Faktograf.hr

Samo činjenice

Tajne, QAnon zavjere i napetosti u tjednima uoči američkih predsjedničkih izbora

EPA/CRAIG LASSIG

Svi imamo tajne, i vi i ja, i vaš partner i moji prijatelji. U nekoliko trenutaka zacijelo biste se bez previše razmišljanja prisjetili barem nekoliko tajni koje vrlo pažljivo čuvate, a to znači da ste normalni i zdravi, jer, izračunali su pedantno američki istraživači, odrasla osoba u prosjeku čuva trinaest tajni, od kojih pet nikada nikome nisu otkrivene.

Možda je vaša tajna odličan recept za buhtle, pijana avantura za jednu noć, ukradenih tisuću kuna ili tajni profil na Facebooku i nekoj drugoj društvenoj mreži. Upravo internetu i računalima povjeravamo najviše naših tajni zanemarujući da poslužitelji svjetske mreže sve pamte i pohranjuju, te se uvijek nekako naivno iznova začudimo kada hakeri ukradu naše poslovne ili osobne podatke i privatne fotografije.

Vjerojatno se tako osjećao i uspješan školovani računalni stručnjak iz američke savezne države New Jersey kada je početkom rujna otkriven njegov tajni i uzbudljiv paralelni internetski život.

Tajni život Jasona Gelinasa

Jason J. Gelinas iz New Jerseyja stoji iza internetske stranice qmap.pub putem koje su vrlo uspješno širene poruke QAnon zajednice, utvrdila je fact checking organizacija Logically sa sjedištem u Velikoj Britaniji. Analizirajući podatke o qmap Internet stranici i niz drugih prikupljenih informacija, kolege iz Logically (kao i Faktograf, Logically je članica IFCN, International Fact Checking Networka, međunarodne mreže organizacija posvećenih fact checkingu) uspjeli su locirati internetski poslužitelj, adresu i još niz pojedinosti koje su direktno upućivale na Jasona Gelinasa.

Četrdesetosmogodišnji Gelinas je inače zaposlen na poziciji višeg potpredsjednika i informatičkog stručnjaka u Citibank, jednoj od najvećih američkih banaka, koja među ostalim djeluje i na području Istočne Europe (u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj). Poslodavac Citibank je Gelinasa poslao na prisilni (ali i plaćeni) godišnji odmor dok traje interna istraga jer se smatra da je djelovanjem u korist QAnon zajednice prekršio određena pravila iz ugovora o radu.

Kriminalne odgovornosti nema, ali je ponešto uzdrman jedan od stupova na kojima buja QAnon kult. Jason Gelinas, čija je Internet stranica bilježila više milijuna posjeta mjesečno, novinarima je odbio odgovarati na pitanja te je, noseći šiltericu s američkom zastavom, kazao da je QAnon “domoljubni pokret za spas države.

Jason, razjasnimo odmah, nije misteriozni Q, ali njegova je internetska stranica bila izuzetno važna za masovnost pokreta jer je poruke prenosila i prezentirala pregledno kako se na njoj mogli snalaziti sve generacije posjetitelja. Naime, Q koristi opskurne i konfuzne forumske stranice na kojima je dozvoljeno anonimno objavljivati bilo što (kao što je 8kun), no takve “imageboard” stranice obiluju ekstremnim i eksplicitnim sadržajima svih vrsta koji nisu prikladni i ugodni širokoj publici.

Gelinas je u tome prepoznao priliku i postao posrednik u prenošenju Q poruka, pritom zarađujući oko 20 tisuća kuna mjesečno od dobrovoljnih priloga posjetitelja. Redovita plaća u banci mu je znatno veća i zasad nije poznato je li se u pothvat upustio iz financijskih ili drugih razloga. Iako računalni stručnjak, anonimnost je tajio relativno šlampavo.

Je li uopće važno tko je Q?

Misteriozni Q koji odašilje zagonetne postove može dakle biti bilo tko, pojedinac ili grupa, možda je, nagađa se, neki obavještajac s pristupom klasificiranim informacijama, možda Donald Trump osobno, možda napredna umjetna inteligencija, a možda netko tko se samo dobro zabavlja slanjem neuobičajenih rečeničnih kovanica. Kakve god mu namjere bile, treba priznati da je u širenju teorija zavjera vrlo uspješan, k tome uporan jer djeluje skoro tri godine, te discipliniran jer uspijeva tajiti stvarni identitet i lokaciju na kojoj se nalazi.

Sljedbenici zapravo nisu pretjerano niti zainteresirani saznati tko je Q i nemaju ništa protiv da identitet ostane tajna, smatra reporterka CBS-a Laurie Sagal nakon niza razgovora i intervjua, među ostalim i s poduzetnikom koji ostvaruje pristojan dohodak prodajom predmeta s Q znakovljem. QAnon simpatizeri, ocjenjuje Sagal, traže neku vrstu vodstva i pokret gotovo da poprima obrise političke stranke, a preko stotinu konzervativnih političara već distribuira njihove ideje.

Primjerice, republikanski zastupnik u američkom Senatu Thom Tillis ustvrdio je da je broj žrtava Covida-19 namjerno prenapuhan kako bi se stanovništvo natjeralo na održavanje mjera socijalnog distanciranja. Na taj je način visoko pozicionirani i utjecajni političar direktno podržao teoretičare zavjera koji tvrde da je od koronavirusa preminulo tek 6% od objavljenih službenih brojki.

Tajnu o identitetu trenutačno najuspješnijeg svjetskog širitelja teorija zavjera ustrajno čuva i James Arthur Watkins, sadašnji vlasnik foruma 8kun na kojemu Q objavljuje poruke. “Ako Watkins nije Q osobno, on je jedina osoba na svijetu koja u bilo koje doba može saznati njegov identitet” – kaže Frederick Brennan, bivši Watkinsov poslovni partner.

I Watkins i Brennan često su  spominjani kada god se analiziraju mračne strane interneta jer stoje iza takozvanih “chan” stranica koje obiluju jezikom mržnje i pozivima na nasilje, a neki od terorista, primjerice napadači na sinagogu u San Diegu u Kaliforniji i na dvije džamije u Christianchurchu na Novom Zelandu, koristili su upravo te stranice i na njima pronalazili radikalne istomišljenike. Watkins i Brennan upoznali su se prije pet godina, a sada su posvađani i sukobljeni pravnim sporom. Obojica su popularnost stekla promoviranjem najopskurnijih sadržaja na Internetu, a među poklonicima “chan” stranica imaju legendarni status.

Od želje za nacizmom preko svinjske farme na Filipinima do najopasnije stranice

Frederick Brennan bio je među najboljim učenicima u osnovnoj školi, ali je sebe, kako kaže, prezirao jer je rođen s teškim genetskim poremećajem koji mu je zaustavio rast i onemogućio život bez invalidskih kolica i kontinuirane medicinske skrbi. K tome je rođen u nesređenoj obitelji, te je boravio i u domovima za nezbrinutu djecu.

“Bio sam bijesan, u adolescentskoj dobi želio sam da dođe neki nacizam i pobije sve invalide poput mene”, kaže Brennan koji je lijek za usamljenost pronašao na opskurnoj forumskoj stranici 4chan, jedinoj gdje je slobodno mogao objavljivati tekstove o eugenici kojom je postao opsjednut. U dobi od 20 godina, 2014. godine, objavio je i uznemirujući esej za najpoznatiji nacistički internet portal The Daily Stormer pozivajući na sterilizaciju svih osoba koje boluju od genetskih poremećaja poput njega.

Nekako u to vrijeme osnovao je vlastitu “chan” stranicu, 8chan, na koju je pozvao članove online pokreta “Gamergate” poznatog po mržnji i prijeziru prema ženama, što je i inače čest i još uvijek široko prisutan problem na forumskim stranicama s pretežno muškim sudionicima video igara.

Promet na Brennanovoj 8chan stranici eksplozivno je rastao, ali zbog ekstremnih sadržaja koje su anonimni korisnici bez ikakve ograde objavljivali, Brennan je izgubio mogućnosti financiranja i tada je upoznao Jima Watkinsa, veterana američke vojske u pedesetim godinama života, vlasnika farme svinja na Filipinima koji je k tome upravljao s nekoliko pornografskih internet stranica. Jim će, složili su se, preuzeti brigu o legalnim poslovima i poslužiteljima za internetski promet (serverima), a Brennan će voditi administraciju 8chan stranice.

Watkins je, preuzevši tako legalna prava za 8chan, uskoro istisnuo Brennana koji je pak, nakon što je nekoliko počinitelja pokolja u svijetu objavilo da su se radikalizirali na 8chan portalu, pozvao da se stranica ugasi. I pružatelji smještajnih usluga za internet stranice (Web Hosting) tada su prestali suradnju te je 8chan ugašen, no Watkins se uskoro ponovno pojavio, ovaj put s forumskim portalom 8kun, koji i sada postoji i na kojoj poruke objavljuje Q, a koji mrežu poslužitelja (CDN – Content Delivery Network), prema dostupnim podacima, dijeli s još samo jednom stranicom, neonacističkim glasilom The Daily Stormer.

Watkins je zbog aktivnosti na internetu odgovarao i pred odborom američkog Ministarstva domovinske sigurnosti, a na taj je sastanak, održan iza zatvorenih vrata, došao s Q značkom. Pred odborom je rekao kako je govor mržnje prisutan na njegovom internetskom forumu zaštićen američkim Ustavom, te ustvrdio kako rasističke sadržaje zapravo objavljuje vrlo mali broj članova internetskih foruma.

Watkinsonova stranica također se poziva i na poglavlje 47 U.S.C. § 230 o uznemirujućem sadržaju iz američkih pravnih propisa o internetu.

Skrivanje na internetu

Je li zaista moguće da nitko pouzdano ne zna tko tipka enigmatične poruke teorija zavjera koje odmah od slova do slova krenu tumačiti milijunske vojske vjernih sljedbenika diljem planeta, pa tako i u Hrvatskoj?

Takvu tajnovitost identiteta na internetu moguće je održavati uz određene mjere pažnje i uz ponešto znanja o računalima, s obzirom na dostupne računalne alate koji su dobrim dijelom besplatni. Softverske i hardverske mogućnosti u takve svrhe koristi relativno mali broj upućenih korisnika interneta koji se uvijek trude zatajiti pravu IP adresu, dakle brojčanu oznaku kojom računalni uređaj ostavlja trag posvuda na svjetskoj mreži.

Ako želite da neke vaše online aktivnosti ostanu tajna, preporuka je posjedovati izdvojeno računalo koje se koristi samo za takve prilike, što znači da treba izbjegavati upotrebu uobičajenog kućnog ili poslovnog uređaja. S takvim računalom poželjno je spajanje na bežične internetske mreže na mjestima poput kafića, a nikad kod kuće ili na poslu.

Sljedeći korak je pažljivo instaliranje operativnog sustava Tails koji se aktivira s USB uređaja i koji, ako se ispravno koristi, neće ostaviti traga na računalnom tvrdom disku. Unutar operativnog sustava Tails koristi se internetski preglednik Tor koji će dodatno brinuti o anonimnosti, a nije na odmet uključiti i VPN servis koji će pak na mreži davati dojam da se podatkovni promet s uređaja zapravo odvija iz neke druge države.

Prilikom slanja i primanja tajnih email poruka, preporuka je izbjegavanje velikih servisa poput Gmail ili Yahoo, te prebacivanje na Protonmail i slične servise koji tvrde da jamče relativno sigurnu enkripciju te da ne pamte podatke o IP adresama. Sve navedene metode koriste, među ostalima, i brojni novinari diljem svijeta kada razmjenjuju povjerljive podatke, te zviždači kada prijavljuju korupciju.

Odlučuje li Facebook o pobjedniku?

S obzirom na to da je QAnon pokret okupljen na internetu i pod velom tajnosti, nitko se zapravo sa sigurnošću ne usuđuje procijeniti kolika je njegova snaga i može li aktivnostima na najvećim društvenim mrežama utjecati na skorašnje američke predsjedničke izbore. Komentator New York Timesa u tekstu pod naslovom “Što ako je Facebook stvarna tiha većina” nudi dokaze da, pojednostavljeno rečeno, desničari više i bolje koriste Facebook nego ljevičari, te podsjeća da je predizborna kampanja upravo na toj društvenoj mreži bila vrlo važna za Trumpovu pobjedu 2016. godine.

Analizirajući podatke o sljedbenicima QAnona, profesor političkih znanosti Nicholas Grossman sa Sveučilišta u Illinoisu zaključuje da se zapravo radi o usamljenim i nenasilnim osobama, često i umirovljenim starijim i religioznim ženama. Čak i ako je 99 posto QAnon pristalica nenasilno, računa profesor Grossman, problem ostaje onaj jedan postotak koji možda već broji desetke tisuća potencijalno agresivnijih članova pokreta. Najveću opasnost od izbijanja sukoba u ovako napetoj američkoj svakodnevici Grossman vidi u danima oko predsjedničkih izbora 3. studenog kada bi i samo jedna kratka, neprovjerena i brzo proširena poruka na internetu mogla poslužiti kao povod za stvarno nasilje.

U medijima sklonima Donaldu Trumpu, kao i među QAnon sljedbenicima, šire se teorije da će izbori biti namješteni u korist kandidata Demokratske stranke Joe Bidena, a vatru potpiruje i sam Trump koji najavljuje da neće prihvatiti rezultate izbora ako on ne bude proglašen pobjednikom. QAnon zajednica, kao i druge grupacije sa spektra krajnje desnice, poput naoružanih skupina Boogaloo Bois, Proud Boys i Patriot Prayer, najavljuju podršku Trumpu na sve načine koji budu neophodni. U saveznim državama u kojima će predsjednička utrka biti tijesna i koje će najvjerojatnije odlučiti ishod izbora, a to su, među ostalima, Pensilvanija, Arizona, Florida ili Michigan, prodaja oružja ove je godine porasla 80%, što analitičari smatraju znakom da se građani pribojavaju mogućih nestabilnosti i nemira.

Iz Facebooka poručuju da su svjesni opasnosti koju bi brzo širenje neprovjerenih i netočnih informacija na njihovoj društvenoj mreži moglo prouzročiti tijekom predsjedničkih izbora te najavljuju poduzimanje izvanrednih mjera  i razmatranje različitih scenarija. Facebook će ograničiti i emitiranje predizbornih poruka uoči samih izbora kako ne bi došlo do zloupotreba. FBI pak u očekuje da će kriminalci i pojedine države Internet koristiti za širenje dezinformacija te pozivaju američke građane da dobro provjeravaju sve vijesti prije donošenja bilo kakvih ishitrenih zaključaka.

QAnon smo već vidjeli i nije dobro završilo

QAnon je ludilo, ali vjerovanje u njega može biti racionalno, tvrdi novinar New York Magazina Eric Levitz, obrazlažući da upravo u kriznim vremenima takva vjerovanja imaju blagotvorni učinak na ljudsku psihu. Teorije zavjera pružaju psihološku zaštitu protiv neprestanih vijesti o krizama, klimatskim promjenama i svjetskim problemima na koje pojedinac ne može utjecati, smatra Levitz i predlaže ograničavanje širenja zavjereničkih ideja putem najvećih društvenih mreža.

Takvo se ograničavanje međutim do sada pokazalo nedostatno jer je opseg informacija koje se dnevno objavljuju na društvenim mrežama toliki da ga nije moguće kontrolirati. Facebook je primjerice ukinuo preko deset tisuća računa povezanih s QAnon kultom, no procjenjuje se da se radi o tek malom dijelu dezinformacija na mreži.

QAnon teorije zavjera preslika su zbivanja u Hitlerovoj Njemačkoj, kaže istraživač genocida Gregory Stanton i osnivač američke organizacije Genocide Watch, podsjećajući da su njemački nacisti koristili laži o tajnim židovskim pedofilskim organizacijama kako bi potaknuli mržnju prema židovskoj manjini. “Četrdeset godina proučavam kako spriječiti novi genocid”, kaže Stanton i zaključuje: “Svijet je QAnon vidio već prije, zvao se nacizam i nacizam se sada želi vratiti.”

Adolf Hitler nije na raspolaganju imao računala i internetske društvene mreže za širenje propagande, ali je vrlo uspješno koristio tehnološko dostignuće koje mu je tada bilo dostupno – radio. Krajem tridesetih godina dvadesetog stoljeća gotovo svi u Europi i Sjedinjenim Državama imali su pristup radijskim prijenosima, kod kuće ili na javnim mjestima. Kako je rasla napetost u Europi uoči Drugog svjetskog rata, tako je i sve više radijskih stanica na raznim kontinentima direktno emitiralo Hitlerove govore uz simultani prijevod, što su nacistički vođe koristili za širenje propagande i daljnje radikaliziranje simpatizera. Britanski reporter iz tog vremena zabilježio je kako su brojni etnički Nijemci potaknuti netom odslušanim radijskim prijenosom jednog Hitlerova govora u rujnu 1938. godine, izašli na ulice u tada čehoslovačkom gradu Karlsbadu (Karlovy Vary, danas u Češkoj) i krenuli razbijati izloge trgovina u vlasništvu Židova.

Ne ismijavajte one koji vjeruju

Što će se događati nakon što jedan od predsjedničkih kandidata u Sjedinjenim Državama u večernjim satima 3. studenog proglasi pobjedu? Očekujte tsunami dezinformacija, prognozira komentator Washington Posta koji upozorava na ključnu ulogu društvenih mreža. Na biralištima se očekuju duga čekanja u redovima zbog pandemije, glasovi koji pristignu poštom prebrojavat će se danima, republikanski kandidat Trump – koji slanje glasova u omotnicama putem redovite pošte smatra prijevarom – zahtjeva da pobjednik bude poznat uvečer na dan izbora, dok demokratski kandidat Biden poziva da se, ako je rezultat tijesan, pričeka dok se pažljivo ne prebroje svi glasovi.

U američkoj povijesti bilo je slučajeva prijepora oko rezultata izbora, a najsvježiji je primjer iz 2000. godine kada je George W. Bush proglašen pobjednikom mjesec dana nakon izlaska građana na birališta, nakon detaljnog prebrojavanja glasova na Floridi koje je pokazalo prednost od samo 537 glasova, te nakon odluke Vrhovnog suda SAD-a. I tada su se širile teorije zavjere, no situacija je bila mirnija, nije bilo pandemije ili Black Lives Matters prosvjeda, a Amerikanci nisu bili ideološki podijeljeni kao sada.

“Pribojavam se nasilja” – kaže Sylvija Albert, direktorica organizacije Common Cause za unaprjeđenje demokracije i nadzor izbornih procesa u razgovoru za britanski Guardian, obrazlažući kako je lako moguće da se naoružane osobe pojave na biračkim mjestima u pokušaju obeshrabrivanja građana koji su došli glasati.

I dok će teorija o tajnim zavjerama u preostalim tjednima uoči američkih predsjedničkih izbora biti sve više, ismijavanje običnih ljudi koji u njih vjeruju je najgora moguća reakcija, smatra profesorica komunikacija sa sveučilišta Syracuse Whitney Phillips koja podsjeća da takve teorije već odavna postoje i među desničarima i ljevičarima, kao i među bijelcima i Afroamerikancima, te među bogatima i siromašnima.

Terapeutica Rachel Bernstein koja sudjeluje u radu međunarodne asocijacije za izučavanje kultova, pak, poziva na više razumijevanja prema poklonicima teorija zavjera. Upitana postoji li način “deprogramiranja” poklonika QAnona, Bernstein odgovara da je potrebno izbiti klin s klinom, to jest slati poruke na isti način kao što ih odašilju teoretičari zavjera, sloganima, memovima i sličnim popularnim internetskim načinima komunikacije. “Ljudima treba ponuditi izbor, neku novu zajednicu, ne možete im samo nešto uzeti i reći, u redu, sada ste izliječeni” – kaže Bernstein.

Izvan kontrole

Za sprječavanje daljnjeg širenja QAnon kulta uoči američkih izbora sada je prekasno, no u budućnosti, smatra profesorica Whitney Phillips, trebamo naći dugoročna rješenja za nedoumice koje se javljaju kada jedna osoba neku informaciju prihvati kao točnu, dočim druga smatra da se radi o lažnoj, fake-news manipulaciji.

Vjerojatno takvu situaciju imate i u vašoj sredini ili među Facebook prijateljima, gdje jedan poznanik smatra da je nošenje maski tijekom pandemije neophodno, dok drugi odbija nositi masku i kaže da je korona laž. S obzirom na to da su obje osobe takva uvjerenja stekla vjerojatno uglavnom putem interneta, profesorica Phillips smatra da nam je potrebna transparentnost zasad tajnih algoritama koje koriste društvene mreže, a kako bismo znali koje su postove i internetske stranice te dvije osobe zapravo čitale i pratile. Moguće je, naime, da se radi o različitim sadržajima o kojima je odlučio računalni algoritam koji donosi zaključke o našem tijeku misli i kojemu je cilj da nas što duže zadrži na toj web stranici.

QAnon teorije zavjera koje su se od izbijanja pandemije Covida-19 munjevito proširile s anonimnih opskurnih internetskih stranica na zajednice i države diljem svijeta, a iznenađujuće mnogo simpatizera nalaze i među ženama, u sljedećim će mjesecima, uz očekivani drugi val korone, izazvati nove polarizacije u društvu i radikalizirati pojedince.

“To je izvan kontrole, nastavlja rasti izvan kontrole i neće nestati” – kaže Jitarth Jadeja, bivši sljedbenik Q kulta koji prognozira: “Čak i ako Trump izgubi izbore, QAnon neće nestati, već će cijelu situaciju vidjeti samo kao još jedan dio teorije zavjere.”

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.