Predsjedanje EU u doba korone

Sanja Despot

Svjetska zdravstvena organizacija objavila je kako je Europa novo žarište zaraze korona virusom. Istovremeno, ministar zdravstva Vili Beroš konstatirao je kako u Europi još nismo došli do klimaksa epidemije i da nam to tek slijedi.

Nezapamćena kriza zbiva se u vrijeme kad Europskom unijom predsjeda Hrvatska i pod upitnik je stavljeno sve ono što je Hrvatska iznijela kao prioritete u svom planu predsjedanja koji je, podsjetimo, objavljen pod sloganom „Snažna Europa u svijetu punom izazova”. Od cijelog slogana, kako se sada čini, preostali su uglavnom „izazovi“.

Planovi predsjedanja  uvijek se pišu općenitim jezikom kako bi se mogli odnositi i na pojave koje se ne mogu unaprijed predvidjeti, ali ova pandemija prevazišla je svaki općeniti rječnik. Umjesto “Europe koja se razvija“, „Europe koja povezuje“, „Europe koja štiti“ i „Europe koja je utjecajna“ trenutačno imamo Europu koja klizi prema recesiji i međusobnom zatvaranju prometa. „Europa koja štiti“ uspjela je tek izvesti demonstraciju zajedništva kada je zajednički krenula na grčko-tursku granicu odati podršku novoj grčkoj vladi u borbi protiv puštanja izbjeglica i migranata preko granice EU, a nakon objave turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana kako više neće poštivati dogovor s čelnicima EU o zadržavanju izbjeglica i migranata na svom teritoriju.

Virus promijenio prioritete

S ove distance gledano, posebno je sporan stup „Europa koje povezuje“, a kada se ima na pameti kako ga je premijer predstavljao na samom početku predsjedanja.

„Rast i razvoj EU u najvećoj mjeri ovisi o umrežavanju njenog gospodarstva i o punom iskorištavanju infrastrukturnih i ljudskih potencijala. Povezivost je jedan od najvažnijih preduvjeta za ostvarivanje socijalne, ekonomske i teritorijalne kohezije među državama članicama. U tom smislu mi ćemo promicati inicijative koje će pridonijeti prometnoj, energetskoj i digitalnoj povezivosti kako bismo ostvarili protočnu, socijalnu, ekonomsku i teritorijalnu koheziju.

Također ćemo nastojati promicati druge inicijative koje će pridonijeti snažnim poveznicama između građana Unije putem sporta, kulture, obrazovanja i koncepta koji nazivamo kontakti između ljudi“, govorio je premijer prije nepuna dva mjeseca. Danas ne samo da su otkazane sve inicijative koje bi poticale nabrojano „povezivanje ljudi“, već su granice postale prilično neprohodne.

Potreban razmak u dvorani Vijeća gdje se održavaju press konferencije.

Premijer  Plenković jest, podsjetimo, očekivao da će ovo prvo hrvatsko predsjedanje Vijećem EU biti u složenom razdoblju kada je početkom godine najavljivao kako će se hrvatsko predsjedništvo usredotočiti na postizanje dogovora oko novog Višegodišnjeg financijskog okvira i uredan završetak procesa povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije, hrvatska potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica trebala je započeti pripremanje Konferencije o budućnosti Europe, a premijer se nadao i da će Hrvatska uspjeti nametnuti temu proširenja EU na zemlje zapadnog Balkana, što je trebala biti centralna tema summita u svibnju. Virus koji je u Europu stigao iz Kine u potpunosti je promijenio prioritete.

Odgađaju se skupovi

„Hrvatska je ovu temu stavila u fokus na maksimalan način. Jučer smo imali telefonski razgovor predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća i ja. Osigurali smo kontinuitet funkcioniranja europskih institucija u ovim okolnostima, donijeli procjenu koji će se sastanci održati, a koji neće“, kazao je premijer u petak.

Rečeno je to na dan kada je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović boravio u Bruxellesu na sastanku ministara unutarnjih poslova na kojem se razgovaralo o sigurnosnim aspektima širenja zaraze, a za ponedjeljak je bio najavljen sastanak ministara financija i gospodarstva kojim će predsjedati ministar Zdravko Marić, na kojem bi se na europskoj razini trebale sagledati moguće gospodarske i financijske posljedice krize.

„Kao država predsjedajuća sve sastanke koji su ispod razine neformalnih ministarskih sastanaka koji su trebali biti održani u Hrvatskoj do 15. travnja smo odgodili. Sljedećih mjeseci čitav niz skupova, sastanaka, konferencija koje su trebale biti održane u Hrvatskoj prebačene su za iza tog datuma“, kazao je Plenković.

S obzirom da je sjedište hrvatskog predsjedanja u Bruxellesu, tamošnju smo stalnu misiju pitali koliko je sastanaka moralo biti odgođeno, odnosno koliko ih je naglo sazvano na temu korona virusa.

„U tjednu 9 -13.3.2020. otkazan je, odnosno odgođen,  jedan sastanak Vijeća (Vijeće za vanjske poslove u formatu trgovinske politike) i 37 sastanaka pripremnih tijela Vijeća. Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove održano je samo u formatu ministara unutarnjih poslova.

U nadolazećem tjednu 16-20.3.2020. bit će otkazan jedan sastanak Vijeća (Vijeće za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača – EPSCO) i 56 sastanka pripremnih tijela Vijeća“, odgovorile su nam glasnogovornice EU2020HR.

Aktiviran zajednički mehanizam za krize

Hrvatsko predsjedništvo je do sada održalo cijeli niz sastanaka na temu korona virusa, bilo da su sastanci bili sazvani isključivo radi toga ili je tema bila naknadno uvrštena na dnevni red ranije planiranih sastanaka, potvrdile su.

Osim što je na Coreper sastancima (stalni predstavnici i zamjenici stalnih predstavnika) redovito obavještavalo države članice o trenutačnoj situaciji i mjerama koje se provode, Hrvatsko predsjedništvo je 28. siječnja aktiviralo mehanizam Integriranog političkog odgovora na krizu (IPCR) najprije u obliku za razmjenu informacija, a 2. ožujka u obliku pune aktivacije.

IPCR mehanizam nastao je nakon nekoliko velikih kriza početkom 2000-ih kao što su to bili napadi 11. rujna 2001., bombaški napadi na Madrid (2004.) i London (2005.) te cunami u Indijskom oceanu 2004. godine, kada se uvidjelo da postoji potreba za mehanizmom koordiniranog djelovanja. Prije ove pune aktivacije za koordinirani pristup oko izbijanja Covida-19, IPCR je korišten u jesen 2015. na pokušaju rješavanja migracijske krize.

Oblikom pune aktivacije, kako se navodi, omogućuje se razrada konkretnih koordiniranih mjera EU-a za odgovor na okruglim stolovima koje vodi predsjedništvo, uz sudjelovanje Komisije, Europske službe za vanjsko djelovanje, ureda predsjednika Europskog vijeća, pogođenih država članica, relevantnih agencija EU-a i stručnjaka.

Brojni sastanci o koroni

Na temu koronavirusa održani su brojni sastanci:

– 7.veljače 2020. – izvanredna videokonferencija ministara zdravstva

– 11. veljače.2020. – radna skupina za javno zdravstvo (Senior Level)

– 13. veljače – izvanredno EPSCO Vijeće u formatu ministara zdravstva

– 6. ožujka 2020. – izvanredno EPSCO Vijeće u formatu ministara zdravstva

– 12. ožujka 2020. – izvanredna videokonferencija ministara zdravstva

Uz sastanke s područja zdravstva, na temu koronavirusa održano je i Vijeće u formatu ministara unutarnjih poslova i videokonferencija ministara obrazovanja; na Vijeću za konkurentnost (COMPET) Europska komisija je države članice 27. veljače informirala o mogućem utjecaju Covida-19 na industriju; početkom ožujka održana je i telekonferencija Euroskupine u proširenom formatu na istu temu (organizirano u suradnji hrvatskog predsjedništva i predsjednika Euroskupine).

Prioritetna je to bila tema i videokonferencije Europskog vijeća koja je održana 10. ožujka te telekonferencije na kojoj su 12. ožujka sudjelovali hrvatski premijer Plenković, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel te predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen

Kako najavljuju, idućeg bi se tjedna na istu temu trebali održati sastanci Coreper II i Coreper I, odnosno Euroskupine, ECOFIN-a te IPCR sastanak, za 18. ožujka predviđena je videokonferencija ministara prometa, a za dan kasnije videokonferencija ministara rada i socijalne politike.

To ujedno ne znači da se u potpunosti prešlo na video konferencije. „Na tjednoj razini se donosi odluka o sastancima koje je nužno održati u Vijeću“, navode glasnogovornice iz stalne misije u Bruxellesu.

Hrvatska misija nema precizne podatke koliko je zaraženih u institucijama EU

Na pitanje koliko se raširila nužnost samoizolacije u samim institucijama EU, odnosno koliki je postotak onih koji moraju raditi od kuće i u kojoj mjeri to otežava posao, dobili smo odgovor kako su EU institucije potaknule svoje djelatnike na korištenje teleworkinga u većem postotku. Što se tiče samoizolacije djelatnika institucija, na istu su potaknuti djelatnici za koje je utvrđeno da su bili u bliskom kontaktu sa zaraženim osobama.

O tome koliko je oboljelih u samim institucijama, nemaju precizne informacije jer „institucije obavještavaju svoje djelatnike interno“.

Naša stalna predstavnica Irena Andrassy i sama je otišla u preventivnu samoizolaciju  prije desetak dana  nakon što je otkriveno da je bila na sastanku s jednim kolegom iz Vijeća kojem je potvrđena zaraza korona virusom. Iz misije nam potvrđuju kako je naša stalna predstavnica dobro.

Summit u Zagrebu (još) nije odgođen

U kojoj se mjeri uopće može kontrolirati daljnji tijek predsjedanja? Mogu li se ostvariti zacrtani ciljevi s obzirom na novu izbjegličku i migrantsku krizu te sad ovu posvemašnju krizu oko virusa? „Hrvatsko predsjedništvo nastavlja raditi sukladno donesenom programu i prioritetima, uz kontinuirano ulaganje napora i poduzimanje mjera u cilju nastavka rada, koordinacije i donošenja odluka na EU razini u novonastalim okolnostima“, odgovoreno nam je.

Hrvatsko predsjedništvo donijelo je odluku o odgađanju svih sastanaka koji se trebaju održati u Hrvatskoj do 15. travnja, ali se navedena odluka ne odnosi na ministarsku razinu sastanaka. Za njih će se odlučivati temeljem procijene o svakom pojedinačnom neformalnom sastanku ministara.

Hoće li korona dovesti u pitanje i održavanje summita u Zagrebu 6. i 7. svibnja? Za sada se, kako su nam odgovorili, pripreme za summit odvijaju po planu. To bi trebalo značiti da se (još) ne razmatraju scenariji za njegovo otkazivanje.

 

Ovaj materijal nastao je uz financijsku podršku Europske unije u okviru projekta “Towards an open, fair and sustainable Europe in the world – EU Presidency Project 2019 – 2021”. Za sadržaj je isključivo odgovorna redakcija portala Faktograf.hr i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"