Svjetski avioprijevoznici 2020. godinu pamtit će kao najgoru godinu u povijesti zrakoplovne industrije, a gubitci uslijed pandemije koronavirusa, odnosno obustave prometa i epidemioloških ograničenja s ponovnim otvaranjem zračnog prometa, mogli bi dosegnuti 130 milijardi dolara.
Prema procjeni Međunarodne udruge u zračnom prijevozu (IATA), zrakoplovna industrija u drugoj polovini godine očekuje 77 milijardi dolara gubitka, pod pretpostavkom da ograničenja putovanja ostanu na snazi. To ujedno znači da aviokompanije mjesečno gube 13 milijardi dolara, odnosno 300 tisuća dolara u minuti. Procijenjenom gubitku poslovanja za drugu polovicu 2020. godine treba pridodati i 51 milijardu dolara gubitka aviokompanija u drugom kvartalu kada su avioni prizemljivani zbog pandemije koronavirusa (IATA 1., IATA 2., N1).
Avioprijevoznicima ni 2021. godina neće donijeti sreću jer se očekuje kako bi na godišnjoj razini oni mogli ostvariti 60 do 70 milijardi gubitka. Značajna je to korekcija prognoza IATA u odnosu na lipanj kada su procjene govorile da će zrakoplovni sektor u 2021. godini bilježiti gubitak od najmanje 15,8 milijardi dolara na razini godine. Tada se predviđalo i da će 2020. godina donijeti gubitak od 84 milijarde dolara (hrportfolio.hr).
Aviokompanije stabilnije poslovanje, odnosno poslovanje u plusu, kako se za sada procjenjuje, mogu očekivati tek 2022. godine. Stoga, njihovo međunarodno udruženje i dalje poziva vlade da kompanijama u zračnom prijevozu osiguraju dodatnu pomoć. Do sada je tom sektoru osigurano 160 milijardi dolara direktne novčane pomoći, odnosno kroz kreditna jamstva, subvencije plaća, porezne olakšice. IATA upozorava da to više nije dovoljno te da će se na kocki naći 4,8 milijuna radnih mjesta u zrakoplovnom sektoru ako vlade ne osiguraju dodatnu pomoć.
Croatia Airlines dijeli sudbinu cjelokupne avioindustrije
Dodatnu pomoć države traži i domaća zrakoplovna kompanija Croatia Airlines (CA) čije poslovanje ni prije izbijanja pandemije koronavirusa nije bilo sjajno te je država pokrenula postupak pronalaska strateškog partnera. Taj je postupak zbog Covida-19 stavljen u mirovanje.
„Croatia Airlines zbog pandemije koronavirusa dijeli sudbinu cjelokupne avioindustrije koja prolazi kroz najveću krizu u svojoj povijesti“, navode iz Croatia Airlinesa. Tako je potražnja za uslugama zračnog prijevoza u razdoblju od siječnja do kolovoza 2020. godine drastično pala te je ta kompanija imala 67 posto manje putnika u odnosu na isto razdoblje lani.
Najgora situacija bila je u travnju i svibnju kada je, kako navode iz CA, zabilježen pad putničkog prometa od 98, odnosno 97 posto u odnosu na iste mjesece lani. U lipnju je, pak, na godišnjoj razini zabilježen pad od 91 posto.
„Sve navedeno izuzetno je negativno utjecalo na financijsko poslovanje Croatia Airlinesa te je u takvim tržišnim okolnostima u prvom polugodištu ove godine zabilježen neto gubitak od 173,2 milijuna kuna. Za usporedbu, lani je u istom razdoblju zabilježen gotovo dvostruko bolji rezultat, odnosno 89,4 milijuna kuna gubitka“, objašnjavaju iz CA.
U toj kompaniji ne žele procjenjivati koliki će gubitak biti na kraju godine. Neslužbeno se može čuti da bi se polugodišnji minus mogao uvećati za dodatnih stotinjak milijuna kuna. Iz kompanije, međutim, navode kako je, „s obzirom na neizvjesnost trajanja epidemiološke krize i daljnje negativne posljedice, u ovom trenutku uistinu teško procijeniti očekivane gubitke na razini 2020. godine“.
Lani “samo” 79,4 milijuna kuna gubitka
Na razini cijele 2019. godine, CA je ostvarila gubitak od 79,4 milijuna kuna. Kako bi spriječila propast domaćeg avioprijevoznika, odnosno osigurala mu koliku-toliku financijsku stabilnost do pronalaska strateškog partnera, država je kompaniju dokapitalizirala s 250 milijuna kuna, uplativši joj „predujam za stabilizaciju poslovanja prije dokapitalizacije“. Krajem siječnja 2020. godine odluka je nadopunjena pa se 250 milijuna kuna (od kojih je 100 milijuna kuna država uplatila lani, a preostali iznos u lipnju ove godine) tretira kao „zajam dioničara s dospijećem od dvije godine“ (vlada, točka 3., vlada, točka 4., Godišnje izvješće o poslovanju CA za 2019. godinu).
Financijsku injekciju CA je dobila jer je prema projekciji novčanog toka do kraja 2021. godine utvrđeno da kompanija nema dovoljno novca za „popravak i generalni remont preostala dva motora zrakoplova u procijenjenom iznosu od 71 milijun kuna, plaćanja trenutno dospjelog duga prema domaćim dobavljačima od 68 milijuna kuna, ostale neophodne investicije u sljedećih 12 mjeseci u iznosu od 60 milijuna kuna, plaćanje kreditnih obveza u ukupnom iznosu od 26,3 milijuna kuna“. U „pozajmicu“ su uračunata i sredstva za izvanredne popravke s obzirom na starost flote CA i činjenicu da se „prosječno jednom godišnje pojave izvanredni popravci motora (što su dodatni troškovi od oko 4 milijuna USD po motoru)“.
Sve se to zbivalo prije krize uzrokovane koronavirusom. Ona je CA praktično gurnula u bezdan. Iz odgovora koje smo na naš upit dobili, ta kompanija priznaje da u ovoj godini prihoda praktično nema.
U prvih devet mjeseci 2020. godine kompanija je obavila 10.526 letova, dok je u istom razdoblju prošle godine obavljeno 22.235 letova, iz čega proizlazi da je broj letova na razini 47 posto prošlogodišnjih.
Istodobno je u prvih devet mjeseci ove godine „prevezen 533 381 prihodovni putnik, dok je u prvih devet mjeseci prošle godine prevezen 1 701 571 prihodovni putnik, što predstavlja tek 31 posto prometa u odnosu na isto razdoblje prošle godine, odnosno pad u broju putnika od 69 posto“. Popunjenost letova u promatranom razdoblju je 50,7 posto što je, kako navode iz kompanije, pad od 23,1 postotni poen u odnosu na lani.
Lete manji zrakoplovi i smanjuje se frekvencija letova
Svi ti brojčani pokazatelji nisu dobri te kompanija, kao i ostali avioprijevoznici, sve češće ukida letove prema pojedinim destinacijama koji nisu rentabilni te ovisno o potražnji letove na traženim destinacijama pojačava (croatianaviation.com).
„Kontinuirano provodimo optimizaciju reda letenja u skladu s potražnjom. Očekujemo da će potražnja za prijevozom tijekom zimskih mjeseci najviše ovisiti o ograničenjima kretanja koja nameću javno zdravstvena tijela europskih država, a ograničenja koja su trenutno na snazi ne djeluju stimulativno za putovanja“, objašnjavaju iz CA te najavljuju kako je moguće da će do ponovne uspostave slobodnog režima putovanja „biti primorani provoditi daljnje redukcije ponuđenog kapaciteta“.
Prilagodbe reda letenja, navode, provode na više načina. Tako „dio redukcije kapaciteta (a posljedično i troška operacija) provodimo operacijama zrakoplovima manjeg kapaciteta, dok dodatne ili drugačije redukcije, ovisno o rutama, provodimo smanjenjem broja frekvencija između nekih gradova“.
Kriza uzrokovana koronavirusom donijela je i dodatne troškove tvrtki koja, zbog te iste krize, prihoda gotovo i nema.
Tako je CA od početka epidemiološke krize do početka listopada „putnicima izravno isplatila ukupno 600.000 eura (oko 4,5 milijuna kuna) povrata novčanih sredstava u vezi s poremećajima u planiranom redu letenja uzrokovanim pandemijom koronavirusa“. Taj je novčani iznos, kako objašnjavaju, „isplaćen u skladu s aktualnim mogućnostima kompanije i u tržišnim okolnostima u kojima je u razdoblju siječanj-kolovoz 2020. godine zabilježen pad putničkog prometa od gotovo 70 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a prihoda gotovo i nema“.
Očekuje se pomoć države
Kako preživjeti zimu i dočekati proljeće za koje nitko ne zna što će donijeti, glavno je pitanje na koje domaći avioprijevoznik traži odgovor. Pomoć se očekuje od države te postoji mogućnost da ona ponovo dokapitalizira Croatia Airlines kako kompanija ne bi završila u stečaju. Upravo se prošlogodišnja financijska injekcija objašnjavala i time da ne bi bilo dobro da CA završi u stečaju. Tada se nije znalo da će 2020. godina za sve avioprijevoznike biti kobna.
Iako niti u Croatia Airlinesu, a niti u Vladi, odnosno resornom ministarstvu prometa otvoreno ne žele govoriti o paketu pomoći koji se priprema za nacionalnu aviokompaniju, iz njihovih odgovora proizlazi da se o tome već neko vrijeme razgovara. Manji konkretni potezi već su obavljeni.
Vlada je sredinom rujna odobrila CA-u produljenje roka otplate kredita od 8,5 milijuna eura za investicijsko održavanje zrakoplovnih motora (Vlada, točka 5.). U međuvremenu se, prema neslužbenim informacijama, razgovara o 750 milijuna kuna pomoći koja CA traži kako bi pokrila gubitak i razvijala flotu, odnosno kako bi preživjela zimu i spremno dočekala iduću godinu. Godinu za koju IATA i dalje prognozira da će i dalje biti teška za avioindustriju.
„Uslijed posljedica krize uzrokovane pandemijom koronavirusa Croatia Airlines u prvoj polovici 2020. godine bilježi značajan pad broja putnika i operacija, a samim time i značajan pad prihoda u odnosu na isto vremensko razdoblje prošle godine. Nastavno na navedeno, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u suradnji s Ministarstvom financija razmatra moguće modele pomoći Croatia Airlinesu, u skladu s postojećim zakonodavnim okvirom kojim se regulira područje državnih potpora, uzimajući u obzir i dostupne privremene modele i mjere kojima je cilj ublažavanje štete nastale uslijed pandemije koronavirusa“, odgovorili su nam iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture na upit je li 750 milijuna kuna pomoć koju očekuje CA kako bi prebrodila zimu.
U resornom ministarstvu tako neizravno priznaju da se razgovara o paketu pomoći domaćoj zrakoplovnoj kompaniji te navode i kako „po navedenoj temi se provodi redovna i pravovremena komunikacija s Europskom komisijom koja će svaku takvu mjeru temeljito analizirati i u konačnici odobriti“.
Odobrenje Europske komisije još se čeka. No, Vlada je rebalansom proračuna za 2020. godinu predvidjela ukupno 90 milijuna kuna potpore Croatia Airlinesu kako bi ta kompanija prevladala aktualu krizu. Prema najavi Zdravka Marića, ministra financija, domaća zrakoplovna kompanija do kraja godine može očekivati i dodatnu likvidonosnu injekciju (Vlada, HRT).*
Skraćeno radno vrijeme, manje plaće
Iz same CA ne govore o tome koliko bi im novca trebalo da se održe na nogama. Međutim, od listopada većina od gotovo tisuću radnika te kompanije prelazi na skraćeno radno vrijeme koje država sufinancira u sklopu mjera očuvanja radnih mjesta kod poslodavaca kod kojih je uslijed Covida-19 došlo do privremenog smanjenja opsega posla.
„Za prva tri mjeseca epidemiološke krize koristili smo mjere Vlade Republike Hrvatske u vezi s odgodom plaćanja doprinosa i poreza na plaće. U listopadu počinjemo koristiti potporu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za očuvanje radnih mjesta, odnosno mjeru skraćivanja radnog vremena“, poručuju iz CA. Skraćeno radno vrijeme, kako objašnjavaju, namjeravaju koristiti za veći dio radnika, „ovisno o zahtjevima radnog mjesta, a skraćenje bi iznosilo u prosjeku pet radnih dana“. Početkom ljeta, pak, u kompaniji su plaće zbog smanjena obima posla smanjene za 15 posto.
„Ovisno o trajanju epidemije koronavirusa i nama će, kao i svim drugim aviokompanijama, biti potrebna pomoć države, naravno sve u okviru dozvoljenog regulatornog okvira tzv. Temporary Framework“, dodaju iz CA. Riječ je o privremenom okviru za mjere državne potpore Europske komisije, koji je zbog pandemije koronavirusa omekšan.
Neuspjela potraga za strateškim partnerima
Pomoć države o kojoj se radi spašavanja Croatia Airlinesa razgovara vjerojatno će biti treća veća „intervencija“ s ciljem zaštite te kompanije.
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja sredinom 2013. godine odobrila je Plan restrukturiranja Croatia Airlinesa koji se odnosio na razdoblje od 2011. do 2015. godine i tretiran je kao državna potpora. Tim je planom država u zračnu kompaniju uložila nešto više od 1,18 milijardi kuna (Jutarnji list, croatiaairlines.com).
Tijekom 2013. godine, u sklopu tog programa, raspisan je natječaj za strateškog partnera. Na njega se nitko nije javio.
Dvije godine kasnije, Vlada angažira Investicijski fond Svjetske banke za ponovno traženje strateškog partnera CA. Tada su u drugi krug izbora ušli Lufthansa, Turkish Airlines i grčki Aegean Airlines. Iako su razgovori s potencijalnim ulagačima otvoreni, postupak je zamro nakon parlamentarnih izbora i dolaska nove vlasti.
Treći pokušaj pronalaska strateškog partnera kreće 2019. godine, u kojoj je država donijela i odluku o financijskoj pomoći CA od 250 milijuna kuna. U veljači te godine Vlada je donijela odluku o pokretanju postupka traženja strateškog partnera i osnivanju Povjerenstva za provedbu postupka i predlaganje odabira strateškog partnera CA sa značajnim iskustvom u civilnom zrakoplovstvu. On bi, između ostalog, trebao osigurati širenje prometne mreže te povećanje tržišnog udjela „imajući u vidu važnost redovitog i cjelogodišnjeg povezivanja u domaćem i međunarodnom zračnom prometu i potrebu za potporom daljnjem razvoju turističkih potencijala RH te sudjelovanje u obnovi flote i dokapitalizaciju u svrhu potpore budućeg razvoja Croatia Airlines“.
Dva mjeseca kasnije za financijskog savjetnika u postupku predlaganja modela dokapitalizacije CA i traženja strateškog partnera izabran je konzorcij ponuditelja Privredna banka Zagreb i DVB Bank SE ( tportal.hr). Tada se procjenjivalo i da ne treba očekivati da bi za CA bila zainteresirana neka velika svjetska aviokompanija već se prije očekuje interes nekog investicijskog fonda.
Čeka se kraj koronakrize
Iako se taj posao trebao dovršiti do lipnja ove godine, kriza uzrokovana koronavirusom ga je zaustavila. Odnosno, država je privremeno obustavila postupak pronalaska strateškog partnera. Postupak će se nastaviti, sudeći prema odgovoru kojeg smo dobili iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kada se smiri pandemija koronavirusa.
„Trenutna nepovoljna situacija u sektoru civilnog zračnog prometa uzrokovala je prilagodbu dinamike procesa pronalaska strateškog partnera za Croatia Airlines d.d. te je uslijed više sile proces stavljen u mirovanje. Usprkos tome, niti jedan od ponuditelja nije službeno odustao od dostave obvezujuće ponude te će se proces nastaviti po promjeni trenutačne situacije u sektoru, prvenstveno u smislu ublažavanja učinaka pandemije koronavirusa“, navode iz resornog ministarstva prometa. No, tko su potencijalni partneri ne otkrivaju.
Potpuno je, tako, neizvjesno kada će se postupak pronalaska strateškog partnera probuditi iz trenutnog mirovanja. U ovoj godini, sasvim je izvjesno, taj se postupak neće nastaviti.
A dok se situacija na tržištu ne stabilizira, što nitko ne može predvidjeti kada će se dogoditi, Croatia Airlines može računati jedino na pomoć države kao većinskog vlasnika. U toj su kompaniji svjesni pozicije u kojoj se nalaze pa navode kako je „Croatia Airlines i u ovim izvanrednim okolnostima potvrdila da predstavlja strateški dio hrvatske prometne infrastrukture jer ni u jednom trenutku nije prekinula prometovanje“.
Zbog toga, ističu, s optimizmom gledaju na najave većinskog vlasnika o tome da je Hrvatskoj potreban nacionalni avioprijevoznik te da se radi na pronalaženju rješenja za saniranje poslovanja i održivost tvrtke u budućnosti. Vladi pritom poručuju i da je „većina europskih država već donijela odluke o državnim potporama za avioprijevoznike (i u državnom i privatnom vlasništvu), a ukupni iznos tih potpora iznosi gotovo 35 milijardi eura“.
Država, do sada, nije bila odgovorni vlasnik
Država je tako jedina slamka spasa za CA u trenutnoj situaciji. A ona u proteklim godinama i nije pokazala neki veliki interes da nacionalnom avioprijevozniku da mogućnost „slobodnog“ rada, odnosno nije se ponašala kao odgovorni vlasnik. Barem kada je riječ o odabiru direktora.
Naime, CA je kompanija u kojoj se provodi najdugovječniji natječaj za izbor čelne osobe tvrtke. Odnosno, natječaja niti nema.
Od rujna 2016. godine domaću zrakoplovnu kompaniju vode direktori kojima se mandat produžuje svakih šest mjeseci, uvijek uz obrazloženje „do provedbe postupka javnog natječaja“. Zadnji direktor koji je u toj kompaniji odradio mandat bio je Krešimir Kučko kojeg je Vlada na tu poziciju imenovala 1. rujna 2012. godine, a četverogodišnji mandat mu je istekao u rujnu 2016. godine. No, on je ostao na poziciji jer mu je mandat u tri navrata produžen za šest mjeseci, do provedbe postupka javnog natječaja.
U listopadu 2017. godine Kučko je podnio ostavku. Vlada je mjesec dana kasnije na poziciju direktora CA imenovala Jasmina Bajića i to na rok od šest mjeseci, odnosno do provedbe javnog natječaja. Tako je Bajić „privremeni direktor“ CA kojem se već treću godinu mandat produžuje svakih šest mjeseci (tportal, Večernji list, lider.media).
* Podatak o planiranoj državnoj pomoći Croatia Airlinesu u originalni tekst smo dodali nakon što je Vlada rebalansom proračuna osigurala sredstva za poslovanje te kompanije.
