Sigurnost izlaska na izbore je dvojbena, ali ne razmatra se uvođenje elektroničkog ili dopisnog glasanja

Sanja Despot

Iako kraj epidemije koronavirusa nije još proglašen, mediji spekuliraju kako vladajući planiraju parlamentarne izbore održati u srpnju, kako bi kapitalizirali porast popularnosti do kojeg je došlo zbog percipiranog dobrog upravljanja zdravstvenom krizom.

Na konferenciji za novinare nacionalnog stožera Davor Božinović, Vili Beroš i Krunoslav Capak izbjegli su konkretno se odrediti smije li se i kada prionuti organiziranju parlamentarnih izbora. Prema nekim najavama, da bi izbori bili održani u srpnju pripreme bi trebale početi već idući mjesec.

Međutim, čak i ako informacije o ranijim izborima nisu utemeljene, činjenica je da se nalazimo u godini u kojoj se moraju održati parlamentarni izbori. Dio opozicije predvođen MOST-om inzistira kako građani moraju imati mogućnost sudjelovati na izborima bez straha, a to bi po njima značilo da se izbori moraju održati dopisnim i elektroničkim glasanjem.

U saborsku proceduru 15. travnja uvršten je MOST-ov Prijedlog zaključka o uvođenju e-glasovanja i dopisnog glasovanja u kojem traže da se Vlada zaduži da „žurno započne zakonodavnu i tehničku pripremu za uvođenje e-glasovanja i dopisnog glasovanja s obzirom na epidemiju koronavirusa i nadolazeće parlamentarne izbore“.  U obrazloženju navode da je to nužno jer je trajanje posebnih okolnosti ili moguće novo izbijanje epidemije nemoguće predvidjeti.

Slično najavljuje i Živi zid čiji predstavnici smatraju da je uvođenje e-glasanja vrlo jednostavan postupak. Kao što biste se sada prijavili za glasanje izvan mjesta prebivališta slanjem e-maila na koji dobijete odgovor nakon verifikacije, tako bi funkcionirao i sustav elektroničkog glasovanja, smatra Vilibor Sinčić.

“Nije dobro što do sada nismo imali mogućnost elektroničkog glasovanja što pokazuje da zaostajemo za svijetom. Naš zakon bi se odnosio na izbore na svim razinama, kao i na sve vrste referenduma”, pojasnio je Sinčić.

Uspješna samo Estonija

Njegova konstatacija da neuvođenjem e-glasanja Hrvatska nešto bitno zaostaje za svijetom nije točna. Kao što je u pregledu „Prikaz uvođenja i uspješnosti implementacije elektroničkog glasanja u demokratskim državama“ obrazložila autorica Kristina Kostelac, internetsko glasanje (kojeg razlikujemo od sustava elektroničkog glasanja na izbornom mjestu koje je uvedeno radi bržeg brojanja glasanja) na državnoj razini uspješno koristi samo Estonija.

Glasanje putem interneta je u Estoniji uvedeno 2005. godine kao dodatni sustav glasanja i od samog početka građani i institucije imali su povjerenja u ovu vrstu glasanja koje nisu poljuljali ni masivni hakerski napadi na estonsku infrastrukturu e-vlasti netom prije izbora 2007. godine .

Da bi ostvarili svoje biračko pravo, birači i biračice u Estoniji trebaju samo osobno ili prijenosno računalo spojeno na Internet i osobnu iskaznicu ili elektroničku iskaznicu s odgovarajućim certifikatima i zaporkom. Nakon što se aplikacija za glasanje instalira, provjerava se ima li birač ili biračica pravo glasa i prikazuje lista kandidata sukladno regiji u kojoj su registrirani.  Aplikacija potom vrši enkripciju glasa i na siguran ga način (elektroničkim putem) šalje u centar za prikupljanje glasova. Svakom glasu je dodijeljen i vremenski žig pa je, u slučaju potrebe, moguće provjeriti je li glas doista proslijeđen serveru na kojem se prikupljaju glasovi, navodi se u spomenutom pregledu.

Na izborima u Estoniji 2011. gotovo 24% glasova ostvareno je putem interneta, dok je taj omjer narastao na preko 43% 2019. godine. Iako se, dakle, Estonija smatra zemljom u kojoj se glasanje na državnoj razini putem interneta provodi uspješno treba primijetiti da se i tamo većina glasova još uvijek prikuplja na tradicionalan način – dolaskom na biračko mjesto.

Elektroničko glasanje u drugim zemljama

Pokušaja uvođenja glasanja preko interneta ima i u drugim zemljama. U Kanadi se različiti oblici elektroničkog i/ili glasanja putem interneta te elektroničko brojanje glasova provode u nekim jedinicama lokalne samouprave, ali se na regionalnoj i nacionalnoj razini koriste klasični birački listići. Dapače, navodi se u spomenutom radu, nekoliko inicijativa i analiza provedenih na područjima Nove Scotije, New Brunswicka, Quebeca, Ontarija i British Columbije dovele su do preporuka protiv korištenja glasanja putem interneta.

Britanske vlasti uložile su značajna financijska sredstva tijekom 2002. i 2003. godine kako bi istražile alternativne načine glasanja, uključujući glasanje putem interaktivne digitalne televizije, SMS-om putem mobilnih telefona, osobnih računala te putem interneta u javnim kioscima, knjižnicama i supermarketima, ali 2005. godine je zaključeno da je elektroničko glasanje skupo i ne dovodi do povećanja izlaznosti, a građani više vjeruju klasičnim biračkim listićima.

Francuska je koristila elektronsko glasanje za dijasporu, ali je u ožujku 2017. donesena nova preporuka protiv glasanja putem interneta zbog sumnji u sigurnost i sve učestalijih kibernetičkih napada.

Potrebno je prijelazno razdoblje kojeg sada nemamo

I prije izbijanja zdravstvene krize s koronavirusom koja je diljem svijeta pomrsila izborne planove bile su očite brojne prednosti e-glasanja: potencijal povećanja izlaznosti birača na izborima, smanjenje troškova organizacije i provedbe izbora, povećanje interesa birača te njihovog povjerenja u izbore i povećana demokratičnost procesa izbora. U svim zemljama ipak prevladava strah vezan za pitanje sigurnosti takvog sustava.

Ako bi se u Hrvatskoj išlo na uvođenje sustava elektroničkog glasanja, vjerojatno preko platforme e-građani, za to bi bile nužne opsežne pripreme – od konsenzusa u društvu i zakonodavnih promjena do osiguranja softverskih rješenja koji bi građanima osigurali anonimnost glasanja te, prije svega, bili zaštićeni od napada izvana. Uz testiranje, svakako je potrebno i prijelazno razdoblje u kojem bi paralelno egzistirali elektronički i tradicionalni oblici glasanja.

Što se može postići u ovo kratko vrijeme koje nam preostaje prije predstojećih parlamentarnih izbora pokušali smo saznati od nadležnog Ministarstva uprave.

„Vezano za mogućnost uvođenja elektroničkog ili dopisnog glasanja na parlamentarnim izborima, o tim pitanjima potrebno je provesti široku javnu raspravu u Republici Hrvatskoj, a u koju će biti uključeni svi zainteresirani dionici, među kojima i predstavnici stručne javnosti kako bi se dobila cjelovita slika o navedenom pitanju. Pri tome je potrebno sagledati sve tehničke mogućnosti i njihov razvoj, vodeći računa o poduzimanju potrebnih mjera zaštite od eventualnih zlouporaba“, odgovorili su nam iz Ministarstva uprave, također naglašavajući kako je Estonija jedina od država članica Europske unije koja primjenjuje elektroničko glasanje i to kao mogućnost odabira uz „klasično“ glasanje na biračkim mjestima.

Nije dobro mijenjati izborno zakonodavstvo u godini izbora

Za uspostavljanje elektroničkog glasanja izuzetno je važno imati sistem obrane od potencijalnih kibernetičkih napada, navode te dodaju kako su pojedine države članice EU poput Francuske, Nizozemske i Norveške, krenule u primjenu elektroničkog glasanja, ali su odustale baš zbog prevelikih sigurnosnih rizika. „Prema inozemnim i domaćim studijama elektroničko glasanje ima znatno veći sigurnosni rizik od ‘klasičnog’ načina glasanja jer ga je teško zaštiti od zlonamjernih napadača uz napomenu da velik broj platformi kojima se omogućava takav vid glasanja (mobitel, računalo, prijenosno računalo, tablet) još i više povećava rizike“, navode.

S obzirom na to da su za uvođenje takvih oblika glasanja potrebne zakonske izmjene iz ministarstva su nam skrenuli pozornost na „izraženo mišljenje Ustavnog suda RH, sadržano u Izvješću Ustavnog suda RH o primjeni članka 5. Ustavnog zakona za provedbu Ustava RH („Narodne novine“, broj, 121/10), broj U-X-6670/10 od 8. prosinca 2010. („Narodne  novine“, broj 142/10) o dosadašnjoj dobroj parlamentarnoj praksi, koja se sastoji u suzdržanosti Hrvatskog sabora da poslije roka od najkasnije godinu dana prije održavanja redovitih izbora za Hrvatski sabor donosi, mijenja ili dopunjuje izborno zakonodavstvo“.

Ustavni sud navodi i da takva parlamentarna praksa jača stabilnost izbornog prava i unaprjeđuje demokratsko okružje izbornih procesa, naglašavaju iz Ministarstva uprave, pokazujući na taj način kako smatraju da je prekasno za bilo kakve promjene vezane za ovogodišnji način izbora.

 

*Vlada je na sjednici 30. travnja odbila zakonski prijedlog MOST-a koji traži pripreme za elektroničko i dopisno glasanje, uz obrazloženje kako bi za to bile potrebne promjene Ustava i to u dijelu koji se odnosi na dijasporu, odnosno državljane koji se nalaze van zemlje. U stavku 3. članka 45. Ustava navodi se, naime, kako u “izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika RH i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu biračko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem, pri čemu birači koji nemaju prebivalište u RH ostvaruju biračko pravo na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava RH Hrvatske u stranoj državi u kojoj prebivaju”. Tu se, ujedno, jedino izričito spominje izlazak na birališta. S obzirom da, navodi Vlada, “nije ostavljena mogućnosti da se zakonom odredi drugačije, izbornim zakonima, bez odgovarajuće prethodne izmjene navedene odredbe Ustava RH, nije moguće odrediti ostvarivanje biračkog prava na drugačiji način, odnosno elektroničkim putem ili dopisnim putem”.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"