Dugogodišnje najave gašenja Rafinerije nafte Sisak polako idu prema ostvarenju te se to postrojenje INA-e više neće baviti klasičnom preradom nafte. Proces restrukturiranja tvornice, sudeći prema odgovoru na upit kojeg smo dobili iz INA-e, ubrzala je pandemija koronavirusa i lošiji poslovni rezultati u prvom polugodištu 2020. godine u odnosu na isto razdoblje lani.
INA: Restrukturiranje će obuhvatiti do 250 zaposlenika
„Točno je da su pokrenute organizacijske promjene s obzirom na okolnosti poslovanja te se očekuje da će restrukturiranje obuhvatiti do maksimalno 250 zaposlenika“, navode iz INA-e. Naime, na više adresa, pa tako i na našu redakciju, stigla je informacija o namjeri otpuštanja većine radnika rafinerije u Sisku te se na listi viška našlo gotovo 300 radnika koji bi s prvim danima listopada trebali ostati bez posla. Namjeru smanjivanja broja zaposlenih u INA-i potvrđuju, ali o vremenskom okviru ne govore.
Točan broj radnika koji će ostati bez posla bit će „poznat nakon što se iscrpe sve ostale mogućnosti, poput potencijalnog razmještaja radnika na druga radna mjesta unutar INA Grupe“. Restrukturiranje se, kako navode u toj kompaniji, odnosi na organizacijske jedinice u kojima je „zbog promjene okolnosti poslovanja, smanjen opseg aktivnosti te je potreban manji broj izvršitelja“.
U Rafineriji nafte Sisak, kako navode iz INA-e, restrukturiranje će obuhvatiti radnike koji su već dulje vrijeme oslobođeni od obaveze rada zbog smanjenih poslovnih aktivnosti. Pritom napominju kako planiraju otvoriti 40-ak novih radnih mjesta u Logistici na Ininoj lokaciji u Sisku, pa se „očekuje interni razmještaj i zbrinjavanje dijela radnika obuhvaćenih budućim viškom“.
Nakon aktualnog restrukturiranja „više od 200 radnika koji ostaju raditi na lokaciji bit će zaduženo za provedbu aktivnosti industrijskog centra, konzervacije te raditi na pripremi budućih projekata”.
„INA je znatno pogođena krizom uzrokovanom padom cijena i potražnje u vrijeme zastoja zbog pandemije koronavirusa. Radi se o krizi globalnog karaktera koja je pogodila sve naftne i plinske kompanije te su one uvelike reagirale na isti način, odnosno vlastite troškove i ulaganja prilagodile su situaciji na tržištu. Nastavno na takvu situaciju te na očekivani spori oporavak industrije, kompanija kontinuirano poduzima operativne i financijske mjere usmjerene na stabilizaciju i održivost poslovanja“, navode iz INA-e.
INA u prvoj polovici godine bilježi značajan gubitak
Ta je kompanija prema podacima konsolidiranog i nerevidiranog financijskog izvještaja prvo polugodište 2020. godine završila s neto gubitkom od 965 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju prošle godine ostvarila dobit od 188 milijuna kuna (Jutarnji list).
No, i bez lošijeg poslovnog rezultata Sisačka rafinerija ne bi preživjela, a o njenom se gašenju govori godinama. Još 2014. godine Sisačko-moslavačka Županija tražila je od Vlade da poduzme sve kako bi se spriječilo njeno zatvaranje. Godinu dana kasnije u Rafineriji su krenule „organizacijske promjene u poslovanju“, odnosno otpuštanja dijela radnika (net.hr, net.hr).
Rafinerija u Sisku bila je i predmetom predizborne kampanje 2016. godine.
„Tko dopusti zatvaranje rafinerije u Sisku i tko pridonese takvom razvoju situacije, mora ga se proglasiti nacionalnim izdajnikom. (…) Prije ćemo se prestati baviti politikom nego dopustiti zatvaranje“, poručivao je tada HDZ-ov Goran Marić (N1) koji je do ljeta 2019. godine bio ministar državne imovine.
Gašenje klasične proizvodnje nafte u tom postrojenju te koncentraciju na preradu sirove nafte u Riječkoj rafineriji, INA je najavila 2018. godine, donoseći program “INA R&M Novi smjer 2023.“. Tada se objašnjavalo i da djelatnost Rafinerije i marketing godišnje donose minus od oko milijardu kuna.
Već od početka te godine radnici Rafinerije nafte Sisak su prosvjedovali pa je i tristotinjak radnika na Markovu trgu Vladi izvikivalo „Ne damo rafineriju“. Tadašnja predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović poručivala je kako bi za Sisak zatvaranje Rafinerije bila „katastrofa“ (net.hr, lider.media).
Radnici su s prosvjedima nastavili i početkom 2019. godine u Sisku. Ministar državne imovine Goran Marić tada je poručio da iako se zalaže da se rafinerija ne zatvara ni Vlada, a niti on kao ministar ne mogu ništa učiniti jer je to odluka Uprave (Jutarnji list).
Rafinerija bila zadnja linija obrane industrijskog Siska
Grad Sisak ima nešto više od 47,7 tisuća stanovnika, a prema zadnjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u gradu je nezaposleno preko 3.000 osoba. Uz propalu Željezaru koja je zapošljavala preko tisuću radnika i zatvorena je 2011. godine, Rafinerija je svojevrsni simbol tog nekadašnjeg centra teške industrije pa ne čudi da gotovo sve prosvjede protiv zatvaranja tog postrojenja prate poruka o Rafineriji kao zadnjoj crti obrane Siska.
Tragom tih poruka INA godinama, komentirajući poslovne procese u Sisku, navodi kako taj grad ne napušta. I sada, kada se očekuje veliki val otpuštanja poručuje kako „nikada neće napustiti Sisak“ te da u okviru usvojenog programa poslovanja rade na transformaciji rafinerije u industrijski centar.
„Tako je, osim logističkog centra, na lokaciji u tijeku izgradnja postrojenja za proizvodnju bitumena. Analiziraju se i druge profitabilne mogućnosti, kao što su solarna elektrana, za što je ishođena građevinska dozvola te projekt biorafinerije“, navode iz INA-e. Podsjećaju kako je biorafinerija prijavljena za strateški investicijski projekt te je u pripremi dokumentacija za prijavu na Investicijski fond Europske unije. Ta bi tvornica trebala otvoriti oko 120 radnih mjesta te „do 1000 indirektnih radnih mjesta povezanih uz logistiku i poljoprivredni lanac u Sisku i okolici“.
*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
