„Hvala i pozdrav Ustavnim sucima. Dok je HDZ-a i SDP-a, duopola koji je tu 30 ili 35 godina sigurni ste, ali promjene dolaze“, tim se riječima Nino Raspudić, nezavisni kandidat koji na parlamentarne izbore izlazi na listi MOST-a pozdravio na kraju emisije Pressing N1 televizije na kojoj se u ponedjeljak sa SDP-ovom Sabinom Glasovac sučelio na pitanju ljudskih prava.
Takva odjava emisije ne čudi s obzirom da se tijekom jednosatnog sučeljavanja u više navrata Raspudić vraćao na temu Ustavnog suda kojeg on vidi kao „problematičnu parapolitičku instituciju“.
Najprije je Ustavni sud prozvao u dijelu razgovora koji se odnosio na uvođenje ćirilice. Na pitanje voditeljice kakav je njegov stav kad je riječ o ćirilici u Vukovaru, Raspudić je rekao kako zakone treba ispoštovati do kraja te dodao kako ćirilica nije tek pismo već je „simbol puno drugih stvari koje tamo stvaraju animozitet i de facto pokazuju da je mirna reintegracija bila priča za malu djecu, da imamo dva odvojena društva, ali ne samo odvojena, nego društva koja su u neprestanom blagom konfliktu i napetosti“. Problem ne bi bio riješen, smatra, pukim popravljanjem gospodarskog stanja, sve dok se ne riješe zaostali problemi kao što je pronalazak nestalih i kažnjavanje zločinaca.
Na inzistiranje voditeljice kako postoji odluka Ustavnog suda koja bi se trebala poštovati, Raspudić je odgovorio:
„Treba provesti sve odluke sudova, ja to poštujem, ja sam legalist, ja ne moram biti sretan s tim, ja je mogu prokomentirati, kao što mogu prokomentirati samu funkciju Ustavnog suda kojeg po meni treba ukinuti. To je jedno čudno tijelo koje se ni ne nalazi u vertikali sudbene vlasti, bez kojeg mi savršeno možemo, koje se popunjava opet nekakvim dealom HDZ-a i SDP-a, gdje sad svako stavlja svoje, pa imamo neki presjek velike koalicije u toj parasudbenoj vlasti“.
Narod se može riješiti Ustavnog suda
Do Ustavnog se suda stiglo i kad se raspravljalo o pitanju udomljavanja djece od strane istospolnih parova. Konstantno brkajući pojmove „udomiteljstva“ i „posvajanja“, Raspudić je rekao kako je protiv toga jer bi djeca bila stigmatizirana. Na primjedbu voditeljice kako je Ustavni sud u veljači donio odluku da istospolni parovi mogu udomljavati djecu, Raspudić je inzistirao da je to odluka koja je na centru za socijalnu skrb. I tu je ponovio: „Po meni je Ustavni sud – iako poštujem njegove odluke – problematična parapolitička institucija koja se formira dealom dvije vladajuće stranke“.
Međutim, MOST-ov kandidat najviše se na Ustavni sud obrušio kad je došla tema Zakona o pobačaju. Raspudić je konstatirao kako će, s obzirom na to da i on osobno i MOST smatraju da život počinje začećem, braniti pravo na život od začeća do prirodne smrti. Kada mu je voditeljica rekla da se prema odluci Ustavnog suda pobačaj ne može zabraniti, Raspudić je replicirao:
„To je mišljenje Ustavnog suda. U ovoj zemlji je bio i zakon o zaštiti lika i djela Josipa Broza Tita gdje se ugled diktatora branio zakonom pa nema više ni diktatora ni zakona“.
Ako bi oni koji dođu na vlast poštivali odluku Ustavnog suda iz 2017. i predložili novi Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, MOST taj zakon ne bi podržao. A ako budu u poziciji da oni budu vlast? Što bi napravili, s obzirom na postojeću odluku Ustavnog suda, višekratno je inzistirala voditeljica. Hoće li se onda i dalje odgađati donošenje tog zakona, s obzirom da se pobačaj ne može zabraniti?
„Teoretski, Ustavni sud je moguće ukinuti. Nije Ustavni sud iznad naroda. Dakle, u prvoj stavci Ustava mi imamo da je narod nositelj suvereniteta i da suverenitet proizlazi iz naroda, Dakle, ako Ustavni sud postaje jedno parapolitičko tijelo koje provodi jednu partikularnu agendu, mimo volje većine naroda, postoje načini da taj narod referendumskom voljom riješi taj Ustavni sud“.
Kada mu je Sabina Glasovac replicirala da njegova intencija ukidanja Ustavnog suda ide iz toga što ga vidi kao „glavnu prepreku u vašoj borbi za kljaštrenje određenih ljudskih prava“, Raspudić je odgovorio: „Ne, ja ga vidim kao jednu snažnu podlogu dubinske države i velike koalicije koju ispod određene razine vi s HDZ-om imate cijelo vrijeme. Vratit ću se na onemogućavanje referendumske volje građana, gdje ste zajedno, vaši predstavnici i HDZ-ovci, kao najsložnija braća sjedili i protivili se tom referendumu. Zajedno s Lovrom Kuščevićem i Josipom Rimac su vaši puhali u isti rog da bi se narod spriječilo da lakše i šire konzumira svoje biračko pravo, uključujući i skandalozne izjave vašeg Arsena Bauka koji eksplicitno govori kako ne treba dozvoliti elektronsko i dopisno glasovanje jer bi time ljudi više glasali“.
Na pitanje voditeljice tko bi bio čuvar Ustava ako ne bi bilo Ustavnog suda, Raspudić je, uz konstataciju da puno zemalja nema Ustavni sud, odgovorio: „Ne mogu vam to sada izvući iz džepa. Nisam ja pravni ekspert. Postoje mehanizmi po kojima će se sklopiti taj institucionalni sklop“.
Grmoja kaže da to nisu razrađivali, ali da je Raspudić u pravu potvrđuju sporni suci
Pokušali smo saznati je li ukidanje Ustavnog suda na izbornoj agendi MOST-a ili je riječ o Raspudićevom samostalnom istupu. Politički tajnik MOST-a Nikola Grmoja kazao nam je da se mogućim ukidanjem Ustavnog suda nisu bavili u svom izbornom programu, ali da potpisuje sve što je Raspudić rekao o Ustavnom sudu. Najprije treba početi od integriteta zastupnika koji te suce biraju jer problematični su i oni koji su ih političkom trgovinom birali i oni koje su izabrali, kaže Grmoja, podsjećajući kako u sastavu Ustavnog suda sjede neki koji su se lažno predstavljali u Austriji (aludirajući na Davorina Mlakara) ili sporni suci poput Ingrid Antičević Marinović.
Ovakav Ustavni sud treba redefinirati i kada bi oni to bili u poziciji razmatrali bi ili promjenu cijelog modela nadzora nad provođenjem Ustava ili promjenu načina biranja, kazao nam je Grmoja.
*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
