Razotkriveno

Alemku Markotić i Novu TV upetljali u izmišljenu međunarodnu zavjeru farmaceutskog lobija

Foto: foto HINA/ Daniel KASAP/ dk

Portal Logično u članku koji potpisuje Mislav P. tvrdi da su hrvatski mediji i stručnjaci dio međunarodne zavjere farmaceutske industrije, smišljene s ciljem da se građanima uskrati jednostavna i dostupna terapija protiv Covida-19, a kako bi netko zaradio na skupljim i lošijim lijekovima.

U tekstu portala Logično dijelom ove navodne međunarodne zavjere proglašavaju se dr. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti u Zagrebu, kao i televizijska kuća Nova TV. Teza o zavjeri počiva na više činjenično netočnih tvrdnji, kojima ćemo se baviti u nastavku.

Primarna tvrdnja portala Logično jest da se lijek remdesivir promovira za tretiranje Covida-19, iako se radi o lošijem i skupljem rješenju od klorokina. Remdesivir se u tekstu portala Logično (arhiviranom ovdje) naziva „kontroverznim, skupim i dokazano opasnim“, i to samo dva dana nakon što je postao prvi lijek protiv Covida-19 odobren za korištenje u Europskoj uniji.

Izvrtanje teza

Remdesivir je lijek izvorno namijenjen liječenju ebole, a dobio je uvjetno odobrenje za korištenje. Uvjetno odobrenje je mehanizam stvoren da omogući bržu dostupnost lijekova u hitnim situacijama u kojima je ugroženo javno zdravlje, kao što je slučaj s pandemijom koronavirusa.

Europska agencija za lijekove (EMA) u svojem je priopćenju uz preporuku ovoga lijeka za tretman oboljelih od Covida-19, istaknula kako im ovaj mehanizam omogućuje da lijek preporuče i kada ne raspolažu u potpunosti svim podacima – ako su koristi veće od rizika. Tu je navedeno i kako je remdesivir na tržištu EU prisutan od 3. srpnja pod nazivom Veklury, a terapija je intravenozna, u bolničkim uvjetima.

O tom je lijeku, nakon što je odobren za korištenje u EU, javno govorila i dr. Markotić. Portal Logično, međutim, tvrdi da Alemka Markotić u Dnevniku Nove TV od 4. srpnja (od 00:12:30), obmanjuje javnost i daje važnost „kontroverznom, skupom i dokazano opasnom lijeku protiv koronavirusa“ koji „nije dovoljno ispitan, a dobio je ubrzano odobrenje i uzrokuje ozbiljne nuspojave“.

Kao dokaz toj tvrdnji, poziva se na kontroverznog francuskog liječnika Didiera Raoulta (o kojem je Faktograf već pisao ovdje) i njegove tvrdnje o remdesiviru. Raoult, naime, tvrdi da je on već pronašao lijek za Covid-19, mnogo djelotvorniji od ovoga koji je sad odobren za korištenje u EU.

Njegova kritika remdesivira bazirana je na dvije rane studije; jednoj objavljenoj u travnju 2020. u magazinu The Lancet i drugoj objavljenoj u svibnju u New England Journal of Medicine.

Radi se o inicijalnim studijama, kako je objašnjeno u članku New England Journal of Medicine, koje obično otvaraju više pitanja nego što mogu ponuditi odgovora, a prve rezultate odlučio je objaviti američki Nacionalni institut za alergije i infekcijske bolesti (NIAID) kako bi pristup intravenoznoj terapiji remdesivirom omogućili većem broju ljudi. Klinička ispitivanja nastavljaju se, a napredak je moguće pratiti i na stranici farmaceutske tvrtke Gilead koja proizvodi lijek.

Promoviraju nedokazan i potencijalno opasan lijek

Učinak remdesivira trenutno ispituje 8 studija od kojih 3 financira Gilead (7.652 ispitanika), jednu Hoffmann-La Roche (450 ispitanika), dvije NIAID (1.832 ispitanika), jednu Svjetska zdravstvena organizacija kroz program Solidarity trial (ukupno oko 5.000 ispitanika) i još jednu Institut National de la Santé Et de la Recherche Médicale, France (3100 ispitanika). Do sada je utvrđeno kako remdesivir skraćuje trajanje zaraze s 15 na 11 dana, a što onda skraćuje i vremenski interval u kojem je oboljeli zarazan za druge.

Umjesto lijeka za koji EMA tvrdi da koristi od terapije nadilaze moguće rizike od nuspojava, portal Logično zagovara „jeftinu bi-terapiju klorokinom i azitromicinom“. Žestoki zagovornik tretiranja Covida-19 klorokinom je spomenuti kontroverzni francuski liječnik Didier Raoult, poznat po ekscentričnim, diskreditiranim i neutemeljenim tvrdnjama. Njegove su se tvrdnje o učinkovitosti klorokina, međutim, proširile digitalnim prostorom nakon što ih je počeo propagirati i predsjednik SAD-a Donald Trump.

Dr. Raoult tvrdi da je učinkovitost njegove „jeftine terapije“ potvrđena njegovom studijom iz ožujka ove godine, no njene rezultate su u međuvremenu doveli u pitanje brojni znanstvenici, upozoravajući na niz propusta u načinu na koji je istraživanje provedeno.

International Journal of Antimicrobial Agents koji je izvorno objavio studiju se od nje kasnije ogradio, navodeći kako ne zadovoljava standarde. Međutim, dr. Raoult je u međuvremenu stekao međunarodnu prepoznatljivost, a o klorokinu se počelo neutemeljeno govoriti kao “čudotvornom lijeku”.

The Washington Post u opsežnoj analizi pokazao je kako su netočne i neutemeljene tvrdnje o efikasnosti klorokina protiv Covida-19 postale viralne na društvenim mrežama. Jedan od rezultata Raoultovog neutemeljenog promoviranja klorokina za tretiranje Covida-19 je nestašica ovog lijeka, koji je potreban brojnim pacijentima za tretiranje lupusa, reumatoidnog artritisa i drugih autoimunih bolesti.

Uzimanje lijeka bez nadzora liječnika opasno je i zbog mogućih nuspojava – ubrzanog srčanog ritma, problema s krvožilnim i limfnim sustavom, oštećenja bubrega te zatajenja funkcije jetre – na što su upozorile EMA i američka agencija za lijekove FDA. Istraživanje portala za provjeru činjenica Snopes, također je opovrglo da postoje dokazi o učinkovitosti terapije klorokinom i azitromicinom, a istu temu je višekratno obrađivao i Faktograf (1, 2).

Početkom lipnja Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) prestala je s kliničkim ispitivanjem derivata klorokina, hidroksiklorokina i azitromicina u terapiji oboljelih od Covida-19 jer studije nisu pokazivale da ima značajan učinak na u smanjenju smrtnosti pacijenata.

Prije tjedan dana na stranicama International Journal of Infectious Dideases objavljeni su rezultati novih kliničkih ispitivanja prema kojima hidroksiklorokin, u kombinaciji s azitromicinom ili bez, ipak utječe na smanjenu stopu smrtnosti pacijenata, a istu studiju objavio je i Science Direct. Ipak, ravnatelj odjela infektivnih bolesti bolnice Henry Ford koji je vodio istraživanje, dr Marcus Zervos, upozorio je kako se rezultati odnose isključivo na terapiju provođenu u bolničkim uvjetima i rezultate je potrebno provjeriti dodatnim ispitivanjima.

Tko je kome vlasnik?

Nadalje, portal Logično proziva novinarku Nove TV za sudjelovanje u nekakvoj medijskoj zavjeri s ciljem da se promovira remdesivir, a građanima onemogući pristup navodno kvalitetnijem klorokinu. Iza svega bi trebao stajati farmaceutski lobi koji je zapravo, kako tvrde, prikriveni vlasnik Nove TV. Ovakvu argumentaciju, međutim, nije moguće potkrijepiti relevantnim činjenicama.

Portal Logično, naime, ispravno identificira da je vlasnik Nove TV (kao i televizije N1) kompanija koja se zove United Group. Iz te činjenice, međutim, izvlače neutemeljen zaključak da je United Group zapravo u vlasništvu istog investicijskog fonda koji posjeduje i Gilead, farmaceutsku kompaniju koja proizvodi remdesivir.

Za početak, portal Logično pogrešno navodi da su vlasnici Gileada investicijski fondovi The Vanguard Group, Capital Research & Management i BlackRock.

Ova tri fonda samo su najveći pojedinačni vlasnici Gileadovih dionica. Gilead je, naime, kompanija čijim se dionicama trguje na burzi. Tri navedena fonda zajedno posjeduju tek nešto više od 20% dioničkog udjela: Vanguard ima 8,04%, Capital Research & Management 7,65%, a BlackRock 5,29% Gileadovih dionica.

United Group je, pak, u vlasništvu britanskog investicijskog fonda BC Partners. Portal Logično upućuje čitatelje na Wikipedijsku natuknicu ove kompanije kao dokaz u prilog tezi o vlasničkoj povezanosti Gileada i Nove TV. Među suvlasnicima BC Partnersa je, naime, investicijski fond Blackstone, poslovno povezan s BlackRockom, fondom sličnog imena koji drži nešto više od 5% dionica u Gileadu.

Blackstone u fondu BC Partners, u čijem vlasništvu je firma koja posjeduje i Novu TV, također ima manjinski udio: posjeduje 10 do 15 posto dionica, nedovoljno za samostalno donošenje odluka ili upravljanje kompanijom (Investopedia, Financial Times).

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.