Aktualno

Sindikat upozorava da nema spremačica u školama, ministarstvo ne zna koliko je zahtjeva za posao odobrilo ili odbilo

Michal Jarmoluk (Pixabay)

Strah od širenja zaraze koronavirusom skrenuo je pažnju na higijenske uvjete u školama, odnosno slabu opskrbljenost škola osnovnim higijenskim potrepštinama. Istovremeno se zanemaruje kako prostorije koje koriste učenici – nema tko čistiti.

Naime, zabrana zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama, osim pod određenim okolnostima, još je uvijek na snazi. U praksi se događa da nenastavno osoblje odlazi u mirovinu, a resorno ministarstvo ne odobrava novo zapošljavanje iako su, kako navodi Ana Tuškan, glavna tajnica SHU, ispunjeni svi uvjeti za to.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) ne zna koliko je zahtjeva za zapošljavanjem namještenika na pomoćno-tehničkim poslovima u osnovnim školama – spremačica, kuhara, domara – primilo tijekom prošle godine i od početka ove godine, niti zna koliko je tih zahtjeva odbilo. Preciznije, „ne vode se evidencije ovih podataka“, odgovoreno nam je iz MZO-a na upit o broju primljenih zahtjeva za zapošljavanjem pomoćno-tehničkog osoblja, kao i broju odobrenih, odnosno odbijenih zapošljavanja spremačica, kuhara, domara u osnovnim školama.

Tvrdnja resornog ministarstva da ne vodi evidenciju o tome zvuči dosta nevjerojatno s obzirom da je upravo Ministarstvo znanosti i obrazovanja adresa kojoj se ravnatelji škola obraćaju u slučaju potrebe za zapošljavanjem službenika i namještenika u tom sustavu.

Tuškan: U više od 70 posto škola nedostaje spremačica

„Javlja nam se sve više spremačica, kuhara i domara kojima je ugroženo zdravlje jer čiste veću površinu od dozvoljene“, navodi Tuškan, dodajući kako zaposleni tu situaciju više ne mogu izdržati. Kakav je pritisak na spremačice, oslikava primjerom radnice koja uz zatvoreni školski prostor čisti i vanjsku površinu veću od tisuću kvadrata te radi u dvije škole. „Svaki dan suprug dolazi po nju i vozi je iz jedne u drugu školu, jer inače ništa ne bi stigla napraviti“, navodi Tuškan, ističući kako se spremačice boje otići na bolovanje jer ih nema tko zamijeniti ili, ako ima, znaju da će sav posao pasti na leđa njihove kolegice.

„Po našoj slobodnoj procjeni u više od 70 posto škola nedostaje spremačica. Morat ćemo neku akciju poduzeti nakon što prikupimo što više podataka s terena“, veli Tuškan. Sindikat još prikuplja podatke s terena nakon što su prije nekoliko tjedana nenastavnom osoblju uputili poziv da se jave ako smatraju da im je zdravlje ugroženo čišćenjem ili pripremanjem obroka u većoj mjeri no što je to propisima dozvoljeno.

Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (pročišćeni tekst moguće je vidjeti ovdje) propisuje da se broj spremačica utvrđuje na temelju površine zatvorenog prostora i vanjskog okoliša. Jedna spremačica tako bi trebala biti zadužena za čišćenje najmanje 450 kvadratnih metara u školama u kojima se loži na kruto gorivo ili loživo ulje, a najmanje 600 kvadratnih metara u školama s centralnim grijanjem. „Ukoliko je prostor škole za 25 posto veći, odnosno manji od prethodno utvrđenog, broj izvršitelja utvrđuje se u odgovarajućem omjeru“, navodi propis.

Bolesno radi 63 posto pomoćnog osoblja u osnovnim školama

Glavna tajnica SHU Ana Tuškan podsjeća da se u prošlogodišnjem istraživanju u sklopu EU projekta „jačanje socijalnog dijaloga u sektoru osnovnoškolskog obrazovanja“, više od 48 posto spremačica izjasnilo kako čisti površinu veću od dozvoljene te da je slična situacija i s kuharima i domarima, kao i administrativnim osobljem. U međuvremenu, situacija na terenu se pogoršala jer ljudi odlaze u mirovinu, a novi ne dolaze.

Predstavljeni rezultati istraživanja, nadalje, kazuju kako 63 posto pomoćnog osoblja radi iako su bolesni, dok je 33 posto zaposlenih na pomoćnim poslovima izjavilo da im je zbog posla ugroženo zdravlje.

U osnovnim školama na kraju prošle godine bilo je ukupno 5 705 osoba zaposlenih na pomoćnim poslovima, a u sustavu srednjoškolskog obrazovanja 2 112 osoba. No, to nisu samo spremačice, već i pomoćno-tehnički radnici, portiri, vratari-telefonisti-pazikuće, kao i zaposleni na pomoćnim poslovima u kuhinji, čuvarskim poslovima te poslovima pranja, glačanja i šivanja. Naime, resorno ministarstvo podatke o zaposlenima crpi iz Centralnog obračuna plaća (COP) „gdje se podaci vode prema broju svih zaposlenika kojima se plaća obračunava po koeficijentu 0,601“.

Također, kako nam je odgovoreno iz ministarstva, ne raspolažu podatkom o broju kuhara i domara, „već o broju svih zaposlenika kojima se plaća obračunava po koeficijentu 0,776 (domar, ložač, kuhar, vozač, školski majstor)“. Na tim radnim mjestima na kraju prošle godine bilo je 2 925 zaposlenih u osnovnim te 934 zaposlenih u srednjim školama.

„Ministarstvo odobrava nova zapošljavanja pomoćnih i tehničkih radnika u skladu s potrebama i osiguranim sredstvima u Državnom proračunu“, odgovoreno nam je iz ministarstva obrazovanja uz napomenu da je zabrana zapošljavanja službenika i namještenika još na snazi. Odgovor ministarstva, međutim, ukazuje da bi trebali znati koliko je zahtjeva za zapošljavanjem pomoćnog osoblja odobreno, odnosno odbijeno, što je podatak „kojeg ne prate“.

Pučka pravobraniteljica: Zabranu zapošljavanja treba preispitati

Problem nedostatka pomoćnog osoblja u obrazovnom sustavu tema je kojom se pozabavila i pučka pravobraniteljica. Tako u izvješću o radu za 2018. godinu navodi: “Jedan od razloga rastućeg nezadovoljstva u javnim službama, osobito u prosvjeti i zdravstvu, je i Odluka o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama, dok u isto vrijeme realne potrebe za radnom snagom u tim sektorima postoje“. Stoga je pravobraniteljica preporučila Vladi da preispita Odluku o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama, vodeći računa o stvarnim potrebama zapošljavanja.

Pučka pravobraniteljica reagirala je i nakon što je SHU ponovo aktualizirao problem manjka pomoćnog osoblja u osnovnim školama, navodeći među ostalim da se tim problemom bavi i u izvješću za prošlu godinu, koje još nije objavljeno. Resornom ministarstvu pravobraniteljica je uputila pismo, među ostalim, pitajući MZO jesu li na sjednicama Vlade ukazivali na posljedice zabrane novog zapošljavanja te je li se ministarstvo, i na koji način, zalagalo za osiguranje dodatnih sredstava u proračunu za zapošljavanje u školskim ustanovama. Osim toga, pravobraniteljica traži i objašnjenje zbog čega nekoliko mjeseci nisu odgovorili na zahtjev jedne osnovne škole koja je još u listopadu prošle godine zatražila suglasnost za dopunu radnog vremena.

Naime, prema odluci o zabrani zapošljavanja, redovito obavljanje pomoćno-tehničkih poslova na radnim mjestima namještenika koja ostanu upražnjena zbog umirovljenja ili prestanka ugovora o radu, “osigurat će se preraspodjelom poslova, odnosno radnog vremena između postojećih namještenika sukladno posebnim propisima i ugovorima o radu“. Ako se na taj način ne može organizirati posao, onda se on povjerava „vanjskim pružateljima usluga sukladno posebnim propisima, ukoliko je financijski povoljnije za javnu službu“, a ako ni to nije moguće, „dozvoljeno je zapošljavanje uz suglasnost čelnika nadležnog tijela“, a to je u ovom slučaju resorno ministarstvo.

 

*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Facebook
WhatsApp

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.