2017. , za vrijeme mandata Andreja Plenkovića, ali kao što je istaknuto i na samom otvaranju  „objekt vrijedan više od 21 milijun kuna građen je i opreman duže od 15 godina“. Kako su izvještavali mediji, dom se i otvarao nekoliko puta.

Uz postojećih 11 zagrebačkih javnih domova, gradonačelnik Milan Bandić u siječnju 2017. otvorio je novi na Lašćini.

Sve više obiteljskih domova

Pozivajući se na podatke Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, portal Mirovina.hr  je krajem 2017. godine naveo kako u Hrvatskoj djeluju tri državna i 52 decentralizirana, odnosno javna doma u vlasništvu županija, gradova i općina. Smještaj u te domove čeka se do 15 godina.

Privatnih domova je više od stotine, a s obzirom da u njima cijene nisu subvencionirane korisnici za te domove moraju izdvojiti ponekad i dvostruko višu cijenu od one u javnim domovima.

Upravo stoga niču jeftiniji obiteljski domovi poput onog kakav je izgorio u Zagorju. Prema podacima pučke pravobraniteljice Lore Vidović koja jedina uporno upozorava na katastrofalno stanje skrbi za starije, takvih obiteljskih domova ima oko 360. Oni zapravo i nemaju status ustanove već vaninstitucionalne skrbi, smiju primiti između pet i dvadeset osoba i moraju imati stalnu prisutnost obitelji koja brine o starijima koje je primila. Kako zadnjih dana izvještavaju mediji, inspekcije tamo odlaze samo po prijavama.

Ključni je problem nedostatak osoblja

Vlada do kraja mandata ima izgleda promijeniti tek propise kojima će pokušati unijeti veću kontrolu u rad domova, međutim, ne postoje izgledi da će ostvariti obećanje da će „svi umirovljenici, koji to žele, imali mogućnost smještaja u dom“. Kako je na HRT-u potvrdila Štefica Karačić, predsjednica hrvatske udruge socijalnih radnika, ni novi dom na Lašćini ne radi u punom kapacitetu – jer na tržištu nema dovoljno stručnog osoblja, a taj će problem Vlada teško riješiti za svog mandata.

 

*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.