Prečeste izmjene mjera za poticanje i očuvanje zaposlenosti teško prate i oni koji ih donose

Gabrijela Galić

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) od početka godine održalo je 14 sjednica, a na gotovo svakoj od njih mijenjane su, privremeno obustavljane pa reaktivirane, dopunjavane ili donošene nove mjere, prije svega usmjerene na očuvanje zaposlenosti u krizi uzrokovanoj pandemijom bolesti Covid-19.

Tako je u sedam mjeseci 2020. godine održano više sjednica Upravnog vijeća HZZ-a nego u godinama teške ekonomske krize. U 2011. (od kada su dostupni podaci na mrežnim stranicama HZZ-a) održano je devet sjednica, dok je u 2012., prema podacima iz arhive HZZ-a, održano njih 11. Tijekom cijele 2013. i 2014. godine održano je po 14 sjednica, a u 2015 godini 12.

Donošenje uvjeta za korištenje mjera aktivne politike zapošljavanja te praćenje i razmatranje stanja i kretanja na tržištu rada među najvažnijim je poslovima kojima se Upravno vijeće HZZ-a bavi. Među sedam članova tog tijela predstavnici su poslodavaca, sindikata, zaposlenih u HZZ-u, Vlade te nezaposlenih. U aktualno Upravno vijeće, koje je imenovano 14. travnja, još uvijek nije imenovan predstavnik udruga nezaposlenih.

Mjere za potporu poslodavcima u koronakrizi ponekad su mijenjane na tjednoj bazi

Iako su svjesni da je posebna gospodarska situacija iziskivala i izvanredne reakcije, i poslodavci i sindikati se slažu kako tako učestale izmjene mjera predstavljaju problem i za korisnike (poslodavce i radnike), ali i savjetnike HZZ-a. Naime, svi oni teško mogu pratiti što je u kojem trenutku aktualno od mjera i koji se uvjeti trebaju ispuniti da bi se koristilo pomoć, pa teško mogu i savjetovati svoje korisnike.

„Mjere za zapošljavanje kreirane za potporu poslodavcima tijekom krize izazvane koronom od ožujka, kada su uvedene više puta su mijenjane, ponekad i tjedno. S jedne strane, dobro je pohvaliti takav pristup u kojem Vladina tijela pokazuju spremnost odmah mijenjati ono što se pokazalo teško provedivim pa makar se mjera provodila i u kraćem razdoblju“, navodi Anny Brusić, direktorica Udruge malih i srednjih poslodavaca Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) koja u Upravnom vijeću HZZ-a predstavlja poslodavce.

Mjere Covid-19 koje su u ožujku prvi puta stvarane, kako navodi Anny Brusić „izazivale su brojne nedoumice i poduzetnicima i nama kao instituciji kojoj su se poslodavci obraćali za pomoć, ali i Zavodu za zapošljavanje“. Tako je HUP na adresu HZZ-a i više puta tjedno slao setove pitanja i prijedloge od strane poduzetnika.

Da je zbog učestalih izmjena mjera, kako aktivne politike zapošljavanja, tako i aktualnih mjera Covid-19 u stalnoj borbi s HZZ-om navodi Ana Milićević Pezelj, izvršna tajnica za socijalni dijalog i javne politike Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i predstavnica sindikalnih centrala u Upravnom vijeću HZZ-a.

„Njima mjere ne izdrže ni godinu dana i te učestale izmjene sada već predstavljaju kontinuirani fight kojeg vodim na Upravnom vijeću“, navodi Ana Milićević Pezelj.

U godinama prijašnje krize izazvane ekonomskim razlozima, a ne zdravstvenim kao što je slučaj kod pandemije koronavirusa, mjere aktivne politike zapošljavanja također su doživljavale izmjene, ali ipak rjeđe.

Izmjene otežavaju provođenje

Tijekom cijele 2011. godine održano je devet sjednica Upravnog vijeća HZZ-a, a na samo jednoj je došlo do korekcija mjera aktivne politike zapošljavanja. Već iduće godine broj korekcija raste.Tako su mjere u 2012. godini mijenjane pet puta, odnosno bile su predmet svake druge sjednice Upravnog vijeća. Godinu dana kasnije mijenjane su četiri puta, dok su u 2014. godini izmjene provedene pet puta, odnosno gotovo na svakoj trećoj sjednici.

I u 2015. godini mjere su mijenjane pet puta. No, kako je u toj godini ukupno bilo manje sjednica, tako su promjene izglasavane na gotovo svakoj drugoj sjednici.

Ovogodišnji rezultat je, za sada, 14 sjednica – 11 izmjena mjera u nadležnosti HZZ-a.

„Mjere nisu Sveto pismo, ali je problem tih čestih izmjena što ih ni savjetnici HZZ-a koji bi korisnicima trebali dati cjelovitu informaciju, ne mogu provoditi“, navodi Ana Milićević Pezelj, dodajući kako takav način rada na kraju predstavlja problem za korisnike, radnike, ali i savjetnike HZZ-a. U konačnici to znači i da su mjere teško provedive.

Na to ukazuje i Anny Brusić ističući kako „takva dinamika čestih izmjena mjera, nikome ne odgovara – niti poduzetnicima, niti državnoj instituciji jer su stalne promjene i izmjene mjera teško provedive“.

Kreiranje mjera bez dijaloga

Jedan od problema je i činjenica da su od ožujka gotovo sve sjednice Upravnog vijeća HZZ-a obavljene na daljinu, pisanim putem.

„Svakako bi pomoglo da se o mjerama moglo više raspravljati, tim prije što administrativni vokabular u opisu često izaziva nedoumice“, navodi Anny Brusić. Tako se i među samim članovima Upravnog vijeća često događalo da različito tumače mjere.

„To je kao da si očitovanje bacio u bunar“, ocjenjuje način donošenja mjera Ana Milićević Pezelj, navodeći kako se o mjerama ne može odlučivati bez razgovora i argumentirane rasprave. I ona ukazuje na vokabular i konstrukcije koje se koriste u opisu mjera, a koje su teško razumljive.

Kao samo jedan od primjera načina donošenja mjera navodi mjeru samozapošljavanja koja je za tekuću godinu kreirana u prosincu te su „visine potpora regionalno prilagođene“. Ta je mjera u ožujku bila privremeno suspendirana, ali je u srpnju ponovo aktivirana s izmijenjenim uvjetima.

„Ukinuli su regionalne potpore, a među ostalim, stimuliraju samozapošljavanje u građevinarstvu umjesto da se stimulira samozapošljavanje u područjima koja donose dodanu vrijednost“, navodi Ana Milićević Pezelj. Dodaje kako nije bilo interesa da se odluka o mjeri samozapošljavanja odgodi dok se Upravno vijeće ne sastane „licem u lice“, tim više jer je pitanje tko će se u aktualnoj situaciji samozaposliti. Kako rasprave o predloženim izmjenama nije bilo, izuzme li se pisano očitovanje – što je praksa duži niz mjeseci – tako ni ta odluka, kao ni sve ranije, nije dobila suglasnost sindikalne strane.

U narednim mjesecima za očekivati je nastavak korekcija mjera za poticanje i zadržavanje zaposlenosti, a s obzirom da koronakriza ne jenjava. Koliki je stvarni doseg mjera do sada provedenih i onih koje će eventualno uslijediti, u konačnici, može pokazati evaluacija mjera. No, to se ne radi redovito, a zadnja evaluacija mjera aktivne politike zapošljavanja je obavljena za razdoblje od 2010. do 2013. godine.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"