Ocjena točnosti

Milan Bandić netočno o pozitivnom prirodnom prirastu u Zagrebu, a ni brojke o nezaposlenosti mu nisu precizne

foto HINA/ Tomislav PAVLEK/ tp

„Volio bih da ostali dio Hrvatske, van Zagreba, živi pozitivan prirodni prirast kao Grad Zagreb“, izjavio je Milan Bandić gradonačelnik Zagreba i čelnik stranke Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti (Dnevnik).

Dotaknuo se i nezaposlenosti u Zagrebu i ostatku Hrvatske.

„Volio bih da imaju najmanju stopu nezaposlenosti, tri posto kao u Gradu Zagrebu, i u ostalom dijelu Hrvatske“, kazao je Bandić.

Grad Zagreb, prema zadnjim dostupnim podacima, objavljenim u publikaciji Prirodno kretanje stanovništva u 2018. Državnog zavoda za statistiku (DZS), nema pozitivan prirodni prirast. U toj godini sve su županije pa i Grad Zagreb imale negativan prirodni prirast.

Da je u 2018. godini, što su zadnji dostupni podaci po županijama i gradovima, u Zagrebu ostvaren negativan prirodni prirast četvrtu godinu uzastopce, vidljivo je i iz Statističkog ljetopisa Grada Zagreba.

Analizirajući demografske pokazatelje, Hrvatska gospodarska komora (HGK) je zaključila kako je u 2018. godini u svim županijama broj umrlih nadvisio broj živorođenih, odnosno ostvaren je negativan prirodni prirast (HGK). To je druga uzastopna godina u kojoj nije bilo niti jedne županije s pozitivnim prirodnim prirastom, „odnosno četvrta godina od 2008., što pokazuje da su takva ostvarenja sve češća, odnosno da se trend pogoršava posljednjih godina“.

Do 2013. godine, kako navodi HGK, bilo je nekoliko županija koje su „koliko-toliko održavale prirodni prirast“. To su Splitsko-dalmatinska, Međimurska, Grad Zagreb i donekle, kako navode, Dubrovačko-neretvanska. No, „posljednjih se godina i u tim županijama stanje znatno pogoršalo“.

Stranka rada i solidarnosti MB 365 i ranije je netočno govorila o demografskim pokazateljima u Zagrebu o čemu je Faktograf pisao. Među ostalima, i lažna poruka „Zagreb je jedini grad s pozitivnom prirodnim prirastom“ našla se na predizbornim plakatima uoči prošlogodišnjih izbora za Europski parlament.

Kada, pak, govori o stopi nezaposlenosti, Bandić se referira na stopu registrirane nezaposlenosti koja se izračunava na temelju podataka iz administrativnih izvora, odnosno Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Za Zagreb je objavljuje Odjel za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj, dok taj podatak drugi gradovi ne objavljuju.

Prema zadnjim podacima zagrebačkog statističkog odjela, stopa registrirane nezaposlenosti u Zagrebu je u ožujku iznosila 3,8 posto. Mjesec dana ranije bila je na razini 3,5 posto.

Kako je u međuvremenu u došlo do rasta broja registriranih nezaposlenih, stopa koju Bandić spominje dodatno je rasla, iako još službeno nije objavljena. Prema podacima HZZ-a, u svibnju je u Zagrebu bilo 19.445 nezaposlenih ili 12,3 posto ukupnog broja nezaposlenih (hzz). U odnosu na ožujak, u Zagrebu je preko 2,7 tisuća registiranih nezaposlenih više.

Stopa registirane nezaposlenosti za razliku od stope anketne nezaposlenosti nije međunarodno usporediv podatak. Stopa anketne nezaposlenosti ne objavljuje se na razini gradova, iako bi u budućnosti i taj podatak mogao biti poznat.

 

Facebook
Threads

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.