Faktograf.hr

Samo činjenice

Hrvatska nije dobila velike pohvale Europske komisije oko pravosuđa i borbe protiv korupcije, kako sugerira Habijan

screenshot itv.sabor

U okolnostima dok se u Hrvatskoj u javnosti propituje učinkovitost pravosudnih institucija, rad Državnog odvjetništva, USKOK-a, PNUSKOK-a, policije i rad sudova,  Europska komisija u Godišnjem izvješću o vladavini prava u EU Hrvatsku ističe kao pozitivan primjer, u dijelu koji se odnosi na donošenje i implementaciju Nacionalne strategije borbe protiv korupcije, kazao je Damir Habijan, HDZ-ov zastupnik tijekom slobodnog iznošenja stajališta u Saboru.

EK izdvaja i donošenje antikorupcijskog programa za trgovačka društva u većinskom državom vlasništvu u svibnju 2019., pozitivne korake prema poboljšanju civilnog društva kao relevantnog čimbenika u obrani vladavine plana, te napredak u pravosudnom sustavu u smanjenju neriješenih sudskih predmeta. Navodi i da je u Hrvatskoj uspostavljen pravni i politički okvir za promicanje integriteta i sprečavanje korupcije u javnom sektoru, kazao je Habijan.

„Imajući u vidu sve istaknuto u godišnjem izvješću EK, nitko ne može osporiti vidljivi i stvarni napredak Hrvatske u borbi protiv korupcije i zaštiti načela vladavine prava”, naglasio je Habijan, kako prenosi Hina.

Hrvatska ima strategiju za borbu protiv korupcije, ali bitna je njena provedba i nadzor

HDZ-ov zastupnik Habijan u svom je govoru iz konteksta izvukao dijelove izvještaja, a u potpunosti zanemario da se poslije uvodnog pozitivnog dijela, kad je riječ o Hrvatskoj, neizostavno navode veznici „ali“ i „međutim“ nakon kojih se iznose kritike koje u velikoj mjeri poništavaju početni pozitivni dojam.

U krovnom Godišnjem izvještaju o vladavini prava za 2020, kao što smo već pisali, Hrvatska se spominje pet puta.

Točno je da se kao pozitivan primjer navodi kako Hrvatska, u društvu s Francuskom, Bugarskom, Češkom, Estonijom, Grčkom, Italijom, Litvom, Rumunjskom i Slovačkom, ima strategiju borbe protiv korupcije, ali se u nastavku izvještaja EK dodaje i kako su „antikorupcijski planovi i strategije važni, ali njihova učinkovita implementacija i nadzor su ključni za osiguranje napretka“.

Suprotno Habijanovim tvrdnjama, Europska komisija, nadalje, u krovnom izvještaju koji se odnosi na sve zemlje Hrvatsku apostrofira kao članicu u kojoj su „napori specijaliziranih antikorupcijskih službi u borbi protiv korupcije sputani nedostatkom specijaliziranih istražitelja i neučinkovitošću pravosuđa , a s obzirom na dugotrajnost sudskih i žalbenih postupaka koji sprečavaju okončanje slučajeva, uključujući i one protiv visoko rangiranih dužnosnika“.

EK: USKOK i PNUSKOK imaju rezultate, ali oteže se na sudovima

U opširnom poglavlju o Hrvatskoj, to se detaljnije potvrđuje.

Kad je riječ o radu USKOK-a i PNUSKOK-a na suzbijanju korupcije, Komisija, pozivajući se na podatke i brojke GRECO-a i izvještaj Državnog odvjetništva, konstatira kako ti specijalizirani uredi iza sebe imaju rezultate. Međutim, u nastavku navode:

„Iako postoji značajan broj istraga i optužnica u slučajevima koji se odnose na organizirani kriminal i korupciju, i DORH i USKOK nailaze na neefikasnost pravosudnog sustava, gdje dugi sudski postupci i žalbe često sprječavaju zaključenje slučajeva. Dodatno, slučajevi protiv bivših najviših dužnosnika ostaju neriješeni i podložni dugim procesima. Kao rezultat, 80 posto ispitanika u anketi Eurobarometra smatra da se ti postupci za korupciju ne provode ispravno, a 74 posto da su napori Vlade u borbi protiv korupcije nedovoljni“. Komisija podsjeća da je prosjek EU 53 posto.

U krovnom izvještaju spominje se i kako u Hrvatskoj slabi administrativni kapaciteti stvaraju poteškoće Državnom sudbenom vijeću i Državnom odvjetništvu prilikom ispunjavanja njihova mandata kada je u pitanju imenovanje sudaca i istražitelja, a naglašava se i kako ne postoji razvijeni IT sustav za verifikaciju njihovih imovinskih kartica.

Točno je da se spominje i suradnja s civilnim društvom, ali kao konstatacija da se hrvatska Vlada sprema usvojiti nacionalnu strategiju kojom bi popravila sustav pravne, financijske i institucionalne potpore za aktivnosti organizacija civilnog društva (koliko dugo i kako se ta strategija sprema Faktograf je ranije opširno pisao) .

U tom zbirnom dokumentu Hrvatska se još spominje i kao loš primjer zemlje u kojoj su značajno prisutne prijetnje i napadi na novinare, ali zastupnik Habijan taj dio u svom govoru nije istaknuo.

Došlo je do smanjenja neriješenih predmeta, ali efikasnost sustava još upitna

U sažetku opširnog posebnog poglavlja o Hrvatskoj spominje se napredak u pravosudnom sustavu kad je riječ o smanjenju neriješenih sudskih predmeta, ali se odmah u nastavku rečenice navodi kako hrvatski pravosudni sustav još uvijek trpi ozbiljne izazove po pitanju efikasnosti i kvalitete te ponavlja kako je stupanj povjerenja građana u pravosuđe najniži u EU.

Ni u jednom od poglavlja koja su dogovorena kao sastavni dio mehanizma za godišnje mjerenje vladavine prava – a to su pravosuđe, okvir za borbu protiv korupcije, pluralizam medija i medijske slobode te otvorene institucije, odnosno transparentna i kvalitetna administracija i slobodno i aktivno civilno društvo, Hrvatska nije dobila velike pohvale Komisije, pa je ova poruka zastupnika HDZ-a da je, za razliku od domaće javnosti, Europska komisija zadovoljna – promašena.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.