Potresi u okolici Zagreba – dodatna pojašnjenja

A. Br.

Nakon objave teksta izvanredne profesorice dr. sc. Snježane Markušić, pročelnice Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji smo uz dopuštenje prenijeli sa službenih stranica PMF-a, Faktograf je zaprimio više pitanja čitatelja koji su nas molili dodatna pojašnjenja.

Zamolbu čitatelja koju smo proslijedili profesorici Markušić i njezin prošireni tekst donosimo niže, a orginalni tekst “Potresi u okolici Zagreba” možete pročitati ovdje.

“Sa zanimanjem sam pročitao tekst o potresima autorice prof. Snježane Markušić. Nešto mi nije jasno: profesorica navodi da je ovaj potres magnitude 5.5 bio najjači potres od onog iz 1880. godine koji je bio magnitude 6.3. No, također navodi da je 17. 12. 1905. bio potres magnitude 5.6, te da je 2. 1. 1906. bio potres magnitude 6.1. Također, u grafikonu, navodi samo jedan potres od 6-i-nešto i samo jedan od 5-i-nešto (očigledno onaj od 6-i-nešto se odnosi na onaj iz 1880, a onaj od 5-i-nešto na ovaj sadašnji.)  Priznajem da me to malo zbunjuje. Također, ako je prije malo više od stotinjak godina, nakon samo 2 tjedna, bio drugi potres jači nego prvi, to znači da pravilo o ispuštanju energije i čekanju više decenija do novog jačeg potresa više ne vrijedi. To znači da uskoro može biti i gori potres nego ovaj od prije tjedan dana, zar ne? Molim vas možete li mi razjasniti te nejasnoće iz teksta”, napisao je Faktografu čitatelj.

Potresi u okolici Zagreba – nadopuna i dodatno pojašnjenje; piše izvanredna profesorica dr. sc. Snježana Markušić

U zadnje vrijeme često spominjani potresi, koji su se dogodili 17. prosinca 1905. i 2. siječnja 1906., s epicentrima u okolici Zagreba, izazvali su brojne prijepore među čitateljima. Naime, radi se o potresima koji su u Hrvatskom katalogu potresa bili navedeni s magnitudama 5.6 i 6.1, prema D. Cvijanović (Seizmičnost Hrvatske, Doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu, 1982), a koji nisu bili zabilježeni seizmografima, jer je prvi seizmograf instaliran u Zagrebu tek 1906. godine, poslije siječanjskog potresa.

Ovdje je važno napomenuti kako kontinuirano instrumentalno bilježenje potresa u Hrvatskoj počinje s 1908. godinom, pa tako tu godinu smatramo svojevrsnom prijelomnicom što se podataka u katalogu potresa tiče. Prije instrumentalnog bilježenja potresa, njihova jakost je bila procjenjivana na osnovi opisa učinaka koje je sam potres prouzročio, primjenom neke od makroseizmičkih ljestvica. Znanstveno proučavanje potresa u Hrvatskoj zapravo je počelo krajem 19. stoljeća, posebno intenzivno nakon Velikog zagrebačkog potresa 1880. godine. Tada je u organizaciji Akademije osnovan Potresni odbor (drugi takav u svijetu). Predsjednik mu je bio Josip Torbar, brojio je sedam članova, a Mijo Kišpatić, profesor geologije je bio zadužen za prikupljanje i obradu podataka o potresima, koje je objavljivao u vidu Potresnih izvješća (izdavao ih je JAZU) sve do 1906., kada taj posao preuzima Meteorološki opservatorij pod upravom Andrije Mohorovičića.

Potresi iz 1905. i 1906. bili su slabiji od ovog nedavnog potresa

U slučaju jakosti potresa procijenjene na osnovi makroseizmičke analize radi se, u određenoj mjeri o podosta subjektivnoj procjeni, te se potresi značajniji za seizmičnost nekog područja moraju ponovo proučiti (time se bavi jedna od grana seizmologije – povijesna seizmologija), a s ciljem pridjeljivanja jakosti koja bi bila usporediva s vrijednosti magnitude potresa, koju danas koristimo. U Hrvatskoj smo tako proučili i dodatno istražili potrese bitne za procjenu seizmičkog hazarda, pa se tako radilo o najjačim potresima na određenim područjima (npr. Dubrovački potres iz 1667., potres u Međimurju iz 1738., Zagrebački potres iz 1880., Vinodolski potres iz 1916., …). Međutim, navedena dva potresa iz 1905. i 1906. nisu bili posebno izučavani, jer se nije radilo o najjačim potresima na određenoj lokaciji. Nadalje, 1996. godine napravljena je kompletna revizija Hrvatskog kataloga potresa, ali njegovog „instrumentalnog“ dijela, dakle za razdoblje od 1908. godine (Herak, M., Herak, D. and S. Markušić: Revision of the earthquake catalogue and seismicity of Croatia, 1908-1992. Terra Nova,  8, 1996, 86-94.). Poslije toga katalog potresa je redovito obnavljan i nadopunjavan recentnim podacima, ali sve se odnosilo prvenstveno na razdoblje od 1908. godine.

Poslije nedavnog potresa, koji je zadesio Zagreb 22.3.2020., u želji da se građane što prije i detaljnije informira, u izjavama se pozivalo na podatke (kao pouzdane) iz kataloga potresa. Međutim, nakon što su uslijedili upiti o spominjana dva potresa iz 1905. i 1906. napravljen je preliminarni uvid u njihove opise navedene u Kišpatićevim potresnim izvješćima. Evidentno je da se radi o potresima koji su bili osjetno slabiji od potresa koji je nedavno zadesio Zagreb (npr. oba potresa su prouzročila određenu štetu – nije bila usporediva s onom nakon potresa iz 1880. godine – ali nije bilo žrtava i potresi su se znatno slabije osjetili, pa je tako naveden opis kako se na trećem katu kuće u Zagrebu osjetilo podrhtavanje, njihao se luster, ali ništa nije palo, niti se oštetilo). Izgledno je da je drugi potres bio nešto jači od prvoga, no, bit će potrebno detaljno seizmološko istraživanje, pregled svih dostupnih povijesnih zapisa, te nanovo određivanje njihove jakosti.

Potresi se ne mogu unaprijed predvidjeti

Važno je naglasiti da s obzirom na sve trenutno raspoložive informacije slobodno mogu ponoviti tvrdnju da je potres koji se dogodio 22.3.2020.  u 6 sati i 24 minuta („zagrebački potres u doba korone“) zaista najjači potres koji je zadesio Zagreb poslije Velikog zagrebačkog potresa iz studenoga 1880. godine. Također, nitko ne zna što nas čeka – kolika količina energije se oslobodila, hoće li se preostala energija oslobađati kroz niz slabijih potresa ili će se dogoditi i koji jači, pa možda i jači od ovoga koji se dogodio? No, iz prijašnjih primjera i iskustva znamo da nam predstoji razdoblje pojačane seizmičke aktivnosti (koja može potrajati mjesecima) te veliki broj umjerenih i slabih potresa. Naknadni potresi su nešto normalno i nisu neuobičajeni. Najčešće su oni slabiji brojniji (ali nije pravilo), što je evidentno i iz histograma na kojem je prikazan broj potresa određene magnitude (veće od 1.3) koji su se dogodili nakon potresa 22.3.2020. u 6:24. Prvi stupac označava broj potresa magnituda manjih ili jednakih 2, drugi broj potresa magnituda većih od 2 i manjih ili jednakih 3, itd.

 

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Analize"