Uoči sastanka na vrhu EU, organizacije civilnog društva održale paralelni “Virtualni summit With or Without (E)U”

S.D.

Predsjednici država ili vlada EU sastat će se u srijedu 6. svibnja na summitu koji je trebao biti kruna predsjedanja Vijećem EU u Zagrebu, a sada je, zbog pandemije koronavirusom, pretvoren u virtualni susret. Hrvatskoj je bilo stalo, podsjetimo, da se na ovom sastanku koji se održava 20 godina poslije povijesnog Zagrebačkog summita naglasak stavi na proširenje Unije na Zapadni Balkan. Međutim, u tekstu deklaracije koja će sutra biti usvojena, prema uvidu Jutarnjeg lista, ne spominje se ni riječ „proširenje“, niti riječ „članstvo“, već samo „potpora europskoj perspektivi Zapadnog Balkana“.

“Podsjetivši na summite u Zagrebu 2000. godine, Solunu 2003. i Sofiji 2018., EU još jednom potvrđuje svoju nedvosmislenu potporu europskoj perspektivi Zapadnog Balkana. Partneri sa Zapadnog Balkana ponavljaju svoju privrženost europskoj perspektivi kao odlučnom strateškom izboru. Vjerodostojnost ovih obećanja ovisi također o jasnoj javnoj komunikaciji i implementaciji neophodnih reformi”, stoji u nacrtu završnog dokumenta kako ga donosi Jutarnji list.

U završnoj deklaraciji naglasak se stavlja na zajedničku europsku borbu protiv korone i pomoć koju je za tu borbu EU uputila Zapadnom Balkanu.

Albanija i Sjeverna Makedonija dobile su status kandidata, ali nemaju još početak pregovora, a nakon što je Makedonija zbog blokiranja od strane Grčke promijenila ime u Sjevernu Makedoniju, javila se Bugarska koja spori makedonski jezik. Crna Gora i Srbija su u pregovorima, BiH je predala zahtjev za članstvo, ali još nema status, a Kosovo još nije ni priznato kao država od svih članica EU.

Lideri trebaju dokazati da im je stalo do temeljnih vrijednosti EU

Paralelno, organizacije civilnog društva iz Hrvatske, pod koordinacijom CROSOL-a i organizacija iz regije, planirale su u Zagrebu organizirati summit u sjeni u kojem bi ukazale da nije bitna samo forma pregovora, već je krucijalan sadržaj onoga što zemlje moraju poduzeti te zadržavanje stečenih demokratskih vrijednosti na razini cijele EU. Zbog korone i one su se prebacile na on-line raspravu koja je održana dan prije razgovora na najvišoj europskoj razini. „Virtualni summit With or Without (E)U – Ususret summitu EU-Western Balkans” okupio je predstavnike civilnog društva regije, a kao rezultat objavljena je Deklaracija koja će zajedno s prikupljenim potpisima biti poslana liderima kako bi osigurali da se u razmatranju o budućnosti Europe čuje i glas civilnog društva. Na Deklaraciji su radili CROSOL – platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske, Kuća ljudskih prava Zagreb, Documenta – centar za suočavanje s prošlošću, Civil Rights Defenders, Balkan Civil Society Development Network, Beogradski centar za bezbednosnu politiku, Helsinški odbori za ljudska prava iz Sjeverne Makedonije i Albanije, Institut za demokratija “Societas Civilis” Skopje, Inicijativa za monitoring evropskih integracija BIH, Politikon mreža i Sbunker.

U Deklaraciji se traži ubrzanje pregovora i implementacija reformi u procesu pridruživanja, ali se i upozorava kako „svako odgađanje rješavanja pitanja koja zadiru u vladavinu prava, ljudska prava i demokraciju u samim članicama ima ekstremno negativne posljedice na proces demokratizacije zemalja Zapadnog Balkana“.

Uz ostalo se traži i suradnja s civilnim društvom pri dizajniranju i implementiranju reformi te njegovo uključivanje u Konferenciju o budućnosti Europe. Zaključuje riječima: „Bez pune demokracije (koja je znatno više nego samo višestranački sustav, a uključuje puni spektar demokratskih institucija uključujući neovisno sudstvo, medije i watchdog organizacije) i poštivanja vladavine prava i ljudskih prava unutar i van EU, ne postoji vizija mira i razvoja u budućnosti. Ako EU ne može jamčiti i ostvarivati svoje proklamirane vrijednosti, mi pro-europske nevladine organizacije koje djelujemo na području temeljnih prava i vladavine prava, demokratskih institucija, uključivanja građanstva, zaštite okoliša, borbe protiv korupcije i zaštite migranata – moramo se neizostavno zapitati: With or without (E)U? (s Europom ili bez nje)“.

Izražava se nada da je zajednička budućnost unutar Europe, ali i šalje izazov liderima da to na summitu i dokažu.

Zemlje Zapadnog Balkana nemaju snage same provoditi reforme

Sama činjenica da se u završnom dokumentu summita izbjegava riječ „proširenje“ pokazuje da se nešto što se prije prikrivalo više i ne prekriva, kazala je u virtualnoj raspravi Dina Bajramspahić iz Instituta alternativa iz Crne Gore. Upozorava kako se u Crnoj Gori više nitko i ne sjeća kako bi mogli funkcionirati bez nadzora izvana, ali i kako se svi zastoji, poput onih oko pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, negativno odražavaju i na susjedstvo gdje se tada gubi volja za reformama. Poglavlje 23. i 24. od vlastodržaca traži da samovoljno moraju limitirati svoju moć, što će oni učiniti kad bi znali da postoji neko svjetlo na kraju tunela, konstatira.

Glavnina sugovornika rasprave je na početno pitanje „sa ili bez Europe“ odgovorila kako je, bez obzira na procese koji se zbivaju u članicama poput Mađarske ili Poljske, riječ o lažnoj dilemi jer su demokratski procesi u zemljama Zapadnog Balkana uvijek bili vezani za europske integracije i bez te želje za pridruživanjem Europi vlasti se neće odreći ni djelića svoje moći.

„Sa ili bez EU“ je izraz legitimne frustracije, ali zapravo nije pitanje. BiH ne smije biti izostavljena iz planova integracije, smatra Emina Bošnjak iz Sarajevskog otvorenog centra. S njom se slaže i Ivan Đurić iz Inicijative mladih za ljudska prava iz Srbije.

Europa nije bastion demokracije kakva je bila prije 20 godina, ali mi nemamo snage da kroz proces demokratizacije prolazimo sami, rekao je, ali i ukazao na zanimljiv podatak: „Ovaj summit ne zanima nikog u Srbiji, ni građane, niti medije, što je krivica EU. Nije problem Sputnik, nego je problem što se Europska unija uopće ne trudi da se njen glas čuje. Mi podržavamo EU, ali ne možemo preuzeti njenu odgovornost“.

Gordan Bosanac iz CROSOL-a smatra da je budućnost civilnog društva upravo u zajedničkom europskom radu na očuvanju vrijednosti liberalne demokracije koje se sve više dovode pod znak pitanja.

Ovaj materijal nastao je uz financijsku podršku Europske unije u okviru projekta “Towards an open, fair and sustainable Europe in the world – EU Presidency Project 2019 – 2021”. Za sadržaj je isključivo odgovorna redakcija portala Faktograf.hr i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"