Vlada tvrdi da su srezali parafiskalne namete za 100 milijuna eura, ali dostupne brojke pokazuju da to nije točno

Gabrijela Galić

“Čuli ste ministra Horvata danas, preko 1,15 milijardi kuna smanjenja parafiskalnih i neporeznih davanja u ovom mandatu. Samo u ovom periodu od kada traje ova kriza dodatnih 752 milijuna, skoro 100 milijuna eura, smo smanjili tereta za građane i za gospodarstvo“, izjavio je premijer Andrej Plenković, gostujući u Dnevniku HRT-a (video, od 8:21).

Sam Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, nešto je ranije, govoreći o Akcijskom planu za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja koji je Vlada usvojila na ovotjednoj sjednici (Vlada, točka 6.) ukazao na rasterećenje gospodarstva.

“Kumulativno s mjerama koje su usvojene od početka 2020., u kontekstu suzbijanja negativnih posljedica uzrokovanih epidemijom Covida-19, ukupno rasterećenje gospodarstva iznosi 752,3 milijuna kuna, odnosno 8,6 posto u odnosu na podatke evidentirane u 2018.”, rekao je Horvat (N1).

Horvat je pritom rekao da Vlada od početka mandata sustavno radi na pojednostavljenju i pojeftinjenju uvjeta za poslovanje te je tako donijela četiri akcijska plana za administrativno rasterećenje gospodarstva koji se kontinuirano provode, kao i prvi akcijski plan za liberalizaciju tržišta usluga.

Od početka mandata, „odnosno u razdoblju od 2017. do 2020., donijela je niz odluka o umanjenju financijskog opterećenja na gospodarstvo u sektorima šumarstva, turizma, pravosuđa, statistike itd., tako da procijenjeno rasterećenje kumulativno za razdoblje od 2017. do 2020. iznosi 362,8 milijuna kuna, čime sveukupno rasterećenje gospodarstva koje je Vlada do sada poduzela, uključivo i ovaj prvi Akcijski plan, iznosi 1,15 milijardi kuna“.

Iz izjava predsjednika Vlade i ministra gospodarstva nije u potpunosti jasno govore li isključivo o parafiskalnim i neporeznim davanjima ili i administrativnim rasterećenjima koja se vode zasebno i koja su također dijelom parafiskalni i neporezni nameti.

Različite definicije Vlade i ministarstva

„Neporezna davanja ili parafiskalni nameti objedinjavaju različita davanja koja nisu porez te nisu prihodi državnog proračuna“, objašnjenje je koje daje Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta na mrežnim stranicama na kojima se nalazi registar neporeznih davanja.

Kako objašnjavaju, „budući da se Registar sastoji od raznovrsnih davanja, koja imaju razne načine obračuna te dinamiku prikupljanja i stoga što za sada ne postoji potpuno automatizirani sustav praćenja iznosa na dnevnoj/mjesečnoj razini, financijski iznosi prate se na godišnjoj razini, zaključno sa zadnjim danom u godini. Brojna davanja i doprinosi, obzirom da su pod nadležnostima raznih tijela, ovisno o namjeni, točno se mogu utvrditi tek temeljem završnog računa odnosno izvješća za prethodnu godinu“.

U Akcijskom planu za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja Vlada nešto drugačije definira neporezna i parafiskalna davanja, u odnosu na definiciju koja se nalazi na stranicama Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. Prema Akcijskom planu, neporezna davanja su prihodi proračunskih i izvanproračunskih korisnika, dok su parafiskalna davanja prihodi tijela koja nisu korisnici proračuna (primjerice članstva u raznim komorama).

S obzirom na tu definiciju i administrativna rasterećenja gospodarstva trebala bi predstavljati smanjenje parafiskalnih i neporeznih davanja.

Je li opterećenje raslo ili padalo?

Vlada je u protekle tri godine akcijskim planovima za rasterećenje gospodarstva planirala provesti 491 mjeru s ciljem snižavanja troška poslovanja u Hrvatskoj, a te su mjere, prema Akcijskim planovima za 2017., 2018. i 2019. godinu, domaće poduzetnike trebale rasteretiti za 2,75 milijardi kuna.

Ovogodišnji Akcijski plan, koji će se mahom realizirati u idućoj godini, pokazuje da 104 mjere planirane u proteklim godinama nisu realizirane ili kasne s realizacijom. Mjerama koje su provedene u zadnje tri godine, gospodarstvo je, rasterećeno za ukupno „2,2 milijarde kuna“, što je za preko 500 milijuna kuna manje od planiranog (Vlada, točka 3.).

Što se tiče neporeznih/parafiskalnih davanja iz samog Registra, puno se toga ne može zaključiti. Naime, u Registru su vidljivi jedino podaci za 2016. godinu, kada su građani i gospodarstvo bili opterećeni s nešto više od 8,22 milijarde neporeznih, odnosno parafiskalnih davanja.

No osim elektronskog registra za 2016. godinu u kojem se navodi 209 različitih nameta, postoji još jedan u arhivama Ministarstva gospodarstva. Prema tom dokumentu, u 2016. godini bilo je 213 različitih neporeznih davanja koja su na godišnjoj razini težila devet milijardi kuna.

Za 2015. godinu podatke o neporeznim davanjima objavilo je Ministarstvo financija. U toj godini bilo je ukupno 161 neporezno davanje ukupno teško 8,9 milijardi kuna. Za 2017. godinu i 2019. godinu u Registru se ne mogu izvući nikakvi podaci, dok je za 2018. godinu navedeno tek „top 20 davanja“.

Upravo je analiza neporeznih davanja u 2018. godini temelj na kojem je izrađen prvi Akcijski plan neporeznih i parafiskalnih davanja. Provedena analiza pokazala je da u Hrvatskoj postoji 448 neporeznih i parafiskalnih nameta. Naknade čine 61 posto tih davanja, a parafiskalni nameti 39 posto.

„Prema dostupnim podacima za 2018. godinu, ukupno opterećenje raznim vrstama davanja u toj godini iznosilo je 8.708.225.664,60 kn, odnosno 2,28 posto BDP-a. Od toga, neporezna davanja iznosila su 7.951.604.744,31 kn (91 posto), a parafiskalna davanja iznosila su 756.620.920,29 kn (9 posto) ukupno utvrđenog iznosa“, navodi se u Akcijskom planu Vlade.

Neporezna i parafiskalna davanja su se, dakle, u 2018. godini kretala na razini od 8,7 milijardi kuna. Godine 2016. taj je iznos bio ili 8,22 ili 9 milijardi kuna, s obzirom na  dva različita podatka iz istog ministarstva. Iznos neporeznih davanja u apsolutnim brojkama je, prema tim podacima, u proteklim godinama ili rastao za oko pola milijuna kuna, ili padao za 300 milijuna kuna. Ni u jednom slučaju, međutim, nije pao za 1,15 milijardi kuna.

Koliko se doista rezalo?

Od početka epidemije novog koronavirusa korigirano je sedam neporeznih i parafiskalnih nameta, a kako se Akcijskim planom procjenjuje, time je gospodarstvo rasterećeno za 190 milijuna kuna.

Primjerice, privremeno tromjesečno ukidanje plaćanja članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori poduzetnicima je na raspolaganju ostavilo 4,5 milijuna kuna, dok im je na ime suspenzije privremene obveze plaćanja doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori ostalo 16 milijuna kuna.

Na neplaćanju spomeničke rente za travanj i svibanj uštedjet će dodatnih 16,6 milijuna kuna dok će na ukidanju obveze plaćanja objave godišnjih financijskih izvješća uštedjeti 11,3 milijuna kuna. Najveće uštede su, pak na smanjenju novčane naknade  zbog neispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom što će poslodavcima u novčaniku ostaviti 123,7 milijuna kuna.

Akcijski plan, pak, sadržava 50 mjera dodatnog rasterećenja koje bi se uglavnom trebale provesti do kraja ove godine i koje teže nepunih 532 milijuna kuna.

Pritom se 33 mjere odnose na smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja koja se plaćaju temeljem zakonskih ili podzakonskih akata i uglavnom je riječ o ukidanju ili smanjenju upravnih pristojbi koje čine prihod središnjeg državnog proračuna. Dodatnih 17 mjera odnose se na smanjenje naknada za stručne ispite.

Kako će se te mjere tek provesti, neprecizno je reći da je gospodarstvo od početka krize uzrokovane Covidom-19 rasterećeno za nešto više od 752 milijuna kuna.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Ocjena točnosti"