Faktograf.hr

Samo činjenice

Snop svjetlosti beskontaktnog toplomjera ne nanosi štetu mozgu

Foto: Hina - EPA/FEHIM DEMIR

Na društvenim mrežama širi se dezinformacija da mjerenje temperature beskontaktnim toplomjerima oštećuje pinealnu žlijezdu, a upozorenje o navodnoj štetnosti pripisuje se neimenovanoj medicinskoj sestri iz Australije.

Objava je izazvala brojne reakcije i prenesena je u više varijacija (arhivirani primjeri 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7), a riječ je o doslovnom (strojnom) prijevodu statusa koji se širi po engleskom govornom području (arhivirano ovdje).

Je li pametno ciljati infracrvenu lasersku svjetlost na pinealnu žlijezdu?” pita se u tekstu objave, bez objašnjenja kako bi točno ta svjetlost djelovala na objekt mjerenja.

Beskontaktni toplomjeri ne emitiraju infracrveno zračenje

Vjerojatna premisa da bi beskontaktni toplomjer emitirao infracrveno zračenje potpuno je pogrešna. Kako su objasnili iz Agencije za lijekove i medicinske proizvode RH (HALMED), beskontaktni toplomjeri mjere temperaturu pomoću ugrađenog senzora ili detektora koji infracrveno zračenje emitirano s površine predmeta kojem se mjeri temperatura, tj. ljudskog tijela, pretvaraju u električni impuls razmjerno količini infracrvenog zračenja koje je usmjereno i apsorbirano na senzore.

Beskontaktni toplomjeri ne emitiraju infracrveno zračenje jer bi time poništili svoju svrhu. Naime, energija infracrvenog zračenja dobro se apsorbira i pri dodiru s površinom tijela došlo bi do pretvorbe energije koja bi se očitovala zagrijavanjem tijela. Mjerenje temperature tijela emitiranjem infracrvenog zračenja u smjeru tijela bi povećavalo temperaturu tijela čime se gubi smisao mjerenja”, poručuju iz HALMED-a.

Uz pomoć snopa svjetlosti olakšava se pozicioniranje toplomjera

Objašnjavaju i da beskontaktni toplomjeri često emitiraju svjetlosni snop vidljivog spektra male snage koji se na tijelu prikazuje u obliku točkice, kako bi se olakšalo pozicioniranje senzora u odnosu na tijelo, “te jednako kao ni dnevno svjetlo ili umjetna rasvjeta kojoj smo izloženi nema nikakav štetan učinak na tijelo”. Emitirano svjetlo vidljivog spektra nema nikakvog učinka na mjerenje, pojašnjavaju.

Upitali smo i za komentar na tvrdnju da se preciznija temperatura tijela očitava s ručnog zgloba, a ne s čela.

“Beskontaktni toplomjeri će davati najbolje rezultate ako se koriste strogo sljedeći proizvođačevu uputu za uporabu koja je uz toplomjer isporučena. Ako je proizvođač primjerice predvidio uporabu na način da se temperatura mjeri na čelu to znači da je toplomjer ispitan samo za takvo mjerenje i ne mora davati pouzdane rezultate na drugim dijelovima tijela. Svi toplomjeri moraju biti ispitani prije stavljanja na tržište u odnosu na zahtjeve usklađenih normi, a normama su dozvoljena odstupanja +/- 0,2°C izmjerene vrijednosti u odnosu na stvarnu temperaturu tijela što je navedeno u svakoj uputi za uporabu i što valja uzeti u obzir prilikom interpretacije rezultata mjerenja”, kažu u HALMED-u.

Dodaju i da je na tržištu RH dostupno više od 40 različitih beskontaktnih toplomjera za mjerenje tjelesne temperature, od 14 različitih proizvođača.

Ranije dezinformacije o beskontaktnim toplomjerima

Ovu su dezinformaciju razotkrili brojni fact-checking portali (1, 2, 3, 4, 5), budući da se brzo proširila svijetom. Svi napominju da laserski termometri koji se koriste za mjerenje temperature ne emitiraju infracrveno zračenje, nego ga očitavaju.

Shodno tome, napominju da se mjerenjem temperature beskontaktnim toplomjerima ne stvara zračenje koje bi oštetilo pinealnu žlijezdu. No, čak i kad bi do tog zračenja došlo, pinealna žlijezda se nalazi preduboko u mozgu da bi je zračenje doseglo, kako je za AFP objasnila Gabrielle Girardeau, neuroznanstvena istraživačica s francuskog Instituta Inserm.

Podsjetimo da je Faktograf već razotkrio slične dezinformacije: štapićima za uzimanje uzoraka ne dolazi se kroz nos do mozga da bi “postao podložan utjecajima”, a beskontaktni toplomjeri se koriste jer su sigurni i praktični, nisu “simbol porobljavanja”.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.