Provjerili smo točnost podataka iznesenih u tekstu “Švedska bez karantene ima manje umrlih od zemalja s karantenom! Zašto smo još u karanteni?” objavljenom na portalu Flash.hr.
Tekst je objavljen 29. travnja, a arhiviran je ovdje. Na dan objave teksta, Švedska je imala 20.302 potvrđena slučaja zaraze koronavirusom te 2.462 smrtna slučaja.
Podaci otkrivaju skok smrtnih slučajeva u ožujku i travnju
Autor članka poslužio se Excel tablicom koju je objavio švedski Zavod za statistiku, a koji donosi podatke o broju umrlih u Švedskoj u periodu od 1.1.2015. do 24.4.2020. godine (tablica se redovito dopunjava novim podacima, a dostupna je ovdje).
Računajući ukupni broj umrlih za period od 01. 01. do 24. 04. svake godine, autor članka zaključuje da je virus SARS-COV-2 “toliko “opasan” da je u zemlji bez masovne karantene i silnih stožera, umrlo manje ljudi nego 2015., 2017. i 2018. godine”.
“2015. – 31.540 umrlih
2016.- 30.270 umrlih
2017. – 31.103 umrlih
2018.- 32.130 umrlih
2019. – 28.818 umrlih
2020. – 31.066 umrlih”
Iznesene brojke su točno zbrojene, no u tumačenju treba voditi računa i o sljedećim podacima:
- podaci u tablici su na dan objave teksta bili nepotpuni za datume 23. i 24.4., pa su navodili da je u cijeloj Švedskoj umrlo 79 (23.4.) odnosno 11 ljudi (24.4.). Na dan 30.04. uneseni su konačni podaci: 23.4. zabilježeno je 308 smrtnih slučajeva, a 24.4. njih 255
- prvi slučaj zaražene osobe u Švedskoj potvrđen je 31.01. kod žene koja se vratila iz Wuhana; manji broj zaraza vezanih uz putovanja potvrđen je nakon izbijanja zaraze u Italiji i Iranu 26.2.; prva komunalna transmisija zaraze potvrđena je 9.3. u Stockholmu, a prva smrt od Covida-19 zabilježena je 11.3. (Wikipedia). Dakle, učinak koronavirusa trebalo bi promatrati samo kroz period ožujka i travnja.
Ukupni broj smrti po godinama, kako ih promatra autor teksta, ne otkriva mnogo o onome što podaci pokazuju kada ih se detaljno analizira, a to je skok broja smrtnih slučajeva kroz ožujak i travanj 2020.
Naime, promatra li se višak smrti, koji prikazuje razliku u broju smrti 2020. godine u odnosu na prosjek u periodu 2015.-2019., vidi se da je u tjednu od 6. do 12.4. prosječno dnevno umiralo 358 osoba, što je stotinjak osoba više nego u istom promatranom periodu prethodnih godina.
Švedski su statističari priložili i graf koji pokazuje koliko je prosječno umrlih u periodu od 1.3. do 19.4., odnosno otkad je zabilježena prva smrt uzrokovana koronavirusom.
Isto se može vidjeti usporede li se podaci o smrtnosti u periodu od 1.3. do 19.4. za svaku pojedinu godinu s 2020. godinom. Autor ne objašnjava i ne razmatra povećani broj smrti u odnosu na prethodne godine niti ga bilo kako tumači, a izvjesno je da ih se može dovesti u vezu s koronavirusom (1, 2, 3).
Švedska ima veći broj smrti nego ostale skandinavske zemlje
Dalje se u tekstu uspoređuje Švedsku i Belgiju, pa zaključuje da je “Švedska dokazala da opća karantena nema smisla”.
“Šveđani imaju 10,2 miliona stanovnika, a Belgijanci 11,4 miliona. Švedska nije imala karantenu, a Belgija je. Švedska je imala 233 smrtni slučaj na milion stanovnika do sada, a Belgija 633 smrtnih slučajeva na milion stanovnika.” [sic]
Ova proizvoljna usporedba također ne dokazuje je li švedski pristup učinkovitiji ili ne od onih koje primjenjuju ostale europske zemlje, jer se zbog kompleksnih razlika (udio starijeg stanovništva, gustoća naseljenosti, udio ljudi u jednočlanim kućanstvima) ne može raditi direktne usporedbe.
Ako je jedini kriterij veličina stanovništva, Švedsku se (prije nego s Belgijom) može usporediti s Češkom (10,7 milijuna stanovnika), Grčkom (10,7 milijuna stanovnika) i Portugalom (10,2 milijuna stanovnika). Češka tako ima 24 smrtna slučaja na milijun stanovnika, Grčka 14 a Portugal 104.
Ako pak uspoređujemo Švedsku s njenim skandinavskim susjedima, s kojima dijeli slična kulturna, geografska i socijalna obilježja, vidimo da je broj smrti na milijun stanovnika u Švedskoj viši: Danska ih ima 85, Norveška 39, Finska 43 a Island 29, prema stranici Worldometers.
Napomenimo i da glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell sam ističe da će povijest prosuditi koji je pristup pandemiji bio bolji. “Teško je, jer se ne nalazimo na kraju [pandemije], donositi prave zaključke o tome tko je postupio ispravno, a tko pogrešno”, izjavio je Tegnell u intervjuu za Australian.
