Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), u prva tri mjeseca ove godine utrošio je trećinu proračunom predviđenih sredstava za isplatu novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti. Ako se nastavi trend rasta nezaposlenosti koji je krenuo s ožujkom, HZZ će s početkom jeseni ostati bez sredstava za isplatu naknade za vrijeme nezaposlenosti.
Uslijed epidemije koronavirusa, u ožujku je izostao sezonski rast zapošljavanja, a istodobno su tvrtke počele otpuštati radnike zbog smanjenog obima poslovanja. To se posebno osjetilo od sredine ožujka kada je gospodarstvo praktično ugašeno na dva mjeseca. Krajem siječnja ove godine u evidenciji nezaposlenih bilo je 139.924 osoba, a na kraju travnja taj je broj porastao na 159.234 osobe.
Prema podacima HZZ-a, u periodu od 16. ožujka, od kada nezaposlenost prate na dnevnoj bazi, do 16. svibnja u evidenciju nezaposlenih ušlo je novih 43.777 osoba.
„Njih nešto više od 23 tisuće ostvarilo je pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti“, odgovorili su nam na upit iz HZZ-a. U siječnju ove godine novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti primalo je nešto više od 39 tisuća osoba, dok je u veljači naknadu primalo nešto više od 37,5 tisuća osoba. U ožujku je, u odnosu na mjesec ranije, broj korisnika novčane naknade porastao za dvjestotinjak osoba, da bi u travnju skočio na 43.143 osobe.
Pravo na novčanu naknadu ima nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje devet mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Osnovica za utvrđivanje visine te naknade je prosjek zadnje tri radnikove bruto plaće, a naknada za prvih 90 dana korištenja iznosi 60 posto osnovice, a za preostalo vrijeme korištenja 30 posto od osnovice. Međutim, najviši iznos novčane naknade za prva tri mjeseca korištenja ne može biti viši od 70 posto prosječne neto plaće u zemlji u prethodnoj godini. Za preostalo vrijeme korištenja ne može biti viša od 35 posto iznosa prosječne plaće. To znači da je naknada limitirana na nešto više od 4,5 tisuća kuna za prva tri mjeseca, odnosno nešto više od 2,2 tisuće kuna za preostalo vrijeme korištenja.
Proračunom za ovu godinu HZZ-u je na razdjelu naknada za nezaposlene osigurano 943 milijuna kuna. Prema odgovoru kojeg smo dobili iz HZZ-a, u prva tri mjeseca na naknade za nezaposlene utrošeno je nepunih 313,7 milijuna kuna.
Prema neslužbenim informacijama, HZZ-u bi u ovoj godini za naknade za vrijeme nezaposlenosti trebalo 1,5 do 1,7 milijardi kuna. Ta je procjena, kako doznajemo, napravljena na osnovu potrošnje osiguranih sredstava u prva tri mjeseca i procjene kretanja nezaposlenosti u narednim mjesecima. Snažniji rast nezaposlenosti, naime, zaustavilo je vladino subvencioniranje dijela plaće tijekom ožujka, travnja i svibnja, ali je pitanje što će se događati nakon što te subvencije presuše.
Na naš upit o tome koliko će im dodatno novca trebati s obzirom na povećan priljev u nezaposlenost, konkretan odgovor nismo dobili.
Upit o do sada utrošenim sredstvima za naknade za vrijeme nezaposlenosti, kao i broju korisnika novčanih naknada HZZ-u smo uputili još 4. svibnja. Odgovor nam je stigao danas, nakon 16 dana i nekoliko podsjetnika na neodgovoreni upit. U međuvremenu, Vlada je 7. svibnja donijela rebalans ovogodišnjeg proračuna kojeg je i Sabor prije raspuštanja potvrdio. Rebalansom proračuna HZZ-u je osigurano dodatnih 15 milijuna kuna za naknade nezaposlenima. Točnije, sredstva su s ranije predviđenih 943 milijuna kuna povećana na 958 milijuna kuna.
„HZZ prati kretanje broja novoprijavljenih korisnika novčane naknade i radi projekcije godišnjih troškova, ali zbog izrazite neizvjesnosti gospodarskih kretanja, posebno u kontekstu turističke potrošnje i sezonskog zapošljavanja u ovom trenutku teško je predvidjeti konačnu brojku, no sve nezaposlene osobe će ostvariti svoja prava“, odgovoreno nam je iz HZZ-a na naš upit o dodatnim sredstvima koja će im trebati za isplatu naknada za nezaposlenost. Dio tih dodatnih sredstava, doduše vrlo skroman, osiguran je rebalansom proračuna.
