Štapićima za uzimanje uzoraka ne dolazi se kroz nos do mozga da bi “postao podložan utjecajima”

Melisa Skender

Pod egidom „Zanimljivo razmisljanje !!!“ [sic] na portalu Mreza.com, koji se predstavlja kao regionalni magazin, objavljen je tekst (arhiviran ovdje) pun netočnosti o testiranju na koronavirus, a koje su utemeljene na pogrešnoj pretpostavci da je štapićem za uzimanje uzorka moguće doprijeti do mozga i učiniti ga podložnim na različite utjecaje.

Ista objava dijeli se i grupama na Facebooku (1, 2), a obiluje neispravno navedenim medicinskim terminima i pogrešnim prikazom anatomije nosa.

Najprije, “hemato-encefalitička pregrada”, kako ju opisuje nepoznati autor „zanimljivog razmišljanja“, zapravo je hematoencefalna pregrada ili krvno-moždana barijera. Njezina je funkcija doista zaštita mozga od štetnih tvari iz krvotoka, ali ne nalazi se u „dubini lubanje“ nego na unutarnjoj stijenki i oko krvnih kapilara u mozgu.

Tek krajem 2019. znanstvenici su dokučili kako doprijeti do ove barijere i učiniti ju propusnom kako bi terapije za Alzheimerovu bolest, Parkinsonovu bolest ili pak lijekovi za tumore mogli ciljano djelovati i na mozak.

Netočno je, dakle, da ju je moguće probiti štapićem za uzimanje uzorka iz nosne šupljine.

Odakle se uzima bris nosa

Do mozga je, iz nosne šupljine, moguće doći samo putem sfenoidnog sinusa do kojeg se dolazi iz gornje nosne školjke. Kroz njega se može kirurški pristupiti i na hipofizu, što je iznimno važno pri operaciji tumora te žlijezde (Fanghänel J, Pera F, Anderhuber F, Nitsch R. Waldeyerova anatomija čovjeka).

Bris iz nosa za mikrobiološke pretrage uzima se, međutim, iz donje nosne školjke.

Prema uputama za uzimanje obriska nazofarinksa za testiranje na SARS-CoV-2 objavljenima na stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar, štapić za uzorkovanje uvlači se u nosnicu uz donji desni hodnik do nazofarinksa, odnosno nosnog ždrijela. Nakon toga štapić se zarotira par puta kako bi se uzeo bris s nosnog ždrijela što može biti neugodno, pa i bolno iskustvo, ali svakako neće dovesti do upale mozga.

Zašto je potrebno štapić gurnuti „kroz nos da bi se tu uzeo uzorak“, pitanje je na koje odgovara doc. dr. sc. Tomislav Meštrović, dr. med., specijalist medicinske mikrobiologije s parazitologijom na portalu Pliva zdravlje.

Bris nazofarinksa ili nosnog ždrijela, naime, najpouzdaniji je u dokazivanju kliconoštva i stoga je osnovni uzorak za testiranje na Covid-19.

Testiranjem se ne unosi virus u tijelo

Da se testovima u ljude umeće Covid-19 stara je dezinformacija koju je Faktograf već razotkrio ovdje i ovdje, a čemu služi testiranje kao epidemiološka mjera objašnjeno je i na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Testiranje je, objašnjava se u ovom dokumentu, prije svega, ali ne isključivo, usmjereno na osobe koje su počele razvijati simptome ili su unutar 48 sati imale kontakt procijenjen od epidemiologa kao rizičan.

Negativan test u tim okolnostima nije jamstvo da osoba neće postati zarazna za koji dan.

Pinealna žlijezda u ovom se konstruktu spominje u ezoteričnom kontekstu u kojem ju često spominju pobornici alternativnog pristupa znanstvenim činjenicama (primjer ovdje).

Riječ je o neuroendokrinoj žlijezdi veličine zrna riže, kako je opisano u znanstvenom radu objavljenom u Hrvatskom pedijatrijskom časopisu 2010. godine. Smještena je duboko u mozgu, i svakako ju je nemoguće dosegnuti štapićem kroz nos. Njezine funkcije i utjecaj na fiziološke procese i dalje se istražuju.

Pregled razotkrivenih dezinformacija o koronavirusu pratiti možete na blogu Faktografa.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Provjera točnosti"