Problem otpada u Zagrebu: Usluga sve lošija i skuplja, a kontroverzni poduzetnici sve bogatiji

Gabrijela Galić

Troškovi zbrinjavanja odvojeno prikupljenog otpada u Gradu Zagrebu u prošloj su godini, u odnosu na 2018. godinu, porasli gotovo četiri puta.

Tako su sveukupni troškovi zbrinjavanja plastike, biorazgradivog otpada, stakla, tekstila i ostalog otpada koji se odvojeno prikuplja, lani dosegnuli 44,5 milijuna kuna. Godinu dana ranije Zagrebački holding, odnosno njegova podružnica Čistoća, za tu je namjenu platila 11,7 milijuna kuna.

Podaci o troškovima zbrinjavanja odvojeno prikupljenog otpada proizlaze iz dokumenata u prilogu Izvješća o radu davatelja javne usluge za 2019. godinu (Zagrebački holding, podružnica Čistoća), pripremljenih za Gradsku skupštinu (mogu se vidjeti ovdje).

Dobar posao s otpadom

U istraživanje smo se upustili potaknuti upitom čitatelja koje je zanimalo završava li otpad razdvojen na kućnom pragu na istoj hrpi na Jakuševcu s komunalnim otpadom. Otpad se doista razdvaja i službeni podaci pokazuju da s godinama raste količina odvojeno prikupljenog otpada.

I dok raširena teza da otpad nema smisla reciklirati jer sve ionako završava na istom mjestu nije točna, u procesu prikupljanja i obrade otpada postoje brojni drugi problemi na koje se potrebno osvrnuti. Prvenstveno se radi o činjenici da dobar dio poslova javne usluge zbrinjavanja otpada u Zagrebu obavljaju podizvođači, zbog čega kvaliteta usluge pada, a od znatnog poskupljenja odvoza otpada Zagrepčane je privremeno spasila nedavna odluka Ustavnog suda.

Odvojeno prikupljeni otpad u Zagrebu je „privatiziran“, odnosno Čistoća prikupljeni otpad predaje oporabiteljima koji ga dalje obrađuju. Tako su oporabitelji lani preuzeli ukupno 39,4 tisuće tona odvojeno prikupljenog otpada za što im je plaćeno nepunih 43,3 milijuna kuna. Istodobno je u podružnicama Holdinga zbrinuto 5,9 tisuća tona otpada za cijenu od nepunih 1,2 milijuna kuna.

Holding i Čistoća ne odgovaraju na pitanja

Faktograf je prije gotovo mjesec dana od Zagrebačkog holdinga i Čistoće zatražio niz podataka o prikupljanju otpada koji građani razdvajaju.

Među ostalim, zanimale su nas statistike o razdvajanju otpada, odnosno daljnjoj obradi otpada kako u ovoj tako i u prethodnim godinama, kao i podaci o eventualnom posljedičnom smanjenju količina prikupljenog komunalnog opada.

Zanimalo nas je i koliko tvrtki preuzima i dalje obrađuje prikupljeni otpad, kao i popis najvećih oporabitelja i vrijednosti ugovora koji su s njima sklopljeni.

Odgovor na naš upit nismo primili niti nakon nekoliko požurnica.

Duplo veća količina, četiri puta veća cijena

Manji dio odgovora može se naći u izvještaju o radu Čistoće iz kojeg je jasno da iz godine u godinu raste količina otpada koji se odvojeno prikuplja te predaje privatnim oporabiteljima koji ga potom obrađuju. Međutim, nesrazmjerno raste i trošak zbrinjavanja tog otpada.

U 2018. godini tako je sveukupno zbrinuto 20,5 tisuća tona odvojeno prikupljenog otpada. Cijena tog zbrinjavanja bila je 11,7 milijuna kuna. Lani je, pak, zbrinuto 45,3 tisuće tona otpada dok je ukupna cijena bila 44,5 milijuna kuna.

Odnosno, količina prikupljenog otpada bila je nešto više od dva puta veća, dok je cijena predaje otpada oporabiteljima porasla gotovo četiri puta.

Gdje s biootpadom?

Kako to izgleda u praksi najslikovitije se vidi na primjeru prikupljanja biootpada na kućnom pragu. Od veljače prošle godine u dijelu zagrebačkih kućanstava započelo je odvojeno prikupljanje biootpada (Večernji list). Smeđe kante i biorazgradive smeđe vrećice u koje građani odvajaju kućni biootpad postupno su uručene većini zagrebačkih kućanstava.

Tada su iz Čistoće najavljivali da će se biootpad  odlagati u kompostane u Markuševcu i Prudincu kojima upravlja Zrinjevac. U tim kompostanama od ranije se kompostira biootpad prikupljen s javnih površina te ostaci s tržnica. Osim njih, Zagreb ima i kompostanu u Jankomiru u kojoj se od 2007. obavlja samo priprema i pakiranje komposta i supstrata od zrelog komposta dovezenog s kompostana Markuševec i Prudinec.

Prema Planu gospodarenja otpadom grada Zagreba ukupan kapacitet kompostana Prudinec i Markuševac, prema važećoj dozvoli za rad, iznosi 27 tisuća tona godišnje. Prema projektnoj dokumentaciji njihov je kapacitet 32 tisuće tona godišnje.

Odlaganje kućnog biootpada u kompostanama Zrinjevca trebao je biti privremeni plan dok se ne sagradi velika kompostana. Ona je trebala biti sagrađena u Brezovici, ali se od toga odustalo zbog pritiska javnosti i prosvjeda građana (Jutarnji list).

Potencijalna nova lokacija za izgradnju kompostane je Novska, odnosno njena poduzetnička zona u kojoj se planira gradnja postrojenja za obradu odvojeno prikupljenog biootpada.

Sporazum o suradnji na pripremi i izgradnji tog postrojenja u koje bi se trebao odvoziti biootpad iz Zagreba potpisan je prije nešto više od godinu, a iako su se građani Novske pobunili taj se posao nastavlja (Grad Zagreb, novska.in, Zagrebački centar za gospodarenje otpadom). Iako je Planom gospodarenja otpadom Grada Zagreba izgradnja trebala biti dovršena do kraja ove godine, to se neće dogoditi.

Kod privatnika sedam puta skuplje

Biootpad prikupljen u kućanstvima, unatoč najavama, ne završava u kompostanama Zrinjevca. Lani je taj posao dobila Bioplinara Organica Kalnik 1 (BIOEN). Tvrtke u grupaciji BIOEN – Bioplinara Organica, Bioplinska elektrana Orehovec, VDM energija Viljevo,VDM Energija Donji Miholjac  – proizvode električnu energiju pomoću bioplina nastalog na prirodan način.

Grupacija BIOEN u vlasništvu je ruskih državljana Olega Maksimova i Artema Kazina, posredstvom slovenske firme Kapitalinvest registrirane u Ljubljani.

Tvrtka BIOEN lani je preuzela 5,75 tona zagrebačkog biorazgradivog otpada. Kompostane Zrinjevca obradile su 5,9 tona prikupljenog biootpada. S obzirom da im je kapacitet 27 tisuća tona godišnje, proizlazi da kapacitete ne bi popunile ni da su preuzele i otpad iz kućanstava.

Prema podacima o radu Čistoće, prosječna cijena zbrinjavanja biootpada u kompostanama Zrinjevca, dakle kompostanama u vlasništvu grada, je 200 kuna po toni. Privatnom oporabitelju to se zbrinjavanje plaća sedam puta više. Odnosno, prosječna cijena po toni zbrinutog otpada iznosi 1.470 kuna.

Tako je na razini prošle godine za zbrinjavanje 5,75 tona biootpada kod privatnog oporabitelja Zagreb platio nepunih 8,46 milijuna kuna. Istodobno ga je 5,9 tona otpada zbrinutog u podružnicama Zrinjevca koštalo nepunih 1,2 milijuna kuna.

Najviše otpada firmama Petra Pripuza

S godišnje utrženih 8,46 milijuna kuna za preradu biootpada, BIOEN je drugi najveći oporabitelj koji sa Zagrebom ima ugovor. Iako na naš upit o najvećim oporabiteljima i vrijednostima sklopljenih ugovora odgovor iz Holdinga i Čistoće nismo dobili, takav zaključak proizlazi iz podataka koje je prije nekoliko mjeseci prikupio Renato Petek, zastupnik u Gradskoj skupštini Zagreba.

Vezano uz poslovanje zagrebačkog holdinga Peteka je zanimalo poslovanje s tvrtkama C.I.O.S. grupe u vlasništvu Petra Pripuza, odnosno iznos isplaćenih sredstava, ugovora i faktura prema poduzećima u toj grupi.

Iz odgovora Čistoće koji mu je upućen proizlazi da je C.I.O.S. grupa (CE-ZA-R centar za reciklažu, METIS, EKO-FLOR PLUS) na poslu oporabljanja otpada lani naplatila gotovo 27,6 milijuna kuna. Odnosno, 64 posto svih sredstava plaćenih privatnim oporabiteljima.

Najviše poslova, pritom je sklopljeno s CE-ZA-R centrom za reciklažu kojem je Čistoća isplatila 23,4 milijuna kuna, dok je EKO-FLOR naplatio nešto više od tri milijuna kuna, a METIS 933 tisuće kuna.

Podsjećamo, na Županijskom sudu u Zagrebu u tijeku je suđenje u tzv. “aferi Agram”. Gradonačelniku Zagreba Milanu Bandiću i kontroverznom poduzetniku Pripuzu sudi se upravo pod optužbom za korupciju u poslovima s otpadom (Hina/Tportal).

Građanima pokušali povećati cijene odvoza otpada

Prema podacima iz registra ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma Zagrebačkog holdinga, poduzeća C.I.O.S. grupe oporabljaju plastiku, tekstil, odjeću, drvo koje ne sadrži opasne tvari, glomazni otpad, skladište neopasni otpad, preuzimaju i obrađuju opasni otpad…

U 2018. godini toj je grupaciji plaćeno 12,5 milijuna kuna za zbrinjavanje otpada, odnosno 1,8 milijuna kuna više no što je prema podacima Čistoće o poslovanju u toj godini ukupno plaćeno svim oporabiteljima.

Dvije grupe BIOEN i C.I.O.S. lani su ukupno na zagrebačkom otpadu zaradile 36 milijuna kuna, dok je svim ostalim oporabiteljima, a prema registru ugovora o javnoj nabavi lani su bili aktivni ugovori s njih još desetak,  isplaćeno preostalih 7,2 milijuna kuna.

Iz registra ugovora o javnoj nabavi i okvirnim sporazumima Holdinga nije moguće precizno utvrditi s kim se sve lani radilo i koliko je posao koštao s obzirom da su mnogi ugovori sklapani na višegodišnje razdoblje, potpisivani su dodaci ugovorima i okvirnim sporazumima, a ugovori koji su već trebali biti zaključeni još su u provedbi.

Prije dvije godine situacija je bila katastrofična, no lani se popravila i Zagreb, prema riječima Renata Peteka, napreduje kada je riječ o odvajanju i zbrinjavanju otpada. Međutim, on napominje i da se „napravi korak naprijed, a dva nazad“ te da Zagreb kao rezultat gleda podatak koliko je otpada predano oporabiteljma.

Ogromne troškove predaje otpada oporabiteljima Zagreb je namjeravao „sanirati“ snažnim rastom cijene odvoza otpada. U prosincu prošle godine Gradska skupština je, uz žustro protivljenje oporbe koja je dva puta srušila kvorum, usvojila prijedlog Milana Bandića, gradonačelnika o izmjeni Odluke o prikupljanju i naplati otpada.

Od veljače ove godine tako je odvoz otpada trebao poskupjeti, no tu je odluku srušio Ustavni sud, a predstavnici grada su poručili kako će građanima i dalje odvoz otpada isplaćivati po starim cijenama (RTL).

Čistoća se žali da slabo posluju

Čistoća zbog toga žali te u dokumentima o poslovanju za prošlu godinu navodi kako dvije godine uzastopce posluju s minusom jer su im troškovi poslovanja porasli zbog širenja infrastrukture za odvojeno prikupljanje otpada, a istodobno nije došlo do „povećanja cijena javne usluge“.

U 2018. godini minus Čistoća je ostvarila minus od 61,6 milijuna kuna dok je lani on povećan na 135,5 milijuna kuna. Ukupni troškovi su im, kako objašnjavaju, u godinu dana povećani 19,2 posto.

„To se primarno odnosi na povećanje broja zaposlenih zbog povećanja fizičkog obujma poslovnih procesa te materijalnih troškova koji ih prate“, navodi Čistoća. Materijalni troškovi koje spominju su nabava i distribucija vrećica za odvojeno prikupljanja plastične i metalne ambalaže te biootpada te „troškove prikupljanja i zbrinjavanja odvojeno prikupljenog otpada uslijed značajnog povećanja količina, ali i cijena zbrinjavanja pojedinih frakcija odvojeno prikupljenog otpad“.

Obmana s vrećicama

Žute i smeđe vrećice za razvrstavanje otpada, kako proizlazi iz dokumenata Čistoće, plaćene su 7,68 milijuna kuna dok je njihova distribucija kućanstvima plaćena 5,5 milijuna kuna. Posao distribucije vrećica dobila je Hrvatska pošta.

Same vrećice za biootpad upitne su kvalitete (Tportal). Iskustva građana pokazuju da su vrećice za biootpad vrlo porozne, zbog čega propuštaju tekućinu i lako pucaju i raspadaju se.

Dodatni problem je obujam vrećica, koji je u stvarnosti osjetno manji od deklariranog. Iako na žutim vrećicama piše da im je volumen 60 litara, a na smeđim 30 litara, to nije točno. Test koji je proveo Telegram pokazao je da u žute vrećice jedva stane 46 litara vode, dok su u smeđe uspjeli uliti 22 litre vode.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"