Veliki broj mrtvih u Italiji, njihova starost i bolesti od kojih su patili brojni umrli rezultirali su živim raspravama na društvenim mrežama i skepticizmom prema mjerama opreza.
Prva od 18. ožujka navodi da je samo dvoje ljudi, odnosno sedmero umrlo direktno od COVID-19.
Nadalje, pojedini mediji prenose status televizijskog novinara Gorana Milića gdje on postavlja pitanje je li se uz smrti registrirane vezano za koronavirus istovremeno smanjila smrtnost od drugih bolesti. Njemu su već odgovorili fact-checkeri portala raskrinkavanje.ba.
Protivnici cijepljenja dijele snimku talijanskog stožera civilne zaštite, koji navodi da ne dijele preminule po tome jesu li umrli od COVID-19 ili su bili (samo) zaraženi novim koronavirusom u trenutku smrti.
I hrvatski mainstream mediji su se raspisali o tome [1, 2].
Pojavljuju se i podaci algoritamskih brojača krupnih brojki poput Italiaora iz kojih proizlazi da je smrtnost u Italiji u prvom kvartalu ove godine manja nego dosadašnjih godina.
Pitanja su opravdana, ali odgovor glasi: da, ljudi u Italiji umiru više nego inače.
Podaci službenog statističkog ureda Italije, ISTAT-a, navode na drugačiji zaključak od Italiaora. Objavili su podatke za, kako navode, verificirane jedinice lokalne samouprave – za 1084 od ukupno 8094 općina. U prva tri tjedna ožujka prošle godine umrlo je u tim općinama 8.054, dok su iste općine ove godine u istom razdoblju imale 16.216 mrtvih.
No, višak smrtnosti prije svega pokazuje novi izvještaj Europskog monitoringa povišene smrtnosti (EuroMOMO) za 13., odnosno prošli tjedan ove godine. Ocijenili su višak smrtnosti u Italiji, ali i u Španjolskoj vrlo visikom, a prošloga je tjedna ona bila visoka i u Švicarskoj te Engleskoj.
Visoka smrtnost u Italiji bila je vidljiva i tjedan ranije, kada je EuroMOMO izvijestio o tome, pozivajući javnost da s oprezom interpretira njihove podatke kada je riječ o COVID-19.
Oni su zadnjih dana preplavljeni pitanjima o tjednim podacima o smrtnosti od svih uzroka i mogućem doprinosu bolesti COVID-19.
“Neki se pitaju zašto nije zabilježena povećana smrtnost u prijavljenim podacima o smrtnosti za zemlje koje su bile pogođene COVID-19. Odgovor je da se povećana smrtnost, koja se može javiti prvenstveno na subnacionalnoj razini ili u manjim žarišnim područjima i / ili koncentrirana unutar manjih dobnih skupina, možda neće otkriti na nacionalnoj razini, čak štoviše ni u zbirnoj analizi na europskoj razini, s obzirom na veliki nazivnik ukupnog stanovništva. Nadalje, uvijek postoji nekoliko tjedana kašnjenja u registraciji smrti i prijavljivanju. Stoga se podaci o smrtnosti EuroMOMO-a posljednjih tjedana moraju tumačiti s oprezom”, poručili su uz izvještaj o 12. tjednu.
“Premda se povećana smrtnost možda ne može odmah primijetiti u podacima EuroMOMO-a, to ne znači da se povećana smrtnost ne pojavljuje na nekim područjima ili nekim dobnim skupinama, uključujući smrtnost povezana s COVID-19”, napisali su u trenucima kada je registriran visok višak smrtnosti u Italiji.
Konačne brojke računaju se naknadno
Epidemiolog Igor Rudan ustvrdio kako stvaran broj umrlih u Italiji pripisivih bolesti COVID-19 neće biti moguće procijeniti još nekoliko mjeseci nakon što epidemija tamo napokon završi.
“Naime, trenutno se zbog usmjerenosti na epidemiju svi slučajevi smrti vrlo starih ljudi kod kojih je u brisu grla dokazano postojanje virusa pripisuju COVID-19. Međutim, nakon što epidemija završi, trebat će usporediti broj umrlih u pojedinim oblastima Italije s prosjekom za iste mjesece u prethodnih nekoliko godina. Moglo bi se pokazati da bi određen dio već oboljelih ionako preminuo u istom mjesecu ili godini, a COVID-19 je samo ubrzao tu neminovnost za nekoliko tjedana ili mjeseci. U tom slučaju, izvršit će se tzv. ‘reklasifikacija’ uzroka smrti, te će se one pripisati podliježućim bolestima u skladu s očekivanim razinama, a COVID-u samo one iznad očekivanih razina. To bi moglo na kraju značajno umanjiti broj Talijana koji su doista umrli od koronavirusa, a inače ne bi preminuli u toj godini.”
Umiranje u teško pogođenim područjima
Novi broj Economista donosi, pak, procjene da bi smrtnost od COVID-19 mogla biti puno gora, nego što se trenutno bilježi.
THREAD: Might the death toll from covid-19 be higher than the official fatalities attributed to it so far? Data emerging from the worst-hit places in Europe suggest so. (1/9) pic.twitter.com/bGMebMckI7
— James Tozer (@J_CD_T) April 2, 2020
Referira se, među ostalim, i na tzv. višak mortaliteta, koji prati EuroMOMO.
A common way to quantify deaths in a severe health crisis is to look at “excess mortality”: the total number of people who have passed away in an area, compared to usual. Journalists in Italy, Spain and France have started doing this. (2/9) https://t.co/8PbqDRCr2b
— James Tozer (@J_CD_T) April 2, 2020
Talijanski Bergamo stoji najgore. Prošle godine je bilo 125 smrti u ožujku, ove godine je u istom mjesecu umrlo 605 osoba. Porast je tako dramatičan da se pretpostavlja kako je i pretrpanost bolnica zbog COVID-19 uzrokovalo brojne druge smrti kod osoba koje nisu zaražene, a nisu mogle pristupiti potrebnim terapijama.
“Previše žrtava nije evidentirano, jer su umrli kod kuće”, kazao je gradonačelnik Bergama Giorgio Gori, nakon što je brojke umrlih od COVID-19 nazvao “vrhom ledenog brijega”. Snažan porast smrtnosti u tom gradu primijećen je već nakon tri tjedna ožujka. Između 2015. i 2019. u prva tri tjedna umirala je prosječno 91 osoba, da bi u ožujku 2020. umrlo 398 ljudi.
Talijanski službeni statistički ured zabilježio je također udvostručenje smrtnosti u Bresciji, skok sa prosječnih 134 u godinama 2015-2019 na 381 u 2020.
Često se izostavlja i utjecaj krize s novim koronavirusom na zdravstveni kadar. Do ponedjeljka je ona odnijela živote 63 liječnika, a zaraženo je preko 8.000 zdravstvenih radnika. Važno je napomenuti i da su na “fronti” epidemije u Italiji bili i starački domovi te da se i ovdje žrtve mogu tek retrospektivno prebrojati.
Umiru rizične skupine, je li to iznenađujuće?
Razlog za propitivanje stvarnog utjecaja bolesti na cjelokupno zdravlje talijanske nacije jest kredibilan dokument talijanskog zavoda za javno zdravstvo (ISS). On doista navodi da je ogroman udio preminulih s dijagnozom COVID-19 imao i druge dijagnoze, kao i da je bio starije dobi. Iz njega izdvajamo graf koji se odnosi na dob preminulih.
I izdvajamo tabelu koja govori o komorbiditetu, odnosno istodobnom postojanju dviju ili više bolesti. Iz nje proizlazi da je od COVID-19 preminulo samo sedam osoba koje nisu imale druge dijagnoze – kardiovaskularne bolesti, dijabetes, povišeni tlak, astmu, zatajenje bubrega, rak dijagnosticiran prije više od pet godina i slično.
Dakle, točno je da je do 24. ožujka od COVID-19 preminulo samo sedmero ljudi apsolutno bez ikakve dodatne dijagnoze te da je čak više od polovice imalo tri ili više drugih bolesti kada su zaraženi novim koronavirusom. Međutim, ovo nije nikakav čudesan podatak koji raskrinkava zavjeru ili pokušaj manipulacije.
Od početka je bilo jasno da postoje ugrožene skupine te koje su one. Osim starijih osoba, upozoravalo se da su posebno osjetljivi bolesnici s problemima imunosnog sustava te dišnih puteva. Zato je, među ostalim, i u Velikoj Britaniji poručeno da osobe koje se inače besplatno cijepe protiv gripe moraju biti na oprezu.
Talijanske brojke
Mike Ryan, izvršni direktor programa hitnih zdravstvenih stanja Svjetske zdravstvene organizacije, naveo je za Financial Times četiri faktora koji mogu doprinijeti različitim stopama smrtnosti od COVID-19, a Italija je, kako se čini, po većini parametara “osuđena” na visoku smrtnost. Istakao je sljedeća pitanja: tko se zarazio, u kojoj je fazi epidemija u nekoj zemlji, koliko se testira u nekoj zemlji i kako se zdravstveni sustav nosi s krizom (FT).
Italija je po starosti druga svjetska populacija svijeta, odmah iza Japana.
“Nažalost, u ovom slučaju postojanje te starije populacije može značiti da je stopa smrtnosti veća, zbog dobne raspodjele stanovništva.”, naveo je Ryan.
Kada govorimo o drugom parametru, Italija je zadnjih dana bila na vrhuncu epidemije, što znači da je i broj umrlih na maksimumu.
Po testiranjima, Italija je trenutno peta na svijetu kada se uzme veličina populacije – ima nešto manje od 5 tisuća testova na milijun stanovnika. Međutim, Massimo Galli, upravnik odjela za infektivne bolesti u bolnici Sacco u Milanu, navodi da je i to premalo te da i ta činjenica pridonosi većoj smrtnosti. Italija je, zbog nagle eskalacije, odnosno kasnog otkrivanja prvog slučaja, testiranja usmjerila samo na ljude koji pokazuju teške simptome u područjima s visokom epidemijskom gustoćom. Rezultat toga su brojke koje daju iskrivljenu sliku. Pravi broj zaraženih je zato, po njemu, daleko veći, ali je i smrtnost manja.
Primjerice, u Južnoj Koreji, koja još više kotira po broju testiranih, od 9.000 potvrđenih slučajeva otkrili su da 20 posto zaraženih nije imalo nikakve simptome bolesti.
Nadalje, različite zemlje također prijavljuju slučajeve zaraze i smrtne slučajeve na različite načine. U Italiji je Covid-19 naveden kao uzrok smrti čak i ako je pacijent već bio bolestan i umro je od kombinacije bolesti.
Što se pripremljenosti talijanskog zdravstvenog sustava tiče, naravno da nije bio na visini zadatka. Javno zdravstvo je podfinancirano. S izdvajanjima od samo 6,8 posto BDP-a, znali su biti dotjerani do zida i sezonskom gripom. Morali su se snalaziti kako su najbolje znali. Država je odlučila požuriti završetak školovanja medicinskih sestara, a u bolnicama je zabilježena prenamjena ronilačkih maski u pomagala za disanje.
FT prenosi i da je znanstveni savjetnik talijanskog ministra zdravlja naveo kako je samo 12 posto potvrda o smrti pokazalo izravnu uzročnost koronavirusa, međutim, to ne čini virus manje ubojitim.
Što to znači za Hrvatsku?
Hrvatska po starosti stanovništva vrlo visoko kotira na svjetskoj listi zemalja. Italija je druga po broju stanovnika starijih od 65 godina, a Hrvatska već osma. To znači da nam petina stanovništva ovisi o mjerama zaštite za suzbijanje zaraze, a koje ne uključuju ciljano besplatno cijepljenje. To nipošto nije jedina krupna rizična skupina u Hrvatskoj.
U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti, a na vrhu su upravo ishemijske bolesti srca, s udjelom većim od petine. Hrvatski zavod za javno zdravstvo navodi kako su kardiovaskularne bolesti u 2016. godini bile su uzrok smrti u 45% slučajeva; umrlo je ukupno 23.190 osoba, 13.136 žena i 10.054 muškaraca. Četvrtina preminulih od srčanog udara umire u dobi do 64 godine.
Visoka je i prevalencija hipertenzije. Prema istraživanju EH-UH provedenim 2005.g. iznosi 37%, što znači da svaki treći odrasli stanovnik ima povišene vrijednosti arterijskoga tlaka. Podsjetimo, to je najčešći komorbiditet u Italiji – čak 75 posto preminulih s COVID-om je imalo hipertenziju.
Istraživanjima provedenim u Hrvatskoj 2003. g. (HZA) hipertenzija je zabilježena u 45,6% muškaraca i 43% žena odrasle dobi. Od toga je svega 58,6 % stanovnika svjesno svoje arterijske hipertenzije, od njih se liječi 48,4 %, a samo 14,8 % njih ima kontrolirani tlak.
Prema podacima CroDiab Registra osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj je u 2019. bilo 315.298 osobe sa šećernom bolesti, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu. Ranija istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60% oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih blizu 500.000. Šećerna bolest je 4. vodeći uzrok smrti s udjelom od 5.4% u 2018. godini.
Nadalje, Hrvatska je po broju pušača pri samom vrhu europskih zemalja. Ukupan broj utvrđenih slučajeva astme, KOPB-a i drugih kroničnih opstruktivnih plućnih bolesti u djelatnosti opće medicine, prema podatcima iz Hrvatskog zdravstveno – statističkog ljetopisa 2010. – 2014. godišnje je “plesao” oko stotinu tisuća.
Hrvatska već sada ima visoku smrtnost oboljelih od raka, koji se smatra vodećim javnozdravstvenim problemom u Hrvatskoj. U posljednjih se 15 godina godišnje u prosjeku dijagnosticira 11.760 slučajeva invazivnog raka kod muškaraca te 10.150 kod žena. Prema zadnjim službenim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj za 2016. godinu, potvrđeno je 23.650 slučajeva malignih bolesti (12.632 kod muškaraca i 11.018 kod žena) odnosno stopa incidencije iznosila je 566,6/100.000; 626,9/100.000 za muškarce i 510,2/100.000 za žene.
Sve ove osobe ugrožene su i drugim virusima, uključujući gripu. No, Talijansko udruženje biotehničara upozorava da je novi koronavirus daleko opasniji od influenze. Broj oboljelih i umrlih od koronavirusa premašuje brojeve iz epidemije sezonske gripe 2018. na 2019. godinu.
