Razotkriveno

Ne, znanstvenici ne misle da se autizam liječi izbacivanjem glutena i mlijeka iz prehrane

Izvor: Screenshot Fox News

Gotovo šesto tisuća ljudi zadnjih je mjeseci pogledalo “vijest” SjajniTrikovi.info – “ŠOKIRALI FARMACEUTE Roditelji izliječili dijete od AUTIZMA i podijelili recept!”, izvorno objavljenu u studenom 2018. godine.

Radi se o intervjuu iz veljače 2011. godine, koji je dospio u hrvatske medije sedam godina kasnije. Najprije na portalu Dnevno.hr, a zatim i  drugim portalima i blogovima [1, 2]. Protagonist intervjua je dječak Ethan Fox, čija je majka u studiju Fox Newsa izjavila da je dijetom izliječen od autizma. Spomenuti recept sastoji se od dijete koja zabranjuje unos glutena i mliječnih proizvoda u organizam (GFCF) i roditelji su do njega došli temeljem istraživanja liječnika Kennetha Bocka, koji je također gostovao u studiju.

Iz teksta ne saznajemo koji su točno farmaceuti šokirani, no daje se do znanja da “s porastom broja cijepljenih raste i bolest autizma u nevjerojatnim razmjerima”, što se ne spominje u konkretnom intervjuu. O ovome segmentu nešto kasnije, kao i o samom Bocku.

Najprije ćemo se pozabaviti dijetom koja obećava lako ozdravljenje od iznimno složenog poremećaja.

Kolaček: Rezultati se lažiraju

Za liječnike iz polja neuroznanosti i gastroenterologije te psihologe koje smo kontaktirali vezano za ovaj članak, dileme nema. Ova dijeta nije uvrštena u terapijski pristup kod osoba s poremećajima iz autističnog spektra (PSA) i to zato što nije dokazano da utječe na njih, prvenstveno na psihosocijalno funkcioniranje, ponašanje te simptome autizma.

Specijalistica Klaićeve bolnice Sanja Kolaček, ujedno i predsjednica uglednog Europskog udruženja za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) je krajnje nedvosmislena.

“Gotovo sigurno znate da su liječnici koji su prvi ukazali na moguću povezanost glutena i cijepljenja te pojave autizma SVI završili na sudu, jer su rezultati lažirani. Preporuka relevantnih gastroenteroloških društava da te proteine treba izbjegavati u djece sa autizmom nema i toga se ja pridržavam. Pojedine napise i individualne slučajeve ne komentiram”, odgovorila nam je.

Članak uvršten u prezentaciju o mitovima vezanim uz autizam

Psihologinje s kojima smo razgovarale nerado komentiraju učinke ove vrste terapije, budući da prehrana ne spada u njihovu specijalnost. Sanja Šimleša nam je umjesto komentara ustupila više relevantnih znanstvenih radova na ovu temu. Ipak, ne može se reći da nije upoznata s problemom loše znanosti i manipulacija te da se s njima nije susretala u radu. Zato je pozvana da za okrugli stol “Mitovi i znanost u kontekstu poremećaja iz spektra autizma” u sklopu Petog hrvatskog simpozija o ranoj intervenciji u djetinjstvu u travnju 2019. u Splitu izradi prezentaciju, koju nam je ljubazno ustupila.

I ondje smo, među ostalim naslovima, na trećoj stranici pronašli i onaj koji kaže: “ŠOKIRALI FARMACEUTE Roditelji izliječili dijete od AUTIZMA i podijelili recept!”

Prezentacija Sanje Šimleše … by Ana Benacic on Scribd

U prezentaciji citira nalaze metastudije Anne Piwowaczyk i drugih objavljene u časopisu European Journal of Nutrition 2017. godine. Tim je razmotrio čak 785 radova, koji se odnose na PSA i bezglutenske te bezkazeinsku dijetu i utvrdio da je samo šest metodološki dobro osmišljenih istraživanja. Bilo je čak 779 metodološki upitnih radova ili onih koji se ne odnose na PSA.

„S iznimkama u pojedinim domenama, nije pronađena statistički značajna razlika između skupine djece sa PSA-om i kontrolne skupine u većini simptoma PSA-a”, navodi se u njemu. Konkretnije, “[s]ve u svemu, malo je dokaza da je GFCF dijeta korisna za simptome PSA kod djece”.

Drugu metastudiju sa sličnim rezultatima napravila je izraelska znanstvenica Sarah Hurowitz. Ona nakon pregleda 55 radova, metodološki pouzdanim smatra tek njih pet. U tri rada nije pronađena statistički značajna razlika između skupine djece sa PSA-om i kontrolne skupine u svim ispitanim domenama, u dva rada razlika je utvrđena u nekim domenama, ali navedeni radovi imaju određene metodološke zamjerke”. Zaključak je da “GFCF prehrana ne mijenja značajno funkcioniranje ili ponašanje većine djece s ASD-om, a obiteljski resursi bolje bi se potrošili na intervencije s jačom empirijskom podrškom”.

Treća metastudija je ocijenila da je 6 promatranih studija efekata GFCF dijete imalo nekonzistentne rezultate; one koje su najviše išle u prilog dijeti su bile slabe kvalitete.

Nešto je bolje “prošla” tzv. keto dijeta, koja propisuje nizak unos ugljikohidrata i pojačan unos masti. Međutim, opet to ne govori da će i ta dijeta ući u regularnu terapiju. Od 81 potencijalno relevantnog članka obuhvaćenog studijom tima znanstvenika pod vodstvom Kamile Castro, osam članaka udovoljavalo je kriterijima uključivanja: tri studije na životinjama i pet studija na ljudima.

“Ograničeni broj izvještaja o poboljšanjima nakon liječenja KD-om nije dovoljan da potvrdi izvodljivost KD-a kao liječenja ASD-a, ali je još uvijek dobar pokazatelj da je ova dijeta obećavajuća terapijska opcija za ovaj poremećaj”, naveli su.

Oprez pri isključivanju namirnica i poziv na daljnje istraživanje

Može se reći da većina promatranih studija oskudijeva s brojem djece i kontroliranim uvjetima. Također, u većini ovih metastudija upozorava se da isključivanje pojedinih namirnica može štetiti djeci, pogotovo kada se govori o mikronutrijentima, kalciju, vitaminu B12 i slično. Takvu poruku imala je i voditeljica kontroliranih istraživanja na ovom polju, pedijatrica specijalizirana za razvoj mozga Susan Hyman.

I u ovom slučaju se radilo s ograničenim brojem djece s PSA, ali metoda je primjerena. Mjesecima su promatrali obitelji, od kojih su dio provodili placebo, a dio stvarne GFCF dijete, s naoko sličnim namirnicama. Ni promatrači efekata dijete, niti roditelji nisu znali koje namirnice promatrano dijete s PSA jede. Iz istraživanja su isključena djeca s alergijama na izbačene namirnice.

Djeca jesu konzumirala dovoljno kalorija za rast, ali nekima su trebali dodatni vitamini ili željezo da bi zadržali unos mikrohranjivih tvari u preporučenom rasponu, upozorila je Hyman, dodajući: “A većini ovih obitelji bilo je potrebno savjetovanje dijetetičara o izboru zdrave hrane”.

I u ovom slučaju zaključak same studije je glasio da promjena prehrane nije imala “statistički značajne učinke na psihološko funkcioniranje, probleme s ponašanjem ili simptome autizma”. Ipak, pozvala je na širi eksperiment od onoga koji je sama provela – i to dalje od promatranja samo utjecaja proteina iz mlijeka i nekih žitarica na djecu s PSA.

“Veliko istraživanje moglo bi identificirati određene skupine djece koja reagiraju na prehrambene intervencije”, navela je.

Petanjek: Za sada nema relevantnih dokaza

Na sličnom je tragu i neuroznanstvenik Zdravko Petanjek s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga. Uz ogradu da nije kompetentan za učinak bezglutenske dijete kod autizma, kao ni za komentare vezane uz liječenje autizma, ustvrdio je da “za sada nema relevantnih znanstvenih dokaza da bi bilo kakvi pristupi ove vrste mogli značajnije promijeniti tijek bolesti, iako se neki pozitivni učinci ne mogu isključiti”.

Na pitanje o kojim se pozitivnim učincima radi, pojašnjava da osobno nije od onih koji pokušavaju rastumačiti kako nešto ne djeluje, jer nema znanstvenih dokaza.

“Kao znanstvenik mogu kazati samo ‘da ne vidim dokaze’ u tom smjeru, ali nikada sa sigurnošću ne mogu isključiti da možda ipak neki učinak ne postoji. Pa onda, ukoliko nešto ne šteti, i roditelj primjenom neke dodatne terapije ne isključuje onu koja ima nekog učinka, onda ne vidim razlog da se ista ne primjenjuje”, smatra Petanjek.

Što se dokazanog tiče, podsjeća da postoje iznimno učinkovite terapije koje uključuju psihoterapeute i radne terapeute.

“One mogu učiniti nevjerojatno puno – ne izliječiti, ali dijete iz iznimno teškog autističnog stanja dovesti u visoko funkcionalno stanje. Ali na žalost, niti najbogatije niti najsocijalnije zemlje si to baš ne mogu u punom opsegu priuštiti”, navodi.

“Nije dokazano” i “ne može se isključiti”

Dotakao se i navoda u tekstu o uzrocima autizma.

“Na žalost, često se i znanstvenici povedu takvim ‘društvene mreže’ i ‘vjerovanje’ pristupom, pa je i unutar ozbiljne znanstvene literature često moguće pronaći nekritičke i neutemeljene zaključke. Najbolji primjer je MO-PA-RU cjepivo i autizam. Na internetu će Vas preplaviti informacije kako su za autizam odgovorna cjepiva, a istina je zapravo daleko do toga”, navodi Petanjek, prilažući uz odgovor i poveznicu na istraživanje znanstvenika s Yalea te Medicinskog koledža Državnog sveučilišta iz Pennsylvanije. Njime je utvrđena vremenska podudarnost primanja pojedinih cjepiva i dijagnoze nekih neuropsihijatrijskih poremećaja, poput onoga protiv gripe i anoreksije nervoze. Međutim, nisu utvrdili da su ti poremećaji posljedica cijepljenja i stoga su preporučili roditeljima da ne odustaju od cijepljenja.

I ovdje Petanjek poziva da se ne govori u definitivnim terminima.

“Ono sigurno NE uzrokuje autizam, ali da kod nekih individua u kojih postoje i drugi predisponirajući faktori, cjepivo može potaknuti razvoj bolesti, to nitko NE može isključiti”, naglašava.

Tko je Kenneth Bock?

Kenneth Bock je obiteljski liječnik i nutricionist te član kontroverzne, rasformirane mreže liječnika zvane “Porazite autizam odmah!” (“DAN!”). Pobornik je teze da cjepiva uzrokuju autizam, istovremeno i zagovornik kontroverzne i skupe kelacijske terapije, zbog koje je 2004. završio pred sudom, kao svjedok u postupku protiv njegovog suradnika oko slučaja kontroverzne kelacijske terapije. Ondje je priznao da je godinama liječio autističnu djecu bez primjerenog obrazovanja – ni kroz specijalizaciju, niti putem tečajeva.

I u spomenutom intervjuu Fox Newsu iz 2011. godine Bock navodi da “dijete, suplementi i detoksikacija mogu dovesti do poboljšanja za mnogu djecu”. On, dakako, prodaje vlastite suplemente. No, vezano za ovu izjavu još je zanimljivija priča o detoksikaciji. Na spomenutom suđenju kao dokaz je predočen dokument mreže “DAN!”, kojoj je pripadao tada. O kelaciji su naveli: “Usprkos izvještajima o čudesnim slučajevima o kojima se može čuti po kuloarima i na internetu, ove terapije neće uspijevati za svaku autističnu osobu. Čak i one kojima se stanje popravi mogu imati polagan ili malen napredak.”

No, Bock je i dalje član, čak i bivši predsjednik Američkog koledža za napredak medicine (American College for the Advancement of Medicine), koji i dalje promiče upotrebu kontroverzne i skupe kelacijske terapije.

Što se tiče same mreže “DAN!”, ona je bila projekt Instituta za istraživanje autizma (Autism Research Institute), koji je među zaslužnijima za odmicanje od teorije da su uzrok autizmu “hladne majke”. Ali istovremeno i među zaslužnijima za širenje priče o cjepivima kao uzročnicima autizma. Od te su teorije nešto udaljili nakon raspuštanja “DAN!”-a, pripisujući autizam i genetskim, a ne samo okolišnim faktorima.

Bockov paradoks

Spomenuta terapija se inače primjenjuje u slučajevima teškoga trovanja metalima i uključuje ubrizgavanje sintetičkih aminokiselina, koje se vezuju za metale poput žive ili olova u tijelu te pomažu njihovoj ekstrakciji iz organizma putem mokrenja. Među nuspojavama su zatajenja pojedinih vitalnih organa, a zabilježeni su i slučajevi smrti pacijenata.

Osim toga, smatra se neučinkovitom u liječenju autizma. I ne samo od članova mreže “DAN!”, koji su je zagovarali, već i mainstream zdravstvenih ustanova.

Liječnici s alternativnim pristupom autizmu se zbog metoda koje koriste s jedne strane i protivljenja cjepivima s druge, nalaze u svojevrsnom paradoksu. Naime, oni neće prestati govoriti da cjepiva uzrokuju autizam bez obzira na brojne studije koje to opovrgavaju, ali će zagovarati tretmane koji su ponekad preopasni da bi im se pristupilo kroz eksperimentiranje na živim pacijentima, poput kelacije. Paradoks i mrežu “DAN!” je opisao liječnik opće prakse i roditelj autističnog sina, Michael Fitzpatrick “Defeating Autism: A Damaging Delusion”.

Fitzpatrick se bavi i Bockovom knjigom “Liječenje novih dječjih epidemija: autizam, ADHD, astma i alergije”. Prigovara mu zbog jezika kojim hvali vlastite terapije, a koje su daleko od skromnog jezika kojim se poslužio na ročištu 2004., tvrdeći da svi pacijenti informirano ulaze u postupke liječenja, bez praznih obećanja.

Čudotvorni lijekovi – sektor neutemeljenih vijesti s vrlo zainteresiranom publikom

Zaključno, recimo i da se kod govora o rastu broja dijagnosticiranih slučajeva autizma također govori s premalo pažnje, o čemu smo već pisali. Tome možemo dodati istraživanje Tomislava Benjaka i Gorke Vuletić, kojim je objašnjeno da Hrvatska “kaska” za procijenjenim udjelom osoba s PAS zbog dijagnostike. Trenutno ih ima oko dvije tisuće.

Napomenimo i da su Ethan Fox i njegova majka gostovali u studiju Fox Newsa nešto više od godinu dana prije nego što je utvrđeno da su gledatelji Fox Newsa slabije informirani od ljudi koji uopće ne gledaju i ne čitaju vijesti. Iako se predmet tog istraživanja nije ticao vijesti iz zdravstva, itekako omiljenog sektora za širenje dezinformacija, već unutarnje i vanjske politike, teze o liječenju jednostavnim receptima itekako su problematične. Pogotovo ako se pritom ne istakne činjenično stanje stvari – da pojedini postupci možda i djeluju, ali na anegdotalnoj, ne općoj razini.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.