Aktualno

Do sada 30 tisuća građana zatražilo odgodu kredita, čekaju ih skriveni troškovi

dexmac (Pixabay)

Moratorij na kredite građana koji su ekonomski pogođeni zbog epidemije koronavirusa jedna je od mjera koja bi im trebala pomoći da prebrode idućih tri do šest mjeseci.

No koja je razlika između odgode kreditne obveze koju će korisnik zatražiti u „normalnim“ vremenima u kojima je došao u probleme i sada kada ga je u nesigurnost poguralo gašenje gospodarstva zbog epidemije koronavirusa? Praktično, velike razlike nema.

Sedam velikih banka još smo prije deset dana zatražili da nam obrazlože razliku između klasične odgode kreditnih obveza i aktualnih moratorija zbog epidemije koronavirusa. Osnovne informacije o korona kreditnim moratorijima sve su banke objavile na svojim mrežnim stranicama, a na naš konkretan upit odgovorile su tri kreditne institucije (OTP, Privredna banka, Erste banka).

Pritom, jedino OTP banka navodi kako se „u standardnim opcijama odgode kamata u pravilu naplaćuje za vrijeme ili na kraju odgode, dok se kod takozvane Covid 19 odgode (moratorija) obračunata kamata ne naplaćuje odmah već se raspoređuje na preostali rok otplate kredita“.

S odgodom se uz redovnu ratu i kamatu plaća i “moratorij” kamata

Tako postupaju i ostale banke. Drugim riječima, za vrijeme moratorija obračunava se dodatni iznos u visini ugovorene redovne kamate na nedospjeli iznos glavnice kredita.

Taj iznos, koji je zapravo dodatni trošak i povećava obavezu po kreditu, korisnik plaća banci u jednakim mjesečnim obrocima tijekom preostalog roka otplate kredita pri čemu plaća i redovnu ratu kredita i kamatu na tu ratu.

Što to u praksi znači, možda je najvidljivije na primjeru okvirnog izračuna kojeg je izradila Erste banka za stambeni kredit od 65 tisuća eura koji se otplaćuje 20 godina, uz nominalnu kamatnu stopu od četiri posto.

Korisnik će na taj iznos kredita u normalnim uvjetima banci vratiti nešto više od 94,5 tisuća eura. Ukupni iznos otplate s tromjesečnim moratorijem raste za gotovo 400 eura, dok u slučaju šestomjesečnog moratorija ukupni iznos koji korisnik treba vratiti raste za gotovo 800 eura u odnosu na izvorni ugovor o kreditu.

Predsjednik Milanović plaši se da će banke iz krize “izaći masnog vrata”

“Izostao je moratorij na kredite kao pomoć građanima. To su građani, to nisu najugroženiji građani, to su skoro svi građani. Bankama je otpuštena rezerva odlukom HNB-a koja je Hrvatska narodna banka (…) koju je osnovala Hrvatska i radi u našem interesu. Sada je kriza i što su napravili? Ono što treba. Otpustili su rezerve – 6,5 milijardi kuna koje su inače banke morale čuvati kao zlatnu škrabicu ako bude loše. Što sada rade s tim novcem? Posuđuju ga državi. Kako? Uz kamatu? Koliku? To čekam da čujem. Ako je preko jedan posto to je profiterstvo, jer trenutno nitko ne može dobiti toliki povrat na svoj novac osim velikih pharmi i veledrogerija kojima je država dužna pa onda država plaća sulude kamate. Ne samo da o tome treba voditi računa – tko koliko zarađuje i na čiju grbaču – nego i što ćemo s kreditima, da li se plaća kamata. Banke će iz ovoga opet izaći masnog vrata”, izjavio je predsjednik Zoran Milanović prije tjedan dana (N1, od 22:47).

Jučer je, pak, Milanović apelirao na banke da građanima pogođenim koronavirusom daju jednogodišnji moratorij na kredite, bez plaćanja kamata, a takav prijedlog u Saboru su zatražile i oporbene stranke (Tportal, Glas Istre).

Odgodu kredita do sada zatražilo 30 tisuća građana

Hoće li banke izaći masnog vrata, kako je Milanović ustvrdio, tek će se vidjeti. No činjenica je da na moratorijima na kredite neće biti na gubitku te će s odgodom sve naplatiti građanima. Prema podacima Hrvatske udruge banaka, do danas je 30 tisuća građana zatražilo moratorij na kredite.

Hrvatska narodna banka još je prije nekoliko tjedana prilagodila regulatorni okvir održavanju likvidnosti gospodarstva i građana u krizi (HNB). Odustala je privremeno od supervizijskih mjera i uputila banke kako se koristiti likvidnosnim rezervama i klasificirati postojeće i nove izloženosti prema urednim dužnicima u sljedećih godinu dana.

Svi klijenti banaka koji su na kraju prošle godine biti klasificirani u prvu kategoriju, a takvih je oko 90 posto, u njoj ostaju do ljeta iduće godine. U slučaju nemogućnosti vraćanja kredita, banka ih neće morati prebacivati iz kategorije A u niže, B ili C kategorije, te za njih izdvajati dodatne rezervacije.

Jednostavno rečeno, to znači da banke ništa dodatno ne koštaju krediti klijenata koji ih trenutačno ne mogu plaćati – što im daje prostor da ne ubiru zaradu na moratorijima kredita.

Iako mogu, banke se ne odriču solemnizacije kredita

Obračun i kasnija naplata kamata na odgođene rate kredita zbog situacije s koronavirusom, međutim, nije jedini dodatni trošak kojeg korisnici trebaju platiti. Kao i u normalnim vremenima, za privremeno zamrzavanje stambenog kredita očekuje ih i trošak solemnizacije, odnosno ovjere dodatka ugovora kod javnog bilježnika.

Nije to nezanemariv trošak i ovisi o visini kredita, ali se kod naknade promjene ugovora o kreditu naplaćuje maksimalno četvrtina prve obračunate cijene. Tako bi na moratorij na stambeni kredit od 65 tisuća eura solemnizacija ugovora koštala 500 kuna.

Prema mišljenju HNB-a, banke bi za vrijeme trajanja mjera mogle privremeno modificirati postupanje radi reguliranja odgode plaćanja kreditnih obveza “na način da se o tome sporazumiju, bez obveznog kontakta i potpisivanja te ovjere aneksa ugovora” (Jutarnji list). No banke tome nisu sklone, a tek su dvije objavile da taj trošak neće obračunavati.

Tako je Erste banka danas priopćila da će „prilikom realizacije odgode otplate kredita građana pogođenih trenutačnom situacijom, u cijelosti snositi trošak solemnizacije aneksa ugovora“. Taj trošak neće imati ni klijenti OTP banke. Nijedna banka, pak, ne naplaćuje trošak obrade zahtjeva za odgodom kreditnih obveza.

Live blog
Dezinformacije o koronavirusu
Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.