Facebook stranica Udruga Ujedinjenja plasirala je netočnu informaciju da je službena zastava Republike Hrvatske u vrijeme njenog međunarodnog priznanja zapravo bila zastava koju se danas prvenstveno povezuje s režimom ustaške Nezavisne Države Hrvatske (NDH).
“15. Siječnja. 1992.i službeno su prvi priznali neovisnost Hrvatske! Vatikan sv. Stolica Njemačka! Vatikanski diplomacija još 1991 kao prvi, Island 19 prosinca1991 također 19 prosinca1991 Savezna Njemačka! I nakon toga Estonia, Litva, Latvija, Slovenija, Ukrajina, Sanmarino, U popodnevnim satima!. I to pod ovom zastavom! Prvog bijelog polja!!” (sic), stoji na početku objave na Facebooku (arhivirane ovdje).
Točno je da se 15. siječnja obilježava kao Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Na taj su datum 1992. godine Hrvatsku priznale sve članice Europske zajednice (kako se tada zvala današnja Europska unija) i većina ostalih europskih država. Prije tog datuma Hrvatsku su od međunarodno priznatih zemalja priznale samo još Island (19. prosinca), Vatikan (13. siječnja) i San Marino (14. siječnja). Još ranije tijekom 1991. godine su Hrvatsku priznale države koje su i same tada još bile nepriznate: Slovenija, Litva, Ukrajina, Latvija i Estonija (Wikipedia).
Netočna je međutim tvrdnja da je Hrvatska priznata pod zastavom na kojoj je bio grb bez krune, s prvim bijelim poljem. Još u prosincu 1990. godine je u Narodnim novinama objavljen tekst Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske koji je potpisao predsjednik Franjo Tuđman.
U članku 7. tog zakona točno je propisan izgled hrvatskog grba. Predmetni članak zakona glasi ovako:
“Grb Republike Hrvatske je povijesni hrvatski grb u obliku štita dvostruko podijeljen vodoravno i okomito u dvadesetpet crvenih i bijelih (srebrnih) polja. tako da je prvo polje u gornjem lijevom kutu štita crvene boje. Iznad štita se nalazi kruna sa pet šiljaka koja se u blagom luku spaja sa lijevim i desnim gornjim dijelom štita. U krunu je smješteno pet manjih štitova s povijesnim hrvatskim grbovima koji su poredani od lijeve na desnu stranu štita u ovom redu: najstariji poznati grb Hrvatske, grbovi Dubrovačke Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije. Omjer visine polja na glavnom štitu i visine manjih štitova u kruni je 1 : 2,5, a omjer širine polja na glavnom štitu i širine manjih štitova u kruni 1: 1. Najstariji poznati grb Hrvatske sadrži u štitu na plavom polju žutu (zlatnu) šesterokraku zvijezdu s bijelim (srebrnim) mladim mjesecom. Grb Dubrovačke Republike sadrži u štitu na modrom polju dvije crvene grede. Dalmatinski grb sadrži u štitu na plavom polju tri žute (zlatne) okrunjene leopardove glave. Istarski grb sadrži u štitu na modrom polju žutu (zlatnu) kozu okrenutu u lijevo s crvenim papcima i rogovima. Slavonski grb sadrži u štitu na plavom polju dvije poprečne bijele (srebrne) grede, a između greda je crveno polje po kojem lagano stupa kuna na lijevo. U gornjem plavom polju je žuta (zlatna) šesterokraka zvijezda. Grb je obrubljen crvenom crtom.”
U gotovo istom obliku je Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske na snazi i danas.
Prije NDH nije bilo bitno koje je boje prvo polje
Kroz veći dio povijesti korištenja hrvatskog grba, prepoznatljivog štita prekrivenog crvenim i bijelim kvadratićima, boja prvog polja na grbu nije se smatrala naročito bitnom (Tportal). To se promijenilo nakon 1941. godine, kada je ustaška Nezavisna Država Hrvatska zakonom propisala izgled svojih obilježja te navela da se na zastavi NDH obavezno mora koristiti grb (bez krune) s bijelim početnim poljem koji sadržava i stilizirano slovo U.
“Grb Nezavisne Države Hrvatske je štit sa 25 četvorinskih polja, bijelih (srebrnih) i crvenih (boje krvi), poredanih naizmjence u pet redova tako, da je početno polje bijelo (srebrno).
Nad grbom je znak u obliku zvjezdolike tropletne vitice iste crvene boje, koja uokviruje bijelo polje, u kojem je veliko slovo U tamnomodre boje”, stajalo je u Zakonskoj odredbi o državnom grbu, državnoj zastavi, Poglavnikovoj zastavi, državnom pečatu, pečatima državnih i samoupravnih ureda. Zbog odluke ustaške NDH, koja je u Drugom svjetskom ratu kolaborirala s talijanskim fašistima i njemačkim nacistima, da propiše točan izgled državnog grba, danas se grb bez krune i prvim bijelim poljem simbolički u Hrvatskoj povezuje prvenstveno s tom propalom marionetskom državom.