Egzistencijalna nesigurnost, povećan broj uvreda i prijetnji, intenzivniji radni tempo, psihološki pritisak uslijed izvještavanja o Covidu-19 te nedostatak podrške.
Sudeći po rezultatima istraživanja „Journalism and the Pandemic“ projekta, inicijative nastale u suradnji Međunarodnog centra za novinarstvo (ICFJ) te Tow centra za digitalno novinarstvo na Sveučilištu Columbia, to su samo neki od problema s kojima su se novinari i novinarke susreli uslijed pandemije.
Cilj ankete u kojoj je sudjelovalo više od 1400 medijskih djelatnika iz 125 zemalja bio je istražiti utjecaj krize na novinarstvo, ali i analizirati kako su se redakcije snašle u novonastalim uvjetima te kakve je posljedice prvi val pandemije imao na poslovanje medijskih kuća.
Stres, prijetnje i napadi
Rezultati pokazuju kako je 70 posto ispitanika izjavilo da je psihološki i emocionalni utjecaj krize bio najteži aspekt izvještavanja o Covidu-19, dok su kao drugu najveću brigu istaknuli strah od gubitka posla. Čak 64 posto njih požalilo se na intenzivniji radni tempo, a sve navedene probleme ispitanici su stavili ispred straha od zaraze koronavirusom.
Zbog prirode posla koji često podrazumijeva odlazak na teren i komunikaciju s različitim sugovornicima, gotovo trećina ispitanika bila je u većem riziku zaraze zbog toga što im poslodavci nisu omogućili osnovnu zaštitnu opremu. Puno gori rezultat odnosi se na psihološku podršku koju većina redakcija nije uspjela organizirati, što je potvrdilo 85 posto anketiranih.
A ona je, u kontekstu krize u kojoj se našao cijeli svijet, a naročito novinari koji o toj krizi izvještavaju, bitna. Posebice zbog toga što se dio novinara zbog svog rada suočio s uvredama i prijetnjama.
Naime, čak 20 posto njih je uočilo da je tijekom pandemije online zlostavljanja bilo više nego inače, dok je jedan od deset ispitanih novinara od političara doživio verbalni napad. Fizičke napade prijavilo je tri posto ispitanih, a 35 posto njih požalilo se na pristup informacijama koji je tijekom krize bio ograničen.
Za vrijeme aktualne pandemije, napadi na novinare i novinarke događali su se u Hrvatskoj.
Zadnji primjer odnosi se na moguće alkoholizirani par koji je izvrijeđao i psovao televizijsku ekipu N1 netom prije intervjua uživo s ravnateljicom Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević Alemkom Markotić.
Nedavno, na “Festivalu slobode”, prosvjedu protiv epidemioloških mjera koji se održao u Zagrebu, pred kraj skupa verbalno je napadnut snimatelj Indexa. Verbalnoj agresiji bili su izloženi i novinari koji su u travnju u Splitu izvještavali s crkvene mise, naročito snimateljica N1 na koju je jedan od građana fizički nasrnuo.
Redakcija Faktografa redovito je izložena prijetnjama i uvredama na internetu, o čemu smo pisali ovdje.
Zbog svih tih primjera, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko upozorio je javnost kako je u Hrvatskoj u tijeku otvoreni lov na novinare, “što je posljedica stvaranja dugogodišnje atmosfere u kojoj su novinarke i novinari krivi za sve.”
Pandemija otkaza
Ekonomski aspekti krize uzrokovane pandemijom odrazili su se i na poslovanje medijskih organizacija. Gotovo pa svi sudionici istraživanja izvijestili su kako je njihova tvrtka donijela barem jednu Covid-19 mjeru štednje, bilo da je riječ o otkazima ili smanjenu plaća. Čak 17 posto ispitanika koji su imali uvid u financijske gubitke svojih medijskih kuća rekli su kako im je prihod pao za više od 75 posto, dok gotovo polovica njih kaže kako je im je prihod smanjen za više od polovine.
Globalna kriza dovela je i do krize u medijima, na što ni domaća novinarska scena, koja se još nije oporavila od posljednje ekonomske krize iz 2008. godine, nije ostala imuna.
Već u ožujku u hrvatskim medijima krenula su smanjenja radnih prava i primanja stalno zaposlenim djelatnicima, a velikom broju vanjskih suradnika angažmani su otkazani. Potvrđuje to anketa koju su Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske proveli na uzorku od 164 ispitanika.
Rezultati pokazuju da je oko dvije trećine anketiranih vanjskih suradnika, odnosno freelancera, ostalo bez svih, većine ili polovice poslova od početka krize izazvane pandemijom Covid-19. Gotovo trećina anketiranih ostala je bez svih prihoda.
U pismu koje su u travnju Sindikat novinara i HND zajedno uputili premijeru Andreju Plenkoviću te ministrici kulture Nini Obuljen-Koržinek stoji kako je otkazana suradnja većini stalnih honorarnih suradnika HANZA medije (Jutarnji list, Slobodna Dalmacija, Globus…) te kako su za 50 posto srezane plaće u Glasu Istre. Osim toga, navodi se da su smanjena primanja u Novom listu, HRT-u (odluke donesene bez socijalnog dijaloga) i HANZA grupi te kako nakladnici neprofitnih medija očekuju gubitak izvora financiranja u sljedećih godinu dana.
Tri mjeseca kasnije, HND je izvijestio kako su otkazi i smanjenje plaća došli do Styrije, ali i do zagrebačkog dopisništva Al Jazeere Balkans.
Nadalje, iz strukovnih udruženja, upozorili su kako su mjere koje je Vlada donijela za pomoć gospodarstvu uglavnom obuhvatile komercijalne medijske djelatnike, no da u njih nisu bili uračunati svi mediji. Kako bi se izbjegla otpuštanja novinarki i novinara te svih ostalih medijskih radnika, zatražili su mjere koje bi se odnosile na neprofitne medije te na one čiji su osnivači država, županije i jedinice lokalne samouprave.
Jedina mjera osmišljena konkretno za pomoć novinarima bila je ona koja je nastala kao rezultat pregovora između Ministarstva kulture i predstavnika HND-a, Sindikata novinara Hrvatske te Agencije za elektroničke medije. Vijeće za elektroničke medije tako je krajem svibnja raspisalo javni poziv za mjere pomoći honorarnim medijskim djelatnicima kojima je zbog epidemije bolesti Covid-19 otkazana suradnja.
Važnost fact-checkinga
Novinari su uočili kako je pandemija utjecala i na povećan broj dezinformacija u javnom prostoru. Više od 80 posto njih susrelo se s dezinformacijama o Covidu-19 barem jednom u tjedan dana.
Lažnih vijesti bilo je više nego inače, tako da je više od trećine ispitanih izjavilo kako su se s dezinformacijama suočavali puno češće nego ranije. Znakovito je da su ispitanici identificirali političare i državne dužnosnike kao glavne izvore Covid-19 dezinformacija.
One su najčešće su dolazile s Facebooka, kako tvrdi 66 posto ispitanika. Uz Facebook, više od trećine novinara naveli su WhatsApp i Twitter kao platforme putem kojih su se lažne vijesti najviše širile.
Zbog toga je dio ispitanih novinara posebnu pozornost obratio upravo na razotkrivanje laži – 29 posto ispitanika izjavilo je kako su se bavili činjeničnom provjerom informacija, a jednako toliko je i onih koji su koristili digitalne alate u svrhu razotkrivanja lažnih video snimki i fotografija koje su se povezivale s koronavirusom. S obzirom na to da su takve vještine korisne u borbi protiv dezinformacija, više od 60 posto ispitanika izrazilo je potrebu za fact-checkingom i korištenjem alata koji mogu pomoći u procjenjivanju činjenične točnosti informacija.
O pandemiji dezinformacijama svjedočili smo i sami. Faktograf je jedini medij u Hrvatskoj specijaliziran za provjeru činjenica u javnom prostoru, pa smo tako svakodnevno razotkrivali dezinformacije o virusu SARS-CoV-2 i sve ih sistematizirali putem live bloga koji vodimo od početka pandemije. To je portal učinilo vidljivijim nego inače, zbog čega su Faktografovi novinari često bili meta online nasilnika. O uvredama, optužbama za cenzuru te prijetnjama koje sa sobom nosi razotkrivanje netočnih tvrdnji te novinarstvo fokusirano na činjenice više možete pročitati ovdje.
U moru loših statistika, valja na kraju spomenuti i nešto pozitivno. Više od polovine anketiranih novinara izjavili su kako su za vrijeme pandemije bili više posvećeni poslu, a 43 posto ispitanika osjetilo je kako su se povjerenje čitatelja i pozornost prema radu njihovih medija – povećali. To samo potvrđuje kako je novinarstvo javni interes koji najviše dolazi do izražaja upravo u krizama poput one koju je donijela 2020. godina.
