“Pazite da vam nešto ne padne na glavu!”, dovikuju nam radnici Crvenog križa iza ograde nedaleko od mjesta gdje su smješteni šatori za ljude u pokretu. Dok zavirujemo kroz polupane prozore, iznad glave doista prijeti izbušena tenda. Prijeti i zid s višemetarskom vertikalnom pukotinom. Zid prema željezničkoj pruzi je provaljen i iz njega izbija vegetacija.
Pogledate li unutra, zapazit ćete čelične konstrukcije obrasle biljkama i nagorjelu gredu koja i tridesetak godina nakon velikog požara smrdi na čađu. Sa sljedećeg zida, onog prema parkingu, oronula žbuka visi s armature kao kristalizirana modra galica na koncu.
Armatura je tamo na kraju 19. stoljeća, kad je građen Paromlin, bila garancija kvalitete i zadnji krik graditeljske tehnologije. Danas je nedovoljno jaka da izdrži sve što su toj zgradi priredili priroda i društvo.
Decenijama je Paromlin iliti tridesetak tisuća kvadrata u centru Grada Zagreba prepušten rastakanju svim prirodnim silama – kiši, vjetru, potresu, više puta i vatri. Dodamo li im i nemar kao snažnu degenerativnu silu, stupanj razgradnje Paromlina ne čudi, kao ni skepsa da će se ovaj proces konačno zaustaviti i preokrenuti.
Pad zida
Naime, kada su mu 2013. bukvalno otpadali zidovi, predstavnici gradskih vlasti – pozicionirani samo par minuta hoda od tog zdanja – nisu htjeli odgovarati na pozive. Jutarnjem listu se tada ipak javio predsjednik skupštinskog Odbora za kulturu, Zvonko Maković, šokiran i neugodno iznenađen povodom razgovora.
“To je najkvalitetniji primjerak industrijske arhitekture koji imamo!”, uskliknuo je Maković kada je od novinara – ne iz Poglavarstva, s čijih se viših katova može vidjeti dio kompleksa Paromlin – saznao da se urušio južni zid Paromlina.
Ni nakon tog pada zida ništa se posebno nije promijenilo. Uslijedile su nove godine odgode brige o ovom nijemom svjedoku početaka industrije u Hrvatskoj. Čak je 2014. bio poprište svojevrsne zagrebačke “Savamale”, dvije godine prije one beogradske.
Ukleta parcela, na kojoj nje niknulo samo parkiralište
Zdanje je napušteno nakon velikog požara koji je izbio 1988. godine i od tada je prepušteno propadanju. U iduće 34 godine Paromlin će biti zamišljen i kao kupalište, i hotel, i ugostiteljski objekt, i poslovno-trgovački centar, i kulturni centar, i Arhiv Hrvatske, i Trg revolucionara, i Tehnički muzej, i Muzej suvremene umjetnosti. Svi su projekti propali. Gradske su vlasti 2011. godine uspjele tek izgraditi parkiralište unutar kompleksa.
Nedugo nakon toga, stiže prijedlog da Paromlin postane domom Gradske knjižnice, iako će tek 2018. godine biti raspisan natječaj za idejno rješenje.
Konkretnijih pomaka nije bilo sve do 2014. kada bageri privatne firme iznebuha i bez dozvole kreću s rušenjem ovog kulturnog dobra.
Vlasništvo jest bilo gradsko, ali lokacija je bila “previše dobra” da bi zaista (p)ostala javna. Istovremeno, građani su previše svjesni toga da je javna pa nije tek tako mogla postati privatna.
Schrödingerova knjižnica
Najbliže privatizaciji tog vrijednog prostora stigle su zagrebačke vlasti pod Milanom Bandićem.
Prvo su potrošile više od 17 milijuna kuna u osmišljavanje javnog sadržaja na tom prostoru. Na natječaju 2019. pobjeđuje projekt Gradske knjižnice Paromlin arhitektonskog studija UPI-2M.
A onda, samo godinu dana kasnije, Gradsko poglavarstvo svoj nabrekli predizborni budžet za 2021. popunjava idejom o – prodaji tog vrijednog zemljišta i to za prilično sitan novac. No, ni tu nije bio kraj. Isti proračun predviđao je i izdvajanje 10 milijuna kuna za tu istu knjižnicu. Prema riječima tadašnjeg gradonačelnika Zagreba Bandića, to je samo značilo da će jedan dio kompleksa Paromlin pretvoriti u gradsku knjižnicu, dok će se dio zgrada iskoristiti u komercijalne svrhe kako bi se lakše financirala njena izgradnja.
Nekoliko tjedana nakon ovog izlaganja, Zagreb pogađa drugi veliki potres te godine. Pred očima predsjednika Zorana Milanovića koji se zatekao u blizini, zaljuljala se umorna lešina Paromlina i Milanović sugerira da neke ostatke ostataka treba srušiti. Par mjeseci kasnije, umire Milan Bandić. Na vlast ubrzo dolazi zeleno-crvena koalicija i zatiče “iznenađujuće tešku financijsku situaciju”. Takva je bila ne samo zbog Paromlina, već i tjelesa drugih preminulih industrijskih divova naglo ponuđenih na prodaju, kako bi manjak u Bandićevom budžetu izgledao manji.
Novi gradonačelnik obećava da ta zemljišta neće prodavati, već će ih pretvoriti u nova urbana središta.
Paromlin sutra (ili prekosutra?)
Godinu i pol dana kasnije, u najavi gradskog budžeta za 2023. godinu navodi se da će radovi započeti već u narednoj godini.
“Ovaj zahvat vrijedan 500 milijuna kuna, koji predstavlja prvi korak obnove zone Gredelj, planiramo financirati većim dijelom iz EU sredstava”, napisali su. Ranije ove godine, stizale su i najave iz studija UPI-2M, koji je sudjelovao u projektiranju novog centra u Paromlinu.
“Ishođena je građevinska dozvola i plan je da se izvedbena dokumentacija dovrši ove jeseni. Pomoću izvedbene dokumentacije Grad može aplicirati za novac iz EU fondova za izgradnju. Nakon što odradimo dokumentaciju i odredimo konačni budžet, Grad mora naći izvor financiranja. Treba se odrediti iz kojeg će fonda Grad dobiti novac za izgradnju. Uz to, treba se ići i u javnu nabavu. Realno je očekivati da će pravi radovi krenuti u drugoj polovici iduće godine. Ako radovi krenu na jesen 2023, projekt bi mogao biti dovršen u prvoj polovici 2025. godine”, kazao je ljetos Berislav Medić, jedan od inženjera iz UPI-2M.
U izradi
Obratili smo se gradskim vlastima da provjerimo što je s tim financiranjem, kao i preduvjetima za javljanje na natječaje za europske fondove. Konkretno, pitali smo ih je li dovršena izvedbena dokumentacija i je li spomenuti budžet od 500 milijuna kuna već određen.
Iz ureda gradonačelnika nam kažu da izrada projektne dokumentacija još nije gotova. Završetak tog dijela posla planira se tijekom veljače 2023. godine. Ni budžet nije napisan. Projektantska procjena vrijednosti izvođenja radova i opremanja Gradske knjižnice Grada Zagreba i društveno-kulturnog centra na lokaciji Paromlin na temelju izrađenog glavnog projekta iznosi oko 500 milijuna kuna, no preciznija procjena troškova moći će se dati po završetku izrade izvedbene projektne dokumentacije, navode.
I Emina Višnić iz Gradskog ureda za kulturu nedavno je izjavila kako je dokumentacija pri kraju za građevinski dio projekta. Idući korak je studija izvodivosti i ostala dokumentacija koja je potrebna za financiranje iz europskih fondova. Tu će prije svega biti presudno kako će ti fondovi biti definirani, navela je, a “kada se to posloži, moći će se preciznije govoriti o dinamici u smislu početka izvođenja radova”.
ITU mehanizam
Projekt se planira, naime, u maksimalnom mogućem dijelu sufinancirati bespovratnim sredstvima EU – ovisno o raspoloživim sredstvima za Grad Zagreb. Izgradnja knjižnice financirala bi se kroz ITU mehanizam i kroz ostala područja Programa konkurentnost i kohezija 2021-2027, naveli su.
Europska komisija je Hrvatskoj odobrila najveći razvojni program unutar kohezijske politike vrijedan 5,2 milijardi eura. Nakon usvajanja Sporazuma o partnerstvu u kolovozu 2022, potpisanog 29. rujna, Ministarstvo regionalnoga razvoja je Europskoj komisiji poslalo na odobrenje Program Konkurentnost i kohezija i Integrirani teritorijalni program.
Paromlin bi se financirao kroz novac dostupan za revitalizaciju tzv. brownfield lokacija, među koje se uklapa i zapušteno industrijsko zdanje Paromlina.
Nacrt Strategije također nije gotov, ali je “u visokoj fazi” izrade
A da bi se moglo aplicirati za ta sredstva, mora se donijeti tzv. SRUP iliti Strategija razvoja urbane aglomeracije Zagreb za financijsko razdoblje 2021. – 2027. Osim spomenutih dokumenata, potreban je i nacrt akcijskog plana SRUP-a s prilozima, potrebna su i pozitivna mišljenja Koordinacijskog i Partnerskog vijeća Urbane aglomeracije Zagreb za nacrt SRUP-a i nacrt Akcijskog plana SRUP-a.
Stategija tj. SRUP još nije gotova, ali nacrt je “u visokoj fazi” izrade. S Partnerskim vijećem usuglašen je prijedlog Cjelovite analize stanja te Strateškog razvojnog okvira s popisom prioriteta javnih politika, posebnih ciljeva i mjera i isti su već u postupku vrednovanja od strane evaluatora. Radi se o obveznim sastavnim dijelovima nacrta Strategije.
Osim toga, provedeni su propisani koraci u postupku izrade SRUP-a. Potpisan je Sporazum o suradnji tijekom izrade i provedbe Strategije razvoja Urbane aglomeracije Zagreb za financijsko razdoblje 2021. – 2027. godine. Ishođeno je mišljenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja da nije potrebno provesti postupak strateške procjene utjecaja na okoliš Strategije. Osnovano je Partnersko i Koordinacijsko vijeće Urbane aglomeracije Zagreb i održane su konstituirajuće sjednice. Gradska skupština Grada Zagreba usvojila je Zaključak o donošenju Komunikacijske strategije i komunikacijskog akcijskog plana SRUP-a Zagreb za razdoblje do kraja 2027.
“Trenutno je”, navodi se u odgovoru ureda gradonačelnika, “u tijeku prikupljanje podataka o prijedlozima aktivnosti, programa i projekata za Akcijski plan te prijedlozima strateških projekata Urbane aglomeracije Zagreb, nakon čega se može pristupiti dovršetku nacrta Strategije i Akcijskog plana”.
Klizimo li u novo kašnjenje?
Zanimalo nas je i može li postavljanje kraja veljače za rok izrade ovih dokumenata spriječiti gradske vlasti da se na vrijeme odazovu na Javni poziv za ITU mehanizam i da rano povuku sredstva za obnovu. Odgovaraju da vremena ima. Poziv je objavljen 15. prosinca 2022. godine, uz rok za podnošenje prijava do 28. veljače 2023. godine.
Sve aktivnosti izrade SRUP-a “prate propisanu zakonsku regulativu i smjernice Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU i prijava će biti dostavljena u roku objavljenom u Pozivu”, pišu iz Tomaševićevog ureda.
Sto godina lutanja Gradske knjižnice
Uređenje Paromlina neće zatvoriti samo veliko poglavlje truljenja tog industrijskog spomenika. Kako nam piše Janja Maras, viša knjižničarka i stručna suradnica za odnose s javnošću Knjižnica Grada Zagreba, kampanja za izgradnju nove zgrade Gradske knjižnice traje već više od 10 godina i pokrenuta je s ciljem rješavanja stoljetnog problema neadekvatnog smještaja središnje narodne knjižnice.
Problem je opisan u Programskoj osnovi za novu Gradsku knjižnicu u Zagrebu, kao i prostorne potrebe knjižnice. Taj dokument je poslužio kao osnova javnog natječaja na kojemu je pobijedio studio UPI-2M. Ondje je precizno objašnjeno i na koji način bi nova zgrada funkcionirala, da bi smjestila građu od preko pola milijuna jedinica i cjelokupnu Bibliobusnu službu.
Danas se Gradska knjižnica nalazi u prostoru Starčevićevog doma površine 2.560 metara kvadratnih u koji je smještena 1995. godine. To je “treći dom” Knjižnice – prvi je bio u zgradi u Kamenitim vratima u kojem je osnovana, a drugi, pedeset godina privremeni, u Novinarskom domu.
Zbog toga je grad Zagreb još 1961. godine, kada je imao 455.921 stanovnika, planirao izgradnju prostora od 7.357,25 m² na prostoru uz današnju Skupštinu Grada. Kako je broj stanovnika u grad do 2011. porastao do 790.017, u KGZ-u su smatrali da je potrebno osigurati zgradu minimalne površine 20.000 m².
Zbog manjka prostora, dvije trećine fonda knjižnice nalazi se izvan zgrade, a samo 2% fonda u otvorenom je pristupu neposredno dostupno korisnicima.
Maras podsjeća da nova zgrada nije rješenje samo za knjige i časopise. Ona će pružati još dvije važne usluge.
“S jedne je strane podrška građanima, kompanijama, administraciji, regiji s digitalnim referentnim izvorima i uslugama te komunikaciji s korisnicima, a s druge strane osiguravala bi fizički prostor za susrete, učenje, rad sa svim dobnim i interesnim skupinama građana, bogati kulturni program, prostor za lokalnu zajednicu, udruge, kulturne i amaterske skupine”.
Osim što će biti otvorena svim građanima i nuditi besplatno raznovrsne sadržaje, knjižnica Paromlin će, nada se Maras, postati urbano središte, turistička atrakcija i prostor intenzivnog javnog života.
